Autor: INFO

Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

Operater gasovoda “Sjeverni tok 2”, “Nord Stream 2 AG”, vjerovatno neće biti certifikovan prije kraja juna, uprkos činjenici da ima filijalu u Njemačkoj, rekao je predsjednik Federalne mrežne agencije Jochen Homann.

“Kao što njemački zakoni nalažu, kompanija potrebna za certifikaciju je osnovana i upisana u trgovački registar. Ali nedostaju dalji koraci. Očekujemo da Sjeverni tok 2 podnese sva neophodna dokumenta”, rekao je Homann za list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

On je naveo da će tek kada budu dostavljeni u cjielosti proces biti nastavljen.

“Ako pogledamo različite vremenske rokove, dolazi se do zaključka da je velika vjerovatnoća da će se razmatranje prijave završiti u prvih šest mjeseci”, rekao je on, prenio je TASS.

31 Januara, 2022
Dodik čestitao kinesku Novu godinu Si Đinpingu i kineskom narodu
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je predsjedniku Kine Si Đinpingu i bratskom kineskom narodu najiskrenije čestitke povodom nastupajuće kineske Nove godine, uz uvjerenje da će Kina nastaviti svoj ekonomski i tehnološki napredak, kao i da se i dalje snažno zalaže za univerzalnu bezbjednost i prosperitet i u svijetu.
- Nadam se da će nam ova godina donijeti dovoljno hrabrosti i snage da se izborimo sa svim izazovima, ali i nepravdama sa kojima se suočavamo – istakao je Dodik.
On je podsjetio da će početkom februara Kina biti domaćin jednom od najvećih svjetskih sportskih događaja, 24. Zimskim olimpijskim igrama.
- Uvjeren sam da ćete, bez obzira na brojne izazove s kojima se čovječanstvo suočava, biti sjajni domaćini i vašoj zemlji i vašim sportistima ovom prilikom želim mnogo uspjeha – navodi se u čestitki.
On je podsjetio da je prošla godina bila puna izazova na, prije svega, zdravstvenom, ali i ekonomskom i političkom planu, ali da je i u tavkim turbulentnim vremenima Kina nastavila da ulaže velike napore za stvaranje trajnog mira.
- I pored određenih prepreka u 2021. godini, nastavili smo započete infrastrukturne projekte sa vašim kompanijama i pokrenuli nekoliko novih. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost vašoj zemlji na principijalnom stavu poštovanja međunarodnog prava, a naročito u Savjetu bezbjednosti UN – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.
Dodik je, uz izraze dubokog poštovanja predsjedniku Siju, izrazio veliku zahvalnost za podršku i pomoć Kine u najtežim trenucima, kao i najbolje želje za prosperitet i blagostanje bratskog kineskog naroda.
31 Januara, 2022
Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

Savjet bezbjednosti UN-a će se sastati danas, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, kako bi razgovaralo o gomilanju ruskih trupa na granici s Ukrajinom, dok je međunarodna diplomatija usmjerena na ublažavanje napetosti.

Sjedinjene Države su obrazložile sastanak 15-članog tijela kao priliku za Rusiju da objasni svoje postupke, dok je Rusija signalizirala da bi mogla pokušati blokirati sastanak. Za nastavak sastanka potrebno je devet glasova i Washington je “uvjeren” da ima dovoljnu podršku, piše AFP.

Ali osim što će svi članovi imati priliku otvoreno iznijeti svoje stavove, Savjet vjerovatno neće poduzeti nikakve radnje, čak i ako Rusija napadne Ukrajinu. Čak i najjednostavnija izjava zahtijeva podršku konsenzusa i Rusija bi mogla staviti veto na bilo koju ponudu za rješenje.

Rusija je jedna od pet stalnih članica s pravom veta u Savjetu zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom. Vijeće sigurnosti zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dan nakon sastanka Rusija bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem za mjesec februar.

Kanada je u nedjelju saopštila da privremeno povlači nebitno osoblje iz svoje ambasade u Ukrajini, ali je dodala da će ambasada ostati otvorena.

Sjedinjene Američke Države, koje su zaprijetile Rusiji velikim novim sankcijama ako napadne Ukrajinu, izjavile su da čekaju odgovor Moskve. Saopćile su da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti pridruživanje Ukrajini, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.

