Dok su u toku pregovori oko izmjena izbornog zakonodavstva uz prisustvo međunarodnih posrednika, Demokratska fronta odbila je biti dio tog procesa jer njihov lider i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kaže da dok traje državni udar koji provodi Milorad Dodik, ne može se učestvovati u pregovorima.
“Osim toga mislimo da nije dobro razgovarati o ključnim državnim pitanjima po hotelima i restoranima, umjesto u institucijama države. I ranije sam upozoravao da Dodika može samo spasiti prebacivanje fokusa političke diskusije na izmjene Izbornog zakona BiH po željama lidera HDZ-a Dragana Čovića, pri čemu se Dodik osjeća potpuno relaksirano i u miru nastavlja sa svojim secesionističkim aktivnostima”, dodao je.
Smatra da se to sada i ostvaruje, a kada je na to ranije upozoravao slušao je, kaže, primjedbe na vlastiti račun o skupljanju političkih poena zbog iznošenja tog stava, no kaže da vrijeme pokazuje da je bio u pravu.
Govoreći o novoj, po mnogima posljednjoj, rundi pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH, Komšić kaže da mu se čini da se sve polako pretvara u farsu zbog čega ne vjeruje da je riječ o posljednjoj rundi pregovora.
“Otpočetka je sve na krivo nasađeno jer se zanemaruju presude Evropskog suda za ljudska prava, kao i glas javnosti i većine građana koji su protiv daljnjih etničkih podjela, zanemaraju se i zvanični stavovi prijateljskih zemalja koje također ukazuju da ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona ne smiju dovesti do još većih etničkih podjela u političkom sistemu”, kaže Komšić.
Tvrdi da je, kako kaže, ponovo primjetna doza pristrasnosti međunarodnih zvaničnika koji su angažirani na tom pitanju u korist HDZ-a, što je samo potvrđeno premiještanjem razgovora van institucija države u Neum.
Mišljenja je Komšić da se sada samo osluškuje šta će reći HDZ koji “nastoji da produbi etničke podjele i uvede apartheid u politički sistem Bosne i Hercegovine, sistem koji ionako funkcionira na principu ograničene demokratije”.
Podsjeća da je DF nekoliko puta naglašavao da se može razgovarati na bazi Aprilskog paketa pri čemu bi se u reducirale ovlasti domova naroda Federalnog, kao i državnog parlamenta na mehanizam zaštite vitalnog interesa, sa jasno formuliranim paketom te zaštite, a da se izbor članova Predsjedništva BiH vrši iz Predstavničkog doma parlamenta.
“Taj stav nije novi i zastupamo ga već godinama. Slično misle i u SDP-u BiH, a vidim da i lider SDA Bakir Izetbegović stoji na poziciji nužnog reduciranja ovlasti Doma naroda, i nema razloga da ne ostane na toj poziciji kada već postoji široki, ne samo stranački nego i društveni konsenzus oko toga”, kaže Komšić.
Smatra da to što Čović poručuje da o reduciranju Doma naroda ne može biti govora, pokazuje da on zapravo i ne želi bilo kakvu vrstu kompromisa nego “kapitulaciju svih probosanskih i građanskih opcija pred njegovim zahtjevima”.
Stoga kaže da je crvena linija za Demokratsku frontu potpuno smanjivanje ovlasti domova naroda i implementacija svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik reagirao je na govor koji je Komšić održao pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope kazavši da je Komšić iznio netačne ocjene stanja u BiH, ali on kaže da Dodik očito nije pročitao te da i ne želi pročitati presude Evropskog suda za ljudska prava kojima se nalaže odbacivanje etničkog principa “konstituentnosti” ili kako se to češće naziva konstitutivnosti, što jasno stoji u presudama, naročito u presudi Zornić.
“Dakle, ako ima razloga za ljutnju, može da se ljuti na Evropski sud za ljudska prava. Pozivam na dosljedno provođenje tih presuda”, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić.
