VRBAS Media

Autor: INFO

  • Geopolitička igra u kojoj svaka strana ima jake saveznike

    Dan nakon što je predsjednik Narodne skupštine, Nedeljko Čubrilović, pozvao Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića da se obrate na posebnoj sjednici parlamenta, premijer Republike Srpske, Radovan Višković, predložio je federalnom kolegi, Fadilu Novaliću, da održe zajedničku sjednicu dvije vlade.

    Na stranu što je Vlada FBiH u tehničkom mandatu već tri godine, na stranu što se Novaliću pred Sudom BiH sudi za zloupotrebu položaja u aferi „Respiratori“, Višković smatra da bi održavanje zajedničke sjednice o političkim i ekonomskim prilikama u BiH bilo od interesa za obe strane.

    Isto tako, bez obzira što Čubrilović, kao i mnogi u Republici Srpskoj, tvrdi da Izetbegović „spada u grupu remetilačkih faktora unutar BiH“, on sada smatra da bi dolazak lidera SDA, zajedno sa predsjednikom HDZ BiH „dalo značajan doprinos razvijanju dijaloga i iznalaženju najprihvatljivijih rješenja za BiH“.

    U istom trenutku, u BiH su stigli predstavnici EU i SAD, Angelina Ejnhorst i Metju Palmer, koji domaće lidere pritišću da pod hitno izmuijene izborni sistem u BiH.

    Budući da se sve dešava u vrijeme najveće postdejtonske političke krize u BiH, nameću se pitanja da li je na sceni pokušaj otopljavanja političkih odnosa u BiH, razrješenja krize, ili je po srijedi nova politička finta u BiH, s ciljem da se pokaže da je neko za razgovor, a neko ne, te da agonija, u kojoj mnogi profitiraju, potraje što duže. Jer, Izetbegović je odgovorio da jeste za razgovor, ali u Parlamentarnoj skupštini BiH. U koju Srbi ne žele da se vrate, dok ne bude povučen „Inckov zakon“.

    Dragan Čović izjavio je da nema ništa protiv da se razgovara na svakoj lokaciji i u svakoj instituciji, te da će na vrijeme zauzeti stav u vezi sa pozivom predsjednika NSRS da se obrati na sjednici 1. februara.

    Fadil Novalić, za sada, nije odgovorio Viškoviću, ali ne treba biti mnogo pametan da se nasluti njegov stav.


    Politički analitičar iz Sarajeva, Esad Bajtal, kaže da je prošlo vrijeme politički korektnog jezika i da treba reći otvoreno da je ovdje u pitanju blef, bez obzira s koje strane BHS trojstva dolazi.

    – Prema tome, u ovom momentu, u ovakvoj situaciji, ja ne vjerujem ni u kakvu iskrenost, ni u kakvu želju da se bilo šta riješi. Sve je to blef pred građanima i pred međunarodnom zajednicom. Dodikovoj, Čovićevoj, ni Izetbegovićevoj politici se ne može vjerovati. To svi vidimo da Dodik jedno misli, drugo govori, treće radi. Počinjem vjerovati da narod tome takođe više ne vjeruje, da se opametio. Treba da počnu razmišljati i više vjerovati svojim očima, nego svojim ušima. To tražim od građana, ne vjerujte svojim ušima, gledajte šta nam rade – kaže Bajtal za Srpskainfo.

    Dugogodišnji novinar NIN, Branislav Božić, smatra de je po srijedi nešto sasvim treće. Kaže da su sva dešavanja na našem terenu višeslojna, a da je to šta je ko kome rekao, samo prvi sloj.

    -Mnogo je važniji onaj sloj u kome smo mi dio šireg geopolitičkog paketa. Naša kriza ima elemenata geopolitičke krize. Kada to kažem, mislim na sljedeće: Ovo je prvi put da u nekoj krizi svaka od strana u BiH ima po nekog jakog saveznika u svijetu. Mislim da kraj ovog našeg stanja neće obilježiti bilo kakva želja, volja domaćih aktera, ni da rasplamsaju, ni da smire strasti. To ja doživljavam više kao taktičke situacije, ali stvarno razrješenje krize, ili njeno razbuktavanje, odrediće veliki igrači. Znam da ovo nekima liči na teoriju zavjere, ali mislim da smo dio većeg geopolitičkog paketa podjela interesnih sfera – kaže Božić za Srpskainfo.

    Kako kaže, cijeli Balkan jeste ili će biti uznemiren, počev od Makedonije, preko Crne Gore, a na proljeće očekuje da na red dođe Kosovo.

    – Imamo sada krizu u Ukrajini. Mnoge zemlje u Evropi podižu stepen pripravnosti svojih vojski. Ne mislim da će biti rata, ali ovo je podjela interesnih sfera i mi smo jedna od neuralgičnih tačaka gdje će se lomiti koji dio Balkana će kome pripasti – tvrdi Božić.

    Kako su, u tom slučaju, BiH i Balkan rangirani na ljestvici značaja za velike igrače, odnosno saveznike strana u BiH?

    – Po meni, svaki prostor koji u sebi nosi potencijal nekakvog gužvanja, eventualnog sukoba, on ima značaj, bez obzira koliko mali bio. Na našem prostoru je sukob različitih koncepcija velikih svjetskih sila. Međutim, mi to često zaboravljamo i bavimo se samo time šta je rekao Bakir, Dodik, Čović… To je seoska priča, ništa ozbiljno. Ovdje će u osnovi stvari dimenzionirati veliki igrači. Možda će domaći da budu samo izvođači radova. Jedna od karakteristika geopolitičkih sukoba jeste da traju, da se ne završavaju brzo. Moramo se navići da će i ovo da traje, mada to djeluje obeshrabrujuće – zaključuje Božić.

  • “Najvažniji proizvodi Tesle 2022. neće biti automobili”

    “Najvažniji proizvodi Tesle 2022. neće biti automobili”

    Najvažniji “Teslini” proizvodi ove i sljedeće godine neće biti automobili već softver koji ih pokreće autonomno i humanoidni robot od kog kompanija očekuje da olakša rad ljudi u fabrici.

    Izjavio je ovo Ilon Mask, glavni izvršni direktor američkog proizvođača električnih vozila.

    – Bio bih šokiran ako ove godine ne postignemo potpunu autonomnu vožnju koja je bezbjednija od ljudskog upravljanja vozilom – rekao je Mask, dodajući da će potpuna autonomna vožnja postati najvažniji izvor profitabilnosti za “Teslu”, izvještava Rojters.

    To je nezamislivo dobro sa finansijskog stanovišta, kaže Mask, navodeći kao primjer da bi robotizovan taksi (robotaksi) povećao iskorišćenost vozila za pet puta, pošto bi vlasnici mogli da šalju svoje automobile da taksiraju kada im nisu potrebni za privatne poslove.

    Smjela obećanja najpoznatijeg milijardera u industriji električnih automobila suočavaju se sa velikim izazovima, od tehnologije do regulative, ocjenjuje britanska agencija uz konstataciju da “Tesla” i druge kompanije u oblasti automobilskih tehnologija godinama unazad nisu uspjeli da ostvare svoje ciljeve sa softverom za autonomnu vožnju.

    Mask je takođe rekao da njegovi inženjeri rade na lansiranju humanoidnog robota sljedeće godine, nazvanog Optimus, koji bi na kraju mogao da riješi globalni nedostatak radne snage, dok bi u prvoj fazi mogao da nosi robu širom fabrike.

  • Sud u Hagu produžio pritvor bivšem vođi OVK

    Sud u Hagu produžio pritvor bivšem vođi OVK

    Specijalni sud za zločine pripadnika “OVK” odlučio je da bivšem vođi te paravojne formacije i nekadašnjem predsjedniku samozvane države Kosovo Hašimu Tačiju produži mjeru pritvora zbog rizika od opstrukcije sudskog procesa i činjenja drugih krivičnih djela.

    Usaopštenju Specijalnog suda navodi se da je u slučaju Tačija i drugih sudija za prethodni postupak redigovao javnu verziju rješenja kojim se određuje produženje pritvora.

    – Sudija je utvrdio da se rizik da optuženi ometa suđenje ili počini druga krivična djela može dovoljno smanjiti samo kroz pravila za praćenje komunikacije koja važe u pritvorskom objektu Specijalizovanih vijeća – saopšteno je iz Specijalnog suda.

    Optužnica protiv Tačija podignuta je u novembru 2020. godine, nakon čega je otišao u Hag.

  • Jasna poruka Eskobara: Vlada u Prištini da formira ZSO

    Jasna poruka Eskobara: Vlada u Prištini da formira ZSO

    Kosovska Vlada obavezala se da će imati Zajednicu srpskih opština a SAD očekuju da Kosovo i Srbija ispoštuju prethodne obaveze, izjavio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i izaslanik američkog predsednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    On je za prištinski Reporteri dodao da SAD pozivaju kosovsku Vladu da sprovede odluku Ustavnog suda i izvrši uknjižbu zemljišta na manastir Visoki Dečani.

    Eskobar je kazao da SAD ne diktiraju i neće diktirati šta ZSO treba da radi, ili koje treba da budu njene nadležnosti jer je to suverena odluka koju kosovska vlada mora da donese.

  • Cijene nafte divljaju na svjetskim tržištima, ostvaren sedmogodišnji maksimum

    Cijene nafte divljaju na svjetskim tržištima, ostvaren sedmogodišnji maksimum

    Cijena barela nafte premašila je 90 dolara i najveća je u prethodnih sedam godina, pošto je ukrajinska kriza prevladala naznake da će američke Federalne rezerve pooštriti monetarnu politiku.

    Cijena barela brent nafte porasla je za jedan procenat i iznosi 90,85 dolara, a barel sirove nafte u SAD-u trenutno košta 88,22 centa nakon poskupljenja za jedan posto.

    Cijena je naglo skočila jučer usljed tenzija između Rusije, drugog najvećeg izvoznika u svijetu, i Zapada. Zbog njihovog spora o Ukrajini postoji bojazan da će doći do poremećaja u zalihama energenata u Evropi.

    Američke Federalne rezerve najavile su jučer da će vjerovatno povećati osnovnu kamatnu stopu u martu, kao i da planiraju završetak otkupa vrijednosnih papira u istom mjesecu da bi ublažile inflaciju.
    Američki dolar ojačao je poslije te objave, što je poskupilo naftu za kupce koji koriste druge valute.

  • Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov osvrnuo se danas američke odgovore koji su iz Washingtona poslani u Moskvu, a koji se odnose na ruske sigurnosne zahtjeve koji se tiču širenja NATO saveza i drugih tema.

    Iako je državni sekretar SAD-a Antony Blinken u srijedu izjavio kako su detalji dokumenta povjerljivi te da je zamolio rusku stranu da se pridržavaju ovog pravila, Lavrov ističe kako nema sumnje da će detalji kad-tad procuriti u javnost.
    “Kako su nam rekle američke kolege, odgovori su dogovoreni sa saveznicima i ukrajinskom stranom. Nema sumnje da će u bliskoj budućnosti sadržaj dokumenta procuriti”, rekao je Lavrov.

    U kontekstu konkretnog sadržaja američkih odgovora, Lavrov ističe kako oni nisu obuhvatili glavno pitanje ruskih sigurnosnih zahtjeva koje se tiče prestanka širenja NATO-a na istok.


    “Pitanje širenja NATO-a je duga historija. Međutim, sada kada se o ovoj temi počelo raspravljati, prvo nam je rečeno da je su NATO i Rusija imali usmeni dogovor o neširenju NATO-a. Kada smo pokazali dokumente i zapisnike, naši zapadni partneri su počeli da se pozivaju na to da te stvari nisu ozbiljne te da su potpuno pogrešno protumačene. Stav o širenju NATO-a počeli su objašnjavati na djetinjast način”, poručio je ruski šef diplomatije.

    On je također rekao kako je sada, kada je Zapad u pisanoj varijanti reagovao na ruske zahtjeve, izuzetno važno govoriti o pravno obavezujućim garancijama u euroatlantskoj regiji i pozvati na primjenu dogovorenih principa koji se tiču sigurnosne arhitekture.

    “Oni na to odmah ističu kako niko nema pravo da zabrani ulazak drugim državama u NATO. Međutim, namjerno se zataškava princip da ne treba jačati svoju sigurnost na račun sigurnosti drugih. Ne možemo prihvatiti takav stav”, mišljenja je Lavrov.


    Na kraju, Lavrov se osvrnuo i na nedavno održani sastanak s Blinkenom te je objasnio kako je tokom sastanka pitao državnog sekretara SAD-a kako objašnjava američki stav da su obaveze usvojene kroz OSCE samo “jelovnik” na kojem se bira samo ono što je “ukusno”.

    “Ono što su obećali da će učiniti u interesu drugih, pokušavaju ignorisati i uporno brbljaju. Blinken nije odgovorio na ovo pitanje i samo je slegnuo ramenima. Što se ostalih stvari tiče, proučavamo odgovore Amerikanaca. Istovremeno, dobili smo odgovor i NATO saveza. Analiziramo dva dokumenta u cjelini. Nakon analize, izvijestit ćemo predsjednika Putina o svemu i on će donijeti odluku o našim narednim koracima”, zaključio je Lavrov.

  • Penzije u Srpskoj od januara veće za četiri odsto

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o vanrednom usklađivanju penzija na način da se penzije povećavaju za četiri odsto.

    Takođe, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju iznosa najniže penzije koja će takođe biti veća za četiri odsto, a isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara 2022. godine.

    Osim toga, Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti po hitnom postupku.

    “Razlozi za dopune zakona sadržani su u potrebi daljeg unapređenja tržišta hartija od vrijednosti, s ciljem da se privrednim društvima omogući efikasniji i lakši pristup izvorima kapitala u okolnostima njihove smanjene likvidnosti usljed ekonomskih poremećaja prouzrokovanim pandemijom virusa korona”, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Nacrt zakona o audio-vizuelnim djelatnostima, a ovim zakonom uređuje se obavljanje, organizovanje i finansiranje audio-vizuelnih djelatnosti i njima komplementarnih djelatnosti, proizvodnja, iznajmljivanje, promet, javno prikazivanje, zaštita i čuvanje audio-vizuelnog djela na teritoriji Republike Srpske, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje audio-vizuelnih djelatnosti.

  • Krivokapić sumnja da će on potpisati Temeljni ugovor sa SPC

    Krivokapić sumnja da će on potpisati Temeljni ugovor sa SPC

    • Premijer Zdravko Krivokapić tvrdi da je sve uradio što je bilo do njega kada je riječ o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ali sumnja da će ga on potpisati.

    U Temeljnom ugovoru, rekao je on, nema suštinskih promjena u odnosu na Nacrt koji je poslat Patrijaršiji 21. jula 2021.

    “Ugovor može biti potpisan do 4. februara, vjerujte da ja sumnjam da ću ja potpisati taj ugovor”, rekao je Krivokapić u intervjuu TVCG, koji će biti emitovan večeras u emisiji Argumenti.

    Prema njegovim riječima cilj svega toga je da se nakon 4. februara, kada će poslanici glasati o povjerenju njegovoj vladi, pojavi spasilac srpstva i SPC u imenu nekoga drugog.

    Odgovarajući na pitanje ko bi to bio iz Crne Gore, Krivokapić je rekao, neko iz Socijalističke narodne partije.

  • Bivši ministar bezbjednosti BiH otkupio zatvorsku kaznu za 18.000 KM – pare posudio i dobio

    Bivši ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović platio je novčani iznos umjesto služenja zatvorske kazne na koju je osuđen prošle godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

    On kaže da je 18.000 maraka posudio i dobio na poklon od sestara u Švedskoj i Americi, piše “BIRN”.

    Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka. Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.

    Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlasti od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka. Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.

    “Novac sam posudio i dijelom su mi poklonile moje tri sestre koje žive u Švedskoj i Americi (…) Za pozajmice i poklon od familije imam dokaze o doznakama novca u bankama na koje je novac uplaćen, ja sam imao tu sreću ako se tako može reći, imao sam od koga posuditi, kriminalac nisam da bi imao novac, ono sto sam zarađivao sam uložio da imam krov nad glavom za porodicu poslije progona iz Srebrenice. Sve sto sam radio se može provjeriti”, kaže za BIRN BiH Ahmetović.

    Iskorištavao ovlaštenja

    On je proglašen krivim da je svjesno iskorištavao svoja ovlaštenja kako bi pribavio imovinsku korist svom vozaču Adnanu Bektiću sklapajući s njim ugovore o djelu 2012. godine za poslove za koje je znao da ih ne obavlja. Apelaciono vijeće naložilo je da se od Bektića oduzme nezakonito pribavljenih 4.014 KM.

    Ahmetović je i prvostepenom presudom osuđen na šest mjeseci zatvora, s tim da je tada visina nezakonito pribavljene koristi bila utvrđena u iznosu od 7.414 KM. Apelaciono vijeće je van razumne sumnje utvrdilo da je Ahmetović potpisao s Bektićem četiri ugovora od djelu u periodu od januara do novembra 2012. godine. Bektić, kako se navodi u presudi, nije obavljao poslove iz ugovora, nego je nastavio da vozi ministra.

    Ahmetović kaže kako se nada da će Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava “prepoznati pravdu”.

    “Za ono sto sam osuđen bih ponovo uradio isto, jer smatram da nije krivično djelo dati posao djetetu iz Srebrenice koje ima [Visoku stručnu spremu] VSS i govori tri jezika”, kaže Ahmetović.

  • Novaković Bursać: Potreban dogovor o političkim pitanjima, neprihvatljiva eksperimentalna rješenja

    Novaković Bursać: Potreban dogovor o političkim pitanjima, neprihvatljiva eksperimentalna rješenja

    Član Interesorne radne grupe parlamenta BiH za izmjene izbornog zakonodavstva Snježana Novaković Bursać rekla je da su SNSD i Srpski klub zainteresovani za poboljšanje izbornog procesa, ali da nisu spremni da prihvate eksperimentalna rješenja za koja se ne zna da li su provodiva i da li će unaprijediti taj proces.

    Bursaćeva je navela da su direktor pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst i viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Metju Palmer dostavili članovima Interesorne radne grupe i predsjednicima političkih stranaka prijedlog dijela izmjena Izbornog zakona koje bi trebale da doprinesu poboljšanju izbornog procesa u tehničkom smislu.

    – Što se tiče predstavnika SNSD i Srpskog kluba, mi smo stanovišta da se ne možemo izjašnjavati o ovom paketu o tim pojedinačnim prijedlozima iz više razloga. Za nas izmjene i dopune Izbornog zakona podrazumijevaju prije svega postizanje političkog dogovora o ključnim pitanjima koja su locirana u Federaciji BiH (FBiH) – rekla je Bursaćeva nakon razgovora članova Interesorne radne grupe sa Palmerom i Ajnhorstovom.

    U slučaju da dođe do nekog dogovora u FBiH, kaže Bursaćeva, SNSD je spreman da se razgovara i o tehničkim pitanjima.

    Bursaćeva je podsjetila da su Palmer i Ajnhorstova počeli seriju sastanaka sa različitim akterima u različitim formatima u pokušaju da se proces izmjena Izbornog zakona privede kraju i da se dođe do nekog prijedloga.

    Ona je istakla da se na današnjem sastanku nije čulo ništa novo, osim toga da se očekuje da će se značajne stvari desiti u Neumu, gdje će tokom predstojećeg vikenda razgovarati predsjednici i predstavnici parlamentarnih stranaka iz Federacije BiH.

    – To je provejavalo razgovorima, kao i poruka međunarodne zajednice da se dogovore izmjene Izbornog zakona jer ih smatraju važnim i urgentnim – navela je Bursaćeva.

    Ona je dodala da su se prijedlozi koje su dobili u određenom dijelu nalazili u razmatranju Interesorne radne grupe dok je funkcionisala.

    – To su prijedlozi koji su preporuke ODIR i nekih drugih institucija i nevladinih organizacija. Mi iz Republike Srpske imamo dogovorenu dinamiku da zajedno sve to analiziramo, ali te prijedloge nismo spremni prihvatiti bez ukupnog političkog dogovora – istakla je Bursaćeva.

    Komentarišući činjenicu da na današnjem sastanku nisu učestvovali mnogi predstavnici bošnjačkih stranaka, Bursaćeva je rekla da je riječ o “jasnom signalu” dijela bošnjačke političke javnosti da ne učestvuju u pregovorima.

    – Tu poruku su poslali predstavnici takozvanih građanskih stranaka. Očito je da bošnjačkom političkom korpusu ne odgovara ni dijalog ni pronalazak stvarnih rješenja za izlazak iz krize – zaključila je Bursaćeva.