VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Rusija neće dozvoliti da se diskusija o bezbjednosnim garancijama razvodni i, ako ne bude reakcije, preduzeće konkretne korake, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u Državnoj dumi.

    Duboke promjene se dešavaju na međunarodnoj areni, saopštio je Lavrov na početku obraćanja Dumi.

    • Cijeli sistem trese groznica – rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, SAD pokušavaju da kazne Rusiju i Kinu uz pomoć sankcija i provokacija specijalnih službi. Kijev se podstiče na provokacije protiv Rusije.

    • SAD i njihovi saveznici u Evropi udvostručili su napore na obuzdavanju Rusije – istakao je Lavrov.

    On je obavijestio poslanike da se nada da će tokom ove nedjelje dobiti pisani odgovor SAD na prijedloge Moskve o bezbjednosnim garancijama.

    Nakon toga, zajedno sa drugim resorima, pripremiće prijedloge predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu o daljim koracima po ovom pitanju.

    • Nećemo dozvoliti da se naši projekti pretoče u beskrajne rasprave, a takva namjera je jasno vidljiva – rekao je Lavrov i naglasio da će Moskva odgovoriti ako Zapad bude ignorisao ruske zahtjeve. Kako je objasnio, bezbjednost Rusije će biti zaštićena.

    Osvrnuvši se na situaciju u Ukrajini, ministar je pozvao SAD, Francusku i Njemačku da natjeraju Kijev da realizuje Minske sporazume.

    Pritom, on je upozorio da će Moskva oštro suzbijati svaki pokušaj da se Rusija predstavi kao strana u sukobu u Ukrajini.

    Kina i Rusija – primjer dobrih odnosa

    Rusko-kinesko strateško partnerstvo je na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza, saopštio je Lavrov u Državnoj dumi.

    • Dobar primjer kako treba da se razvijaju međudržavni odnosi u 21. vijeku je rusko-kinesko strateško partnerstvo. Po nekim parametrima ono se nalazi na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza – dodao je Lavrov.
  • Milorad Dodik stigao u zgradu Delegacije EU na razgovor s Palmerom i Eichhorst

    Milorad Dodik stigao u zgradu Delegacije EU na razgovor s Palmerom i Eichhorst

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik stigao je u zgradu Delegacije Evropske unije na sastanak s direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst i specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Matthewom Palmerom.

    Njih dvoje su u Sarajevo stigli jučer na novu rundu pregovora o izbornim i ustavnim reformama u BiH.

    Jutros su imali sastanak sa članovima kolegija oba doma državnog parlamenta, nakon čega će uslijediti niz sastanaka u zgradi Delegacije EU, prije nego što sutra odu u Neum na završne pregovore.

    S Dodikom je na sastanak stigao i Petar Đokić, lider Socijalističke partije Republike Srpske, Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, i Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske.Osim izbornih reformi, moguće je da će neka od tema biti i blokada državnih institucija s obzirom na to da je danas, nakon sastanka u Parlamentu BiH, Angelina Eichhorst pozvala na vraćanje u institucije i iskazala jasan stav da je ponašanje zvaničnika iz RS-a neprihvatljivo.

  • Ko će sa strancima na pregovore u Neum i koliko je mudro odbiti poziv Amerike

    Nakon današnjeg sastanka Angeline Eichhorst (EU) i Matthewa Palmera (SAD) s rukovodstvom Parlamenta Bosne i Hercegovine o izmjenama Izbornog zakona pregovori sele u Neum. Međutim, nisu svi raspoloženi za takav scenarij.

    Pregovori danas počinju u instituciji i to je ono na što svi pozivaju radi zaštite integriteta cijelog procesa. Upravo je mjesto pregovora do sada često problematizirano, iako bez obzira na mjesto pregovora konačna potvrda mora uslijediti u Parlamentu BiH.
    Neum je u konkretnom slučaju izabran kao mjesto koje treba izolovati pregovarače u pokušaju konačnog dogovora za Izborni zakon. Trenutno zakovani stavovi ne ostavljaju mnogo nade da će se dogovor postići, ali međunarodni pregovarači očito smatraju kako je domaćim političarima neophodan mir i kakva-takva distanca od medija.