Američki senatori vrlo su blizu dogovora o zakonu o sankcijama, izjavila su u nedjelju dva vodeća zastupnika koja rade na zakonu. Mjere uključuju sankcije za najznačajnije ruske banke i ruski državni dug, kao i pružanje pomoći Ukrajini.

“Neke od sankcija u prijedlogu zakona mogle bi stupiti na snagu prije bilo kakve invazije zbog onoga što je Rusija već učinila”, rekao je američki senator Bob Menendez, demokratski predsjednik Senatskog odbora za vanjske odnose. On je ukazao i na kibernetičke napade na Ukrajinu i napore da se iznutra podriva ukrajinska vlada.

Washington je proveo sedmice pokušavajući izgraditi sporazum s evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.

Evropska unija ovisi o Rusiji, jer oko trećine njenih opskrba plinom dolazi iz Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom.

31 Januara, 2022
Sjeverna Koreja objavila fotografije iz svemira koje su snimljene s njenog najmoćnijeg projektila

Sjeverna Koreja je objavila fotografije iz svemira za koje tvrdi da su napravljane s njenog najsnažnijeg projektila u posljednjih pet godina.

Neuobičajene fotografije napravljene u svemiru prikazuju dijelove Korejskog poluotoka i okolna područja.

Pjongjang je u ponedjeljak potvrdio da je testirao Hwasong-12, balističku raketu srednjeg dometa, koja svojom snagom može putovati hiljadama kilometara, što područja poput američke teritorije Guam stavlja na udarnu udaljenost.

Ovaj test je uznemirio međunarodnu zajednicu, a SAD, Južna Koreja, Japan i mnoge druge zemlje su osudile ponašanje Pjongjanga. Naime, Sjeverna Koreja je od početka ove godine ispalila sedam projektila, iako im UN jasno zabranjuje testiranje balističkog i nuklearnog oružja.

31 Januara, 2022
Kožljak: Aspiranti će ući u NATO

Početkom januara predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je da će ojačati stratešku moć i suverenitet Evrope, nakon što je njegova zemlja i formalno preuzela vodstvo nad evropskim blokom u narednih šest mjeseci.

Makron je rekao da će evropski blok finalizirati takozvani strateški kompas EU, svoju geopolitičku strategiju koja se fokusira na izgradnju odbrambenih kapaciteta.

Usred tenzija između Rusije i Ukrajine, francuski predsjednik je dodao da će EU pripremiti i prijedloge za “arhitekturu evropske sigurnosti”, koja još u velikoj mjeri zavisi od SAD i NATO-a.

Očekuje se da bi dokument trebalo da bude usvojen na martovskom samitu EU, ali i postavlja pitanje trebamo li očekivati da Balkan bude tema na zasjedanju.

“Ne isključujem, ali ne očekujem da će se bilo šta značajno tu desiti. Bićemo pomenuti naravno, jer smatra se da je to Makronova priča, pošto njemu idu izbori i on želi na svaki način da skrene pažnju na sebe. Francuska je interesantna država i velika, ali ne toliko uticajna. Ima jedna druga država koja je mnogo uticajnija, koja se i te kako buni u odnosu na sve što Francuska uradi, a zove se Amerika”, kaže profesor Darko Trifunović iz Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost u Beogradu.

Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU (International Burch University) i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, vjeruje da je, bez obzira na to što je fokus ne samo evropske nego svjetske javnosti usmjeren na konflikt između Ruske Federacije i Ukrajine, geopolitička situacija trenutno takva da zahtijeva uključivanje i diskutovanje o drugim temama, kao što je i pitanje zapadnog Balkana.

“Čak i ovi trenutni sukobi, polemike i nadmetanja na marginama rasprava imaju u sebi i pitanje zapadnog Balkana. Činjenica je da ruski predsjednik u kontinuitetu govori da želi da dobije garancije od NATO-a po pitanju preveniranja širenja Alijanse dalje na istok, a nisam siguran da on također nije zainteresovan da prevenira i širenje NATO-a na zapadni Balkan, što bi se svakako pokazalo kao slabost i NATO-a i SAD i cijelog Zapada. I to je, mislim, na umu stratezima Sjevernoatlantske alijanse, tako da se neće moći zaobići pitanje širenja NATO-a na one države koje su iskazale aspirantske ambicije, a to je u ovom slučaju BiH. I nije to samo zbog interesa BiH, nego je više zbog interesa NATO-a da bi potvrdio svoju relevantnost. Tako, ako se pitanje ne nađe direktno na agendi narednog zasjedanja, ubijeđen sam da će se i o njemu diskutovati, jer je od strateške važnosti za NATO”, kaže Kožljak.

Na pitanje jesmo li zaslužili da budemo tema time što zveckamo oružjem ili što smo nešto napravili, Kožljak odgovara da je i jedno i drugo u pitanju.

“Mislim da se progres BiH ne može gledati samo kroz prizmu trenutne krize i zastoja, koji je izazvan očigledno nekim uskopolitičkim interesima trenutnih ključnih političkih aktera u BiH. Uporedo s tim, uistinu su i napravljeni značajni koraci kada je u pitanju NATO integracijski put BiH”, naveo je Kožljak.

Naglašava da u ovom momentu i te kako postoji interes NATO-a i njegovih članica da se ovo područje, konkretno i BiH, koja je iskazala aspirantske namjere i ambicije, konačno pridruži Alijansi, jer je ovo područje u sferi interesa Alijanse.

“Konačno su shvatili da je odsustvo fokusa na nas u prethodnih deset godina dalo mogućnost drugim akterima, prvenstveno Ruskoj Federaciji, da svoje i političke i sigurnosne interese provede na terenu i oteža geopolitička nastojanja u narednom periodu, da ih implementira na pravi način. Toga su oni svjesni i to su razlozi zbog kojih će se i te kako u narednom periodu Alijansa pozabaviti zapadnim Balkanom, pa i BiH”, zaključuje Kožljak.

31 Januara, 2022
Plin za domaćinstva u Hrvatskoj poskupljuje za 70 odsto?

Šef zagrebačke gradske plinare Jeronim Tomas gostovao je sinoć na RTL-u i govorio o poskupljenjima.

Kaže da je velika razlika u cijenama rezultat geopolitičkih razloga.

“Prije svega, to su geopolitički razlozi, a isto tako zbog kovid krize došlo je do povećanja potražnje za energentima i samim tim do povećanja cijene”, rekao je.

Tvrdi da se u ovoj situaciji nije moglo preventivno postupati.

“Plinski biznis je takav. U trenutku ugovaranja cijena koje se ugovaraju sa strane nabavke, trebalo bi zaključiti na strani prodaje i to nije napravljeno, tako da smo imali situaciju gdje smo s kupcima imali zaključane količine, a s druge strane smo imali varijabilne cijene koje nisu bile zaključane i čekao se trenutak da se zaključaju, ali taj trenutak nije nikad došao”, kaže.

Prozvao je bivšu upravu.

“Zaprimili smo između šesz i sedam odsto prigovora u odnosu na ukupan broj poslanih računa sektoru poduzetništva. Dio računa je u cijelosti podmiren, a za dio računa još nisu dospijeća pa ne znamo hoće li biti plaćeno i u kojoj mjeri”, rekao je Tomas.

U toku pregovori
U ovom trenutku traju pregovori između resornog ministarstva, isto tako predstavnika vlasnika oko iznalaženja najboljeg rješenja za sve strane, dodao je.

Računi za januar će, kaže, biti manji.

“Kao što sam rekao, zavise direktno o ostatku pregovora, ali ti računi će biti i do 30 osto manji nego što je to bilo u 12. mjesecu”, kaže.

Očekuje se veliko poskupljenje
Onda je upitan o poskupljenjima i šta građani Hrvatske mogu očeikivati nakon prvog aprila.

“To zavisi i o aktivnostima vlade, i to je regulisana djelatnost. Što se tiče količina njih imamo, što se tiče cijena – one će rasti zbog rasta cijena ali ne u značajnoj mjeri kao kod preduzetnika”, rekao je.

Na konstataciju da neki govore da bi cijena plina za domaćinstva mogla porasti do 70 odsto, kaže da je to realno, prenosi Index.

“Moguće je, da. To je realno povećanje. Cijena plina raste znatno više”, kazao je.

“Ja se nadam da to neće potrajati, ali vidjećemo šta će se događati. Niko to nije mogao očekivati, to je nešto što će se definitivno mijenjati u budućnosti”, kaže.

31 Januara, 2022
Biseru Turković ne zanima major Tepić

Reakcija Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH na protestnu notu koju je uputilo hrvatsko ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) povodom otkrivanja spomen-ploče majoru Milanu Tepiću u Banjaluci još izostaje.

Naime početkom ovog mjeseca Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske uputilo je protestnu notu MIP-u BiH, na čijem je čelu Bisera Turković, povodom otkrivanja spomen-ploče, a u MIP-u i dalje nemaju komentar o ovom slučaju.

Na urgencije i upite “Nezavisnih novina” poslate MIP-u BiH da li su se oglasili o ovoj protestnoj noti te da javnosti iznesu šta su učinili povodom ovoga, odgovor nismo dobili iako je od prvog upita prošlo 20 dana.

Kako je za “Nezavisne novine” kazala Dušanka Majkić, delegat srpskog naroda u Domu naroda BiH, od ministarke Bisere Turković se, prema njenim riječima, može očekivati da će uraditi onako kako joj sugerišu njene kolege iz SDA.

“Sigurna sam da će ministarka koja ne drži do mišljenja Predsjedništva BiH ni o jednoj stvari kada je u pitanju spoljna politika uraditi ono što joj preporučuju njeni iz SDA”, kazala je Majkićeva.

U MVEP Hrvatske su početkom ovog mjeseca za “Nezavisne novine” kazali da je odluka da se ovakva spomen-ploča postavi u Banjaluci neprihvatljiva.

“MVEP ukazuje na neprihvatljivost ovakve odluke gradonačelnika i Gradske uprave grada Banjaluka, kojom se veliča teroristički čin osobe koja je u samoubilačkoj akciji svjesno uzrokovala smrt velikog broja hrvatskih branitelja i civila te ogromna materijalna razaranja grada Bjelovara”, naveli su tada u MVEP Hrvatske za “Nezavisne”.

Povodom ovoga ranije se oglasio i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, i Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

Dodik je tada rekao da je major JNA Milan Tepić srpski heroj koji će ostati u kolektivnom pamćenju srpskog naroda.

“Mi ne sporimo drugim narodima da svoje heroje proslavljaju”, kazao je Dodik i dodao da je do sada već nekoliko puta ponovio da je Tepić srpski heroj.

Stanivuković je tada za “Nezavisne novine” kazao da postavljanje ove spomen-ploče u ulici koja nosi majorovo ime godinama nije akt koji je usmjeren protiv bilo koga, pa ni protiv hrvatskog naroda.

“Major Tepić je žrtvovao svoj život za vjernost sopstvenoj državi i vojsci, postupio je viteški, onako kako se očekuje od vojnika”, istakao je Stanivuković i dodao da ni Banjaluka ne govori Hrvatskoj kako će obilježavati spomen na svoje ljude iz prošlosti.

Spomen-ploču svečano su otkrili Stanivuković i Aleksandar Tepić, sin Milana Tepića, a on je prije za “Nezavisne novine” rekao da ne želi da komentariše postupak Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske te da ostaje pri svojim riječima koje je izgovorio prilikom otkrivanja spomen-ploče.

Tepić je tada rekao da mu je čast da bude na otkrivanju spomen-ploče na dan kada Republika Srpska slavi 30. rođendan te je tom prilikom zahvalio gradonačelniku Banjaluke, kao i Gradskoj upravi što je u ulici koja već dugo nosi ime njegovog oca postavljeno još jedno spomen-obilježje.

“Ovo je samo dokaz da se sjećamo naših boraca i heroja, a dok god ih se sjećamo, mi kao narod znamo svoj put”, poručio je tada Tepić.

Major Tepić (34) je tokom ratnih dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka digao u vazduh sebe i skladište municije u Bjelovaru, jer nije želio da ono padne u hrvatske ruke.

Tepićeva posljednja rečenica bila je: “Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”

31 Januara, 2022
Izvještaj o nacionalnim oružanim snagama: BiH na začelju vojnog stroja

Prema stranici “Global Firepower”, koja je objavila godišnji izvještaj o nacionalnