Autor: INFO

  • U Srpskoj zabilježeno minus 29,5 stepeni

    U Srpskoj zabilježeno minus 29,5 stepeni

    Snježne padavine i ledeni vjetrovi koji su u prethodnih nekoliko dana pogodili Srpsku, donijeli su i “debele” minuse, pa je danas čak zabilježena temperatura od čak minus 29,5 stepeni Celzijusa.

    U Čađavici kod Ribnika je, jedan od vozača u automobili okom kamere “uhvatio” temperaturu od čak minus 27, što je najniža zabilježena temperatura ikad na tom području.

    Rekorder po pitanju “debelog” miunsa, bar kada je u pitanju dosadašnji dio zime, stiže iz susjedne Sitnice gdje je u vozilu zabilježeno čak 29,5 stepeni.

    Nešto manje, “uhvaćeno” je na Sokocu, 25,5.

    Nnajniža temperatura od kada se mjeri na našem podneblju, izmjerena je 7. januara 1947. godine u Banjaluci i iznosila je -28,4 stepena, potvrđeno je u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske.

  • Komšić: Konstitutivnost i domovi naroda su alati susjednih zemalja da BiH ostane nefunkcionalna

    Komšić: Konstitutivnost i domovi naroda su alati susjednih zemalja da BiH ostane nefunkcionalna

    Povodom 20-godišnjice prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić održao je govor u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.

    Komšić se prisutnima obratio putem Zooma, jer je, kako je objasnio, pozitivan na koronavirus. Na početku je kazao da će svoje izlaganje iznijeti kroz prizmu onih temeljnih vrijednosti Vijeća Evrope utvrđenih prilikom osnivanja 1949. godine, za koje se lično i kontinuirano zalaže u svom radu, a za koje je siguran kako ih i građani BiH žele vidjeti ugrađene u politički i društveni život zemlje.

    “Zaštita ljudskih prava, višestranačka parlamentarna demokratija i vladavina prava, širenje spoznaja o evropskom identitetu, zaključivanje specifičnih međunarodnih ugovora, osiguranje jedinstva kontinenta, traženje rješenja za društvene probleme u Evropi”, rekao je Komšić.

    On je istakao da za razliku od tadašnjeg konteksta, kada je svijet bio podijeljen između onih koji su bili okrenuti liberalnoj demokratiji i tržišnoj ekonomiji i drugih prema komunističkoj doktrini i centralizovanoj ekonomiji, danas imamo drugačije geopolitičke odnose u svijetu, temeljene na multipolarnom svijetu.

    “U takvim okolnostima postoji jedan broj zemalja koje nisu okončale svoje tranzicijske procese, prema načelima liberalne demokratije i tržišne privrede, što ih svrstava u veoma ‘lak plijen’ za različite geopolitičke interese velikih igrača”, istakao je Komšić.

    Dodao je da je Bosna i Hercegovina 1992. godine donijela ustav Republike BiH , koji je već tada sadržavao temeljne principe liberalne demokratije i tržišne ekonomije, istovjetne onima koji su ugrađeni u temelje Vijeća Evrope.

    “Međutim, proglašenje nezavisnosti Bosne i Hercegovine dovelo je do agresivne reakcije susjednih zemalja, koje su u periodu ratnih dešavanja od 1992. do 1995. godine ili agresije na moju zemlju, putem njihovih ratnih i osvajačkih aktivnosti nastojale poništiti bilo kakvo postojanje Bosne i Hercegovine i preuzeti dijelove njene teritorije”, rekao je Komšić.

    Naglasio je da je presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno postojanje više udruženih zločinačkih poduhvata u kojima su učestvovali pojedinci i grupe iz BiH, kao i iz susjednih zemalja, kojima je cilj bilo uspostavljanje etnički čistih teritorija, kako bi ih pripojili susjednim zemljama.

    “Ovo sve navodim iz razloga što ću u drugom dijelu svog izlaganja jasno ukazati na to da su takve politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje da realizuju svoje ratne ciljeve, ali u mirnodopskim uslovima”, kazao je Komšić.

    Dodao je da je Ustav Bosne i Hercegovine, definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, oktroisan ili nametnut i nije bio izraz demokratske volje građana BiH.

    “U tom Ustavu, koji svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirisane partikularnim interesima različitih političkih elita, kako onih u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama”, rekao je.

    Naglasio je da, umjesto da Ustav evoluira prema demokratskim standardima i vrijednostima, aktivne etničke politike u BiH kreiraju vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje.

    “Njihov povod za takve ambicije krije se u tom nesretnom terminu ‘konstituentnosti’, koji jeste spomenut u Ustavu Bosne i Hercegovine , ali u njemu nije nigdje pravno razrađen, niti je rečeno ili utvrđeno šta to zapravo znači”, rekao je Komšić.

    Dodao je da se zato javila nova praksa da se kroz korištenje tog termina ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu učestvuju domaći politički akteri uz podršku iz susjednih zemalja.

    “U takvoj, prema mom mišljenju pogrešnoj političkoj i pravnoj praksi, nečija etnička pripadnost postaje Conditio sine qua non za bilo koji oblik političkog djelovanja, koji ide toliko duboko da se čak ne može dobiti posao ako niste odgovarajuće etničke pripadnosti. Zar to nije vidan oblik sistemske diskriminacije, koja nažalost postoji u mojoj zemlji?”, istakao je.

    U nastavku je rekao da je ta sistemska diskriminacija, zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, potvrđena presudama Evropskog suda za ljudska prava.

    “Da li nam takvo nešto treba u sadašnjoj Evropi i u modernom liberalnodemokratskom poretku, pitanje je za sve nas, a ne samo za Bosnu i Hercegovinu?”, rekao je Komšić.

    U nastavku se zapitao kako možemo ostvariti liberalnu demokratiju ako znamo da se u BiH politički forsira nametanje sistema nejednakosti.

    “Očito je kako sadašnji politički sistem u Bosni Hercegovini, temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sistema, temeljena na pripadnosti nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način”, dodao je.

    Naglasio je da etničke politike u BiH, u momentu kad iscrpe sve druge alate kojim bi ovladale svojom etničkom zajednicom, posežu za emocijama i empatijom unutar svojih zajednica produciranjem straha.

    Osvrnuo se i na prijedlog da se u BiH uspostavi princip koncosijacijske demokratije, kroz navodno kopiranje političkog sistema Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske ili Južnog Tirola.

    “Tu postoje najmanje dva problema. Prvo, što konsocijacijska demokratija nije isto što i liberalna demokratija, niti postoji u pomenutim zemljama ili dijelovima drugih zemalja, onako kako je konsocijacijska demokratija uopšte zamišljena”, rekao je Komšić.

    Naglasio je da je drugi problem da takve zemlje ili dijelovi pojedinih zemalja imaju potpuno drugačiji historijski kontekst od BiH da bi se njihov politički sistem mogao primijeniti u našoj zemlji, a isto tako bi to dovelo do poništavanja temeljnih principa liberalne demokratije.

    Dodao je da takve politike idu toliko daleko da negiraju postojanje bosanskohercegovačke nacije, već svaki izraz nacionalnosti žele prikazati kroz etničko porijeklo.

    “Želim danas kazati da sam ja po nacionalnosti Bosanac i Hercegovac i etnički Hrvat, jer je nacija izraz pripadnosti vlastitoj državi. Susjedne zemlje negiraju bosanskohercegovačku naciju, nastojeći iskoristiti etničke identitete u mojoj zemlji u njihovu korist, stvarajući takav ambijent da bismo mi, Bosanci i Hercegovci trebali njih pitati za saglasnost, smijemo li uopće po nacionalnom opredjeljenju biti Bosanci i Hercegovci. To je apsolutno neprihvatljivo i u potpunoj suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama”, rekao je Komšić.

    U nastavku je govorio o samom sistemu odlučivanja, rekavši da se postojanje bilo kakve većine u Predstavničkom domu PS BiH u cijelosti poništava kroz “entitetsko glasanje” ili kroz Dom naroda PS BiH.

    “Da li je takvo nešto izraz liberalne demokratije? Naravno da nije, jer je očito da politička manjina može zakočiti donošenje bilo kojih odluka na štetu političke većine, sve dok se toj manjini ne udovolji”, rekao je Komšić te dodao da se BiH kroz separatističke aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi.

    “Zar to nije vidan pokazatelj nejednakosti glasa zastupnika u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog zastupnika iz Doma naroda, kojeg imenuju političke stranke, ima najmanje trostruko veću vrijednost od delegata iz Zastupničkoga doma, kojeg biraju građani Bosne i Hercegovine?”, istakao je Komšić.

    Dodao je da primjena koncepta “konstituentnih naroda” i etničkog glasanja služi samo namjerama da se BiH destabilizuje i spriječi njen napredak.

    “Ovdje se stoga radi o zloupotrebi prava ‘konstituentnih naroda’ radi sprečavanja Bosne i Hercegovine da postane dio civilizirane zajednice evropskih parlamentarnih demokratija i kako moja zemlja nikada ne bi mogla postati članica Evropske unije. Takve politike imaju namjeru od moje zemlje napraviti teritoriju nad kojom će utjecaj imati strani režimi, bilo ekonomskim putem, bilo stvaranjem novih ‘Transdnjestrija’ na Zapadnom Balkanu od jednog dijela moje zemlje”, rekao je Komšić.

    Komšić je istakako da uprkos “Mišljenju” Evropske komisije iz 2019. godine, politički akteri koji zagovraju nestanak BiH odlučili su da zaustave sve procese i vrate 3,5 miliona ljudi natrag u 1995. godinu pričom o pravima “konstituentnih naroda”, vraćanjem nadležnosti entiteta i anticivilizacijskim otporom prema kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina.

    U nastavku je kazao da se implementacija Evropskog suda za ljudska prava, kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona, koristi da bi se kreirao novi ustavni aranžman i izbori sistem s dubljom diskriminacijom koja bi bila zaklonjena iza nejednake vrijednosti glasa građana BiH.

    “U tome, nažalost, direktno učešće imaju i susjedne zemlje, čiji je cilj veoma jasan – ostvariti sve ratne ciljeve koristeći politička i diplomatska sredstva u mirnodopskim uslovima. Njihova namjera ogleda se u dva aspekta. Prvi da kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kreiraju takav sistem u kojem će te susjedne zemlje imati ‘zlatnu dionicu’ ili ključnu riječ u donošenju svih odluka u Bosni i Hercegovini, a time i potpunu kontrolu nad mojom zemljom. Takve namjere lako ćete prepoznati svaki put kada oni govore o ‘konstituentnosti naroda’ ili u frazi da će prihvatiti sve ‘što se tri etničke zajednice dogovore'”, rekao je Komšić.

    Dodao je da, kada vide da takvo nešto neće uspjeti, onda oni posežu za njihovim saveznicima u BiH koji, u ime tih susjednih zemalja, vrše blokade rada institucija BiH, nastojeći stvoriti privid da je BiH nefunkcionalna država.

    “Dodatno, susjedne zemlje, osim što vrše upad u politički sistem moje zemlje, nastoje kroz njihove političke satelite u Bosni i Hercegovini imati potpunu kontrolu nad prirodnim i svim drugim resursima moje zemlje. Kako drugačije objasniti političke namjere susjednih zemalja da se ne utvrdi granica s Bosnom i Hercegovinom putem međunarodnog ugovora o granici, kako na kopnu, tako i na moru, a sve sa ciljem da oni imaju mogućnost upravljanja prirodnim resursima Bosne i Hercegovine?”, rekao je Komšić.

    Na kraju je zamolio prisutne da ne prihvate takvu vrstu diplomatskog razgovora, jer se time nanosi šteta BiH i njenim građanima, te istakao da je potrebno ostvariti jednakost građana BiH kako bi se stvorilo društvo jednakh šansi.

    “Najzad, izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, moju zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije Zapadnog Balkana. Svi mi dobro znamo da je građanin, pojedinac, nositelj suvereniteta svoje zemlje, što se isto mora primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne pristajete na sve one diplomatske i političke razgovore, kojim žele nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, a takve ćete razgovore veoma lako prepoznati – oni će biti izvan temeljnih principa Vijeća Evrope”, zaključio je Komšić.

  • Da li su pregovori u Neumu povratak taktici “Dejtona” i holbrukovskog zavrtanja ruku

    Evropski i američki izaslanici Angelina Eichhorst i Matthew Palmer namjeravaju bh. političke lidere krajem ovog vikenda uputiti ka Neumu i pod mediteranskim suncem nastaviti najtegobniju reformu u historiji ove zemlje, onu izbornu.

    Nastavak pregovora dalje od sarajevskih rezidencija i zatvaranje bh. lidera najvjerovatnije u neumski Hotel Grand taktički podsjeća ni manje ni više nego na Dejton i pregovore koji su okončali agresiju na našu zemlju te stvorili osnove za uspostavu nove državne strukture.
    Zatvaranje lidera u zračnu bazu u američkom Ohiju stovorilo je atmosferu u kojoj je do izražaja mogao doći diplomatski stil Richarda Holbrookea, američkog medijatora u pregovorima, koji je baštinio tvrdi stil pregovaranja, sistem ponuda i ucjena te klasičnog zavrtanja ruku.

    Balkanski lideri su čak izmislili i novu riječ “holbrukovanje”, što znači pregovaranje uz prijetnju sankcijama i kazne, a pomenuti pojam kasnije se koristio i kod sličnih postupaka američke diplomatije širom svijeta.

    Nema sumnje da je odluka da se pregovori o izbornoj reformi izmjeste u Neum motivisana potrebom da se taj proces pokuša okončati do kraja aprila i rokova za početak procesa raspisivanja općih izbora. Neum je tako sasvim siguran Palmerov hamletovski “biti ili ne biti” moment, tj. ako propadne “Neum”, izbora ili neće biti ili će biti održani po starim pravilima.


    Američka administracija dosad je pokazala da ako želi, može naći modalitete izlaska iz krize i “motiviranja” da se dogovor desi, najsvježiji primjer je dogovor za održavanje mostarskih izbora. Težina neumskog momenta još jače dolazi do izražaja u kontekstu novih objava američkih sankcija i očekivanja da se one značajnije “preliju” i na lidere iz Federacije BiH.

  • BiH među tri najgore zemlje u Evropi po percepciji korupcije

    BiH među tri najgore zemlje u Evropi po percepciji korupcije

    Prema ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi s ocjenom 35, na skali od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija.

    Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi, navodi se u izvještaju Transparency Internationala.

    BiH i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne dešava zbog zarobljenog pravosudnog sistema.


    Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije ponovo su Danska, Finska, Novi Zeland i ostale zapadne zemlje s visokim stepenom demokratije. Začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan.

    U izvještaju objavljenom uz CPI, Transparency International posebno upozorava da sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima dovode do većeg stepena korupcije. U regionalnom izvještaju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od zemalja koje ostvaruju loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontroliše medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruisanje reformi koje bi dovele do transparentnijeg finansiranja partija i poštenih izbora.

    “Trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje zemlje podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti s kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba da provede. Kriza ugrožava i održavanje predstojećih Opštih izbora u BiH, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno finansiranje i nezavisno provođenje izbora bez pritiska na birače”, navodi se u regionalnom izvještaju TI.


    Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u oktobru 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

    “Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori. Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduslovi za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje daljnji opstanak države”, poručio je na predstavljanu rezultata CPI Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH.

    Na rezultate CPI-ja posebno je utjecao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, finansiranju partija i zaštiti prijavilaca korupcije. Također, reforma pravosuđa je potpuno blokirana, a pravosudni sistem instrumetalizovan i zarobljen od vladajućeg kartela i zahtijeva potpuno reformisanje i provođenje temeljnih provjera nosilaca pravosudnih funkcija. Zakonodavna vlast u BiH tokom čitavog ovog mandata klinički je mrtva, s izuzetkom parlamenta Republike Srpske, čiji je fokus više bio na aktivnom podrivanju pravnog poretka nego na bilo kakvim reformama. S druge strane, djelovanje izvršne vlasti na svim nivoima bilo je u najvećoj mjeri usmjereno na izvlačenje javnih resursa, koji su korišteni za lično bogaćenje i utvrđivanje vlasti vladajućih partija.

    “Potpuni prestanak funkcionisanja državnih institucija otklonio je bilo kakvu dilemu da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Bjesomučna pljačka državnih resursa, odnosno građana, sve se više intenzivira. Zemlja se nalazi na ivici potpunog haosa. Ako ne funkcionišu parlamenti, ako ne funkcioniše izvršna vlast, ako je pravosuđe zarobljeno od etnonacionalističkih lidera, ova zemlja i njeni resursi praktično postaju u potpunosti vlasništvo etnonacionalističkog kartela”, rekao je Blagovčanin.

  • Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Makedonska ministarka odbrane Slavjanka Petrovska kaže da postoji mogućnost da se vojska te države uključi u eventualni vojni konflikt između Ukrajine i Rusije.

    Sjeverna Makedonija se zalaže za diplomatsko rešenje spora između Rusije i Ukrajine, ali postoji mogućnost da se uključi u eventualni konflikt, ukoliko takvo nešto zatraži NATO, rekla je ministarka odbrane Slavjanka Petrovska.

    Takav potez bi bio moguć samo uz saglasnost predsednika Severne Makedonije Steve Pendarovskog.

    Petrovska je, takođe, navela da makedonske oružane snage već pripremaju analize mogućeg angažmana u ovom konfliktu, ali je istakla da odluka o eventualnom učešću maakedonskih vojnika nije doneta.

    Sasvim suprotan stav o Makedonije ima hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji je danas, na pitanje da prokomentariše sukob u Ukrajini, rekao da ne zna ništa o tome.

    “NATO pojačava prisutnost, mi s tim ne moramo ništa, niti ćemo imati išta. Ako dođe do eskalacije povući ćemo do zadnjeg hrvatskog vojnika. To nema veze s Ukrajinom, nego s Bajdenovom politikom, vidim nekonzistentnost i opasno ponašanje. Ovo se događa u predgrađu glavnog grada Rusije i načini postoje da se Ukrajina sačuva, bar 99 posto, da joj se ekonomski pomogne”, rekao je Milanović.

    “Kad je otišao Tramp, kog su demokrate napadale da se ponaša kao dadilja prema Putinovoj politici, nova administracija pod pritiskom republikanskih jastrebova, odjednom vrši pritisak na Pentagon i Bajdena da se prema Rusiji postave čvrsto. Vidim čvrsti ruski interes, vidim i Ukrajinu. Ukrajini nije mesto u NATO-u. Oni su jedna od najkorumpiranijih država na svetu. Mir. Treba smiriti političku scenu i ne dopustiti da ekstremisti drže pritisak na politiku i zato Hrvatska u tome neće učestvovati. Neću dopustiti, a Plenković neka preti Rusiji koliko hoće. Osim što je dva puta posetio Ukrajinu, ne zna šta se događalo. Hrvatska od toga treba da pobegne, kad je požar – zatvaraj vrata”, dodao je Milanović.

  • Bivši general NATO: Treba biti iskren prema Ukrajini

    Bivši general NATO: Treba biti iskren prema Ukrajini

    Bivši visoki general NATO iz Njemačke Harald Kujat, povodom aktuelne situacije u Ukrajini, kaže da treba biti iskren sa tom zemljom i jasno reći da nema izglede na članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi.

    Prema njegovim riječima, to bi cijelu situaciju značajno relaksiralo.

    Kujat, nekadašnji oficir njemačke vojne avijacije, za dnevnik “Velt” je rekao da ne razume zaprepašćenje zbog izjave sada već bivšeg šefa njemačke mornarice Kaj-Ahima Šenbaha, koji je smijenjen, jer je rekao da se Krim više nikada neće vratiti Ukrajini i da Vladimir Putin želi razgovore uz poštovanje.

    Kujat je objasnio da je Šenbah samo iznio američki stav i da nije počinio ništa što je trebalo kazniti smenom.

    Bivši general NATO kaže i da je, što se Krima tiče, ta teritorija, suprotno međunarodnom pravu anektirana Rusiji, pa je Šenbah samo procijenio pitanje da li se Krim može vratiti Ukrajini.

    “Očigledno je da Krim može da se vrati Ukrajini samo ako bude bilo rata protiv Rusije i zapad ili SAD pobede u tom ratu. Međutim, SAD neće voditi rat sa drugom nuklearnom silom. Predsjednik SAD Džozef Bajden je to odbio čak i u slučaju napada na Ukrajinu”, kaže njemački general Kujat.

    On je ukazao i da nijedan član njemačke vlade do sada nije rekao da je spreman da vojno vrati Krim.

    Kujat podržava deeskalirajući ton, kao i odluku Njemačke da neće biti isporuke oružja Ukrajini.

    Prema njegovim riječima smatrati da isporuka oružja može biti neka vrsta zastrašivanja ne odgovara realnosti, pošto zapad nikada neće biti u stanju da naoruža Ukrajinu do te mjere da može odvratiti Rusiju od napada.

  • Radović poručio: Retorika osovine SNSD-SDA-HDZ podgrijava atmosferu pred svake izbore

    „SNSD kao vraća nadležnosti, a SDA im kao ne da” je samo predizborna priča koja služi za popravljanje poljuljanog političkog rejtinga partnera vladajuće koalicije na nivou BiH SNSD-SDA-HDZ, kazao je danas zamjenik predsjednika SDS Milan Radović.

    On je upozorio da iz opozicionih partija iz Federacije BiH dolazi još radikalnija retorika od one iz SDA, što samo dodatno komplikuje ionako tešku političku krizu.

    Govoreću o promjenama Izbornog zakona BiH zamjenik predsjednika SDS je rekao da bi suština promjena trebale biti odredbe koje bi omogućile fer izbore i bolju kontrolu njihovog održavanja.

    “Zaista smo imali niz zloupotreba u prethodnom periodu. Na birače je vršen ogroman pritisak da svoje glasačko pravo upotrijebe u skladu sa onim što je vlast od njih zahtijevala. Ako ste zaposleni bili ste dužni da donesete određen broj glasova” rekao je Radović i ovu pojavu nazvao “izborni inžinjering putem javnog sektora”. – poručio je Radović.

    Radović je rekao da će SDS-ovi poslanici prisustvovati posebnoj sjednici NSRS na kojoj će biti razgovarano o povratku srpskih predstavnika u institucije BiH, te da ga ne iznenađuje poziv predsjednika NSRS Nedeljka Čubrilovića Bakiru Izetbegoviću u Draganu Čoviću da prisustvuju ovoj sjednici.

    “Oni su u jednoj čvrstoj koaliciji na nivou BiH. Retorika osovine SNSD-SDA-HDZ podgrijava atmosferu pred svake izbore, jer su im to jedini preostali aduti u rukama” rekao je Radović naglasivši da njih ne zanima obim štete koju time nanose svim građanima BiH i njenoj poziciji u svijetu.

    Radović je naglasio da je jedini ispravan način da se predstavnici Republike Srpske vrate u instutitucije BiH taj da na sjednici Narodne skupštine RS bude donesena odluka kojom će se to urediti, odnosno da se ponište ranije odluke kojima je ova problematika regulisana.

  • Srbija gradi auto-put punom parom, u BiH nema bagera na terenu

    Srbija gradi auto-put punom parom, u BiH nema bagera na terenu

    • Vlasti u Srbiji ogorčene su jer u Bosni i Hercegovini još nije počela izgradnja auto-puta koji će povezati Sarajevo i Beograd te poručuju da oni već uveliko rade na tom velikom projektu.

    Sa druge strane, nadležni u BiH još ne znaju tačan datum kada bi bageri trebalo da upale svoje motore na našoj strani, s tim što bi se to u Srpskoj moglo dogoditi ove godine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je očigledno razočaran što bh. strana nije počela s radovima.

    “Ukoliko nećete da gradite put Višegrad – Sarajevo, dajte, samo nam to recite konačno. Mi ćemo za godinu i nešto dana da završimo kompletnih 19 kilometara od Kuzmina do Sremske Rače ka Bijeljini, oni nisu ni počeli. Evo, mi ćemo da damo 100 miliona evra Republici Srpskoj da se izgradi do Bijeljine, sve je u redu i to smo dogovorili, ali dajte, recite nam hoćete li da gradite ili ne”, pita Vučić. Sa druge strane, Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, tvrdi da su na potezu resorna entitetska ministarstva.

    “Zahvalan sam Vučiću za sve što je uradio za BiH, a prije svega za Republiku Srpsku. Gospodin Vučić ne shvata da dio, što se tiče auto-puta koji ide kroz BiH, nije u nadležnosti Ministarstva komunikacija i transporta BiH, nego entiteta. Tako da, ako krenemo od Rače, to je pitanje Republike Srpske, a za dio koji prolazi kroz FBiH nadležna je FBiH. Ministarstvo komunikacija i transporta BiH apsolutno nema nikakve ingerencije u vezi sa samom izgradnjom”, rekao je Mitrović za “Nezavisne novine”.

    Na pitanja kakva su njegova očekivanja, odnosno kad će to biti riješeno na entitetskim nivoima, on je rekao da je bio optimističan, ali…

    “Kad će to početi, zaista ne znam. Preduslovi u Srpskoj postoje, određeni tenderi su raspisani. Šta će biti urađeno u vezi s tim pitanjem, zaista ne mogu u ovom trenutku reći, jer dobijam jedne informacije sa terena, odnosno sa nivoa entiteta, a sa druge strane vidim da to ne ide onako kako je rečeno”, rekao je Mitrović. Sa druge strane, Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, očekuje početak radova u ovoj godini.

    “Mi sprovodimo procedure na nivou Republike Srpske. U toku je postupak javne nabavke za izgradnju dionice auto-puta Bijeljina – Rača. Imali smo žalbu jednog od ponuđača. Čekamo odgovor Komisije za razmatranje žalbi. Očekujemo da ćemo po dobijanju rješenja od Kancelarije nastaviti proceduru i, ukoliko ne bude drugih žalbi u nekom zadatom roku, izabrati najboljeg ponuđača te ući u radove u toku ove godine”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”. Kada je riječ o dionici Vukosavlje – Brčko, prema riječima Ćorića, takođe je u toku tenderski postupak. U užem izboru su dvije kineske kompanije.

    “U toku su pregovori s njima i mislim da bi do kraja ove sedmice trebalo da daju konačne ponude te da ćemo izvršiti evaluaciju u narednih 15 dana i da će biti poznat najpovoljniji ponuđač za tu dionicu auto-puta. Onda ide dalja procedura sa kineskim bankama u vezi s obezbjeđivanjem finansiranja. Očekujem da ćemo komercijalni ugovor za tu dionicu imati do kraja februara. Kineski partneri rekli su da je njima potrebno nekih šest mjeseci da sprovedu procedure sa bankom. Dakle, negdje u septembru bi mogli početi radovi”, naveo je Ćorić.

    Stav Federalnog ministarstva prometa i komunikacija nismo uspjeli dobiti do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, dok Ćorić kaže da ne vidi da je FBiH uradila mnogo toga.

    “Mi se bavimo i dionicom kroz Brčko distrikt i nadamo se da ćemo brzo imati od strane distrikta definisanu trasu auto-puta kao i način na koji bi se to finansiralo. Naša očekivanja su da ćemo u ovoj godini imati trasu i način finansiranja kroz Brčko distrikt, da bismo to mogli objediniti sa dijelom trase auto-puta od Bijeljine do Brčkog”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Mitrović je rekao da je u pitanju auto-put koji je u interesu kako za građane BiH i Srbije, tako i svih u okruženju.

    “Tako da ne vidim šta je tu problem. Jednostavno, stvari su tako postavljene da zahtijevaju određenu proceduru. Zašto se određene stvari ne rade onako kako bi trebalo, zaista nemam odgovor”, zaključio je Mitrović.

  • U Srpskoj oboljele još 584 osobe, preminule 24

    U Srpskoj oboljele još 584 osobe, preminule 24

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv, аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 1131 lаbоrаtоriјskоg uzоrkа, а virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 584 оsоbе, dok su od posljedica zaraze preminule 24 osobe.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 253 muškаrca i 331 žеni, оd kојih је 71 mlаđе, 329 srеdnjе i 184 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 265 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 98 iz Biјеljinе, 22 iz Dоbоја, 19 iz Višеgrаdа, 18 iz Prnjаvоrа, 14 iz Lаktаšа, pо 12 оsоbа је iz Zvоrnikа, Mоdričе, Priјеdоrа i Rudоg, 11 iz Srpcа, dеsеt iz Čеlincа, pо dеvеt iz Grаdiškе i Fоčе, sеdаm iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, pо šеst оsоbа је iz Dеrvеntе i Ugljеvikа, pеt iz Pаlа, čеtiri iz Knеžеvа, pо tri iz Istоčnе Ilidžе, Mrkоnjić Grаdа, Pеtrоvа i Tеslićа, pо dviје iz Vlаsеnicе, Nоvоg Grаdа, Pеlаgićеvа, Trnоvа i Čајničа i pо јеdnа оsоbа је iz Brаtuncа, Dоnjеg Žаbаrа, Kоzаrskе Dubicе, Kоtоr Vаrоšа, Lоpаrа, Оštrе Lukе, Ribnikа, Stаnаrа, Trеbinjа, Šаmcа i Šipоvа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su 24 smrtnа slučаја. Rаdi sе о 15 muškаrаcа i dеvеt žеnа stаriје živоtnе dоbi оd kојih је pеt оsоbа iz Bаnjе Lukе, pо tri оsоbе iz Dеrvеntе i Lаktаšа, pо dviје оsоbе iz Grаdiškе i Srpcа i pо јеdnа оsоbа iz Dоbоја, Kоzаrskе Dubicе, Priјеdоrа, Mоdričе, Nоvоg Grаdа, Pеtrоvcа, Tеslićа, Trеbinjа i Trnоvа.

    Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 104.153 slučаја virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 5.762 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Rеpublici Srpskој, tеstirаnо su ukupnо 395.484 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 790, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 326, а u оstаlim bоlnicаmа 464. Nа rеspirаtоru je 56 оsоba (29 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 27 u оstаlim bоlnicаmа).

  • Majkić oštro o britanskom ambasadoru: Fild se ponaša mimo svih diplomatskih standarda

    Majkić oštro o britanskom ambasadoru: Fild se ponaša mimo svih diplomatskih standarda

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je Srni da je britanski ambasador Metju Fild u tekstu objavljenom na svom blogu pokazao kako se jedan broj stranih diplomata u BiH ponaša mimo svih diplomatskih pravila i sebi dozvoljava kršenje dobre diplomatske prakse.

    “Znamo da je uloga ambasadora da predstavlja svoju zemlju i čuva njen ugled, uvažavajući i poštujući zemlju domaćina. Svjedoci smo da u BiH to često nije slučaj”, ocijenila je Majkićeva.

    Ona ističe da se danas sa pravom može postaviti pitanje da li za pojedine diplomate u BiH važi Bečka konvencija o diplomatskim odnosima koja im nalaže da su dužne uzdržavati se od miješanja u unutrašnje stvari zemlje domaćina.

    Majkićeva napominje da su brojne optužbe koje su iznesene na Fildovom blogu uperene protiv srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, političara sa najvećim demokratskim kapacitetom u BiH, ali i Narodne skupštine Republike Srpske, koji, kako tvrdi britanski ambasador, “pokušavaju da ponište napredak postignut u zadnjih 26 godina odvlačeći pažnju od korupcije”.

    Ona je upitala Filda o kakvom napretku govori, ukazujući da je BiH zemlja u kojoj međunarodna zajednica 26 godina postavlja protektore koji nemaju nikakvu odgovornost za svoj rad.