    Strani medijatori u ovom procesu poslali su pozive svim predsjednicima parlamentarnih stranaka, a na pregovorima će definitivno učestvovati HDZ i SDA, a prisustvo su najavili i Narod i pravda, SBB te vjerovatno stranke iz RS-a.
    S druge strane postoje stranke koje nisu načisto s ovim formatom. Iz SDP-a se mogu čuti poruke kako ne treba uopšte pregovarati o Izbornom zakonu sve dok Milorad Dodik i vlast u RS-u ne povuku antidržavne zakone i zaključke te se vrate i aktivno učestvuju u državnim institucijama.

    Demokratska fronta je jasno poručila da neće prisustvovati pregovorima u Neumu dok se ne riješi situacija s Miloradom Dodikom.


    Iz Naše stranke takođe uslovljavaju pa poručuju da će prisustvovati ukoliko se na stolu nađe i njihov prijedlog rješenja, koji podrazumijeva jednog predsjednika te ukidanje domova naroda, što je u trenutnim okolnostima, bez obzira na kvalitet prijedloga, teško očekivati.


    Takva pozicija je za političke stranke izuzetno riskantna. S jedne strane nema mnogo smisla dogovarati reforme i očekivati glas stranaka iz RS-a, dok paralelno vlast tog entiteta donosi zakone i zaključke koji urušavaju državne institucije. Ta šizofrena politička situacija daje za pravo stavovima koji idu u tom pravcu da se problemi ne smiju gurati pod tepih. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su već uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, a očekuje se i nastavak uz sankcije iz Evropske unije. Iz SAD-a i dalje imamo inicijativu za rješavanje problema i ta država još uvijek vodi procese pa je upitno koliko stranke iz BiH imaju luksuz da Americi kažu ne.

  • MMF: Svijet pred ekonomskom olujom

    MMF: Svijet pred ekonomskom olujom

    Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.

    “Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

    Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.

    U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

    U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

    Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.

    MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.

    Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.

    Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

    MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.

    Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

    U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.

    Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.

    MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

    Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

    Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

    U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

    Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

    Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo.

  • “Vidjećemo koliko su federalni partneri spremni da učestvuju” Špirić poručio da bi pozitivan završetak reforme otkočio procese u BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da bi pozitivan završetak reforme Izbornog zakona BiH otkočio procese u BiH i otvorio put BiH ka statusu kandidata prema EU.

    On je istakao da je današnji sastanak članova kolegijuma Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa direktorom pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst i višim zvaničnikom Ministarstva spoljnih poslova SAD zaduženim za izbornu reformu u BiH Metjuom Palmerom protekao u korektnoj atmosferi.

    – Vidjećemo nakon razgovora u Neumu koliko su federalni partneri spremni da učestvuju u kompromisnom rješenju i dođu do reforme Izbornog zakona. Ako ne, vidjećemo na koji način će se dalje procesi razvijati – naveo je Špirić za Srnu.

    On smatra da bi trebalo ostati u duhu današnjeg optimističkog razgovora i da svi daju svoj doprinos da reforma Izbornog zakona bude uspješno okončana.

  • Žunić o odbijenom pozivu “Izetbegović za intervencionizam, a ne dogovor u BiH”

    Žunić o odbijenom pozivu “Izetbegović za intervencionizam, a ne dogovor u BiH”

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić rekao je da odbijanje lidera SDA da se obrati na posebnoj sjednici parlamenta Srpske pokazuje da Bakir Izetbegović priželjkuje da intervencionizam međunarodne zajednice i neokolonizatora bude iznad demokratije i dogovora u BiH.

    To nikada neće dočekati i sa takvim njegovim stavom svaki dan je manje BiH – rekao je Žunić Srni.

    Žunić je istakao da, realno, nije ni očekivao da Izetbegović dođe u Narodnu skupštinu Republike Srpske i da se obrati jedinom zakonodavnom tijelu koje funkcioniše u BiH.

    – Poznato je da su Izetbegovićev i stav političke partije kojom rukovodi da Republika Srpska i Narodna skupština ne treba ni da postoje. Narodna skupština je organ koji je uvijek slao poruke usmjerene ka dogovoru naroda i strana u BiH, ali očito da sa druge strane nema želje da se kriza u BiH rješava na demokratski način i kroz dijalog – rekao je Žunić.

    On je ocijenio da je veći problem od toga što se Izetbegović neće obratiti u Narodnoj skupštini stav opozicije u Srpskoj koja ima skoro identične stavove u vezi sa rješavanjem evidentne političke krize u BiH.

    – Vidjeli smo da pojedinci iz opozicije u Srpskoj pozivaju na razgovor sa nepriznatim gospodinom Kristijanom Šmitom i priželjkuju sankcije Miloradu Dodiku, očekujući da će tako doći na vlast u oktobru ove godine – naveo je Žunić.

    On ističe da je sreća da se o politici i budućnosti Republike Srpske neće pitati ni Izetbegović ni njegovi istomišljenici iz opozicije u Srpskoj, već će građani na demokratskim izborima glasati za one koji štite Srpsku, ali i svakog čovjeka koji živi u njoj, bez obzira na to kako se zove i preziva.

    Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović uputio je pismo predsjednicima SDA Bakiru Izetbegoviću i HDZ-a BiH Draganu Čoviću u kojem ih poziva da prisustvuju i obrate se na posebnoj sjednici parlamenta Srpske posvećenoj razmatranju aktuelne političko-ekonomske situacije u BiH.

    Izetbegović je u odgovoru na poziv zatražio da se povuku zaključci Narodne skupštine i dodao da će SDA predstavljati poslanici ove stranke u parlamentu Srpske.

  • Mislili da je kokain, a zaplijenili kreatin: Šok nakon vještačenja praha oduzetog u akciji “Kodeks”

    Mislili da je kokain, a zaplijenili kreatin: Šok nakon vještačenja praha oduzetog u akciji “Kodeks”

    Više od 260 grama bijelog praha koji je PU Banjaluka pronašla i zaplijenila u nedavnoj akciji “Kodeks” nije kokain, kako je prvobitno saopšteno, već kreatin, pišu “Novosti”.

    To je, kako saznaju “Novosti”, utvrđeno vještačenjem oduzete “droge”, koje je po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci obavljeno u Kriminalističko-tehničkom centru MUP Republike Srpske.

    U akciji je, kako se navodilo, oduzeto 2,1 kilograma marihuane i 260 grama supstance za koju se ispostavilo da je kreatin. Sporni prah je pronađen i zaplijenjen u pretresu kod osumnjičenog Filipa Bojića iz Banjaluke, koji se više od mjesec dana nalazi u pritvoru.

    Da stvar bude još gora, prah je pronađen u fabričkoj bočici s jasnim natpisom da je riječ o kreatinu.

    “U ispitivanom uzorku praha nije utvrđeno prisustvo psihoaktivnih komponenti, ali je utvrđeno prisustvo kreatina, kako je i navedeno na pakovanju. Kreatin je supstanca koja u organizmu čovjeka učestvuje u snabdijevanju energijom”, navodi se u rezultatu vještačenje, uz pojašnjenje da je to dodatak prehrani koji koriste sportisti, jer povećava snagu i mišićnu masu.

    U akciji “Kodeks” uhapšeni su član bajkerske grupe United tribuns Milorad Vuković zvani Luis, kik-bokser Luka Brković, Filip Bojić, Saša Mirković, Aljoša Marić, Petar Marjanović i Goran Đurica svi iz Banjaluke. Oni se nalaze u pritvoru, dok je Vladimir Zečić pušten na slobodu nakon što je priznao krivicu i pristao na saradnju s istražnim organima. Svima se na teret stavlja neovlaštena proizvodnja i promet drogom.

    Grupi se na teret stavlja da su od početka 2020. do 6. decembra prošle godine nabavljali i preprodavali kokain i marihuanu korisnicima u Banjaluci. Kao glavni šrafovi grupe označeni su Vuković i Brković. Na osnovu dobijenog vještačenja, ali i drugih okolnosti, branioci nekolicine osumnjičenih već su zatražili ukidanje pritvora, o čemu će naknadno odlučiti Okružni sud u Banjaluci.

  • Milanović preko noći postao miljenik Rusije

    Milanović preko noći postao miljenik Rusije

    Hrvatski predsednik Zoran Milanović postao je prava zvezda ruskih medija koji podržavaju Kremlj, koji ga opisuju kao “konačno jednog razumnog evropskog lidera”.

    Njegove izjave o Ukrajini i povlačenju hrvatskih vojnika iz NATO misija pravi su melem za tamošnje proputinovske medije, preneo je zagrebački Jutarnji list.

    “Hrvatski predsednik Milanović rekao je samo ono što mnogi u EU misle, ali se ne usude da kažu”, izjavio je za Ruša tudej direktor moskovskog Centra za evropska pitanja i strategiju Timofej Bordačov, a Milanovićeve izjave tek su, po njemu, “vrh ledenog brega” u razmišljanjima i odnosima u EU i NATO-u.

    Ruski mediji dali su izjavama predsednika Hrvatske o Ukrajini veliki prostor, a neki od naslova koji su osvanuli tim povodom glase: “Deficit jedinstva u NATO-u”, “Ukrajini nije mesto u NATO-u”, “Hrvatska će povući svoju vojsku iz NATO-a u slučaju sukoba”, “Odgovornost za eskalaciju je na Vašingtonu, kaže hrvatski predsednik”, “Kijev osupnut i razočaran izjavama iz Hrvatske”.

    Ruski mediji pišu i da je Milanović prvi rekao ono što muči mnoge Evropljane, a zatim navode kako je među članicama NATO-a u vezi s Ukrajinom došlo do velikog razmimoilaženja i da mnogi (ne navode o kojim se zemljama radi) razmišljaju slično i ne žele ni “ginuti za Ukrajince”, niti se “sukobiti s Rusijom”.

    Ali ruski mediji su uvereni da će “Milanovićevim putem uskoro krenuti i mnogi drugi evropski zvaničnici”, kao i da je “on povukao nogu”. Doduše, pišu i da je za sada samo Češka izjavila da je spremna da pošalje svoju vojsku u pomoć Ukrajini u slučaju ruskog napada.

    Ruski mediji navode još i da je “Milanović shvatio” da nije Rusija ta koja izaziva sukobe, te da ne namerava nikoga da napadne, ali je ponašanje NATO-a i najavom daljeg širenja na istok sigurnost Rusije dovedena u pitanje.

    U Kijevu su s druge strane šokirani, a na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova pozvana je hrvatska ambasadorka Anica Džamić. Ukrajina je takođe zatražila da se Zagreb “izvini i demantuje” Milanovićeve izjave.

  • “Djeluje kao dobar vic” Dodik o prijetnji sankcijama Putinu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da prijetnja sankcijama predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu djeluje kao dobar vic.

    Komentarišući najavu uvođenja sankcija Putinu, Dodik je odgovorio da je svaki drugi komentar suvišan osim da to djeluje kao dobar vic

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da je moguće uvođenje sankcija lično ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Istu mogućnost ne isključuje ni Ujedinjeno Kraljevstvo, što je potvrdila britanski ministar spoljnih poslova Liz Tras.

  • Šulić potvrdio: Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Srpske biće održana u petak

    Šulić potvrdio: Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Srpske biće održana u petak

    Sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa zakazivanjem posebne i redovne sjednice parlamenta biće održana u petak, 28. januara, izjavio je Srni potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Denis Šulić.

    Posebna sjednica trebalo bi da bude zakazana za 1. februar, a redovna za 8. februar.

    Šulić je rekao da će dnevni red skupštinskog zasjedanja biti utvrđen na sjednici skupštinskog Kolegijuma.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović najavio je da će posebna sjednica parlamenta Srpske, posvećena razmatranju aktuelne političko-ekonomske situacije u BiH, biti održana 1. februara.

    Čubrilović je ranije uputio pismo predsjednicima SDA Bakiru Izetbegoviću i HDZ-a BiH Draganu Čoviću u kojem ih poziva da prisustvuju i obrate se na posebnoj sjednici parlamenta Srpske.

    “Uvjereni smo da bi vaše učešće na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske dalo značajan doprinos razvijanju dijaloga i iznalaženju najprihvatljivijih rješenja za BiH”, naveo je Čubrilović u pismu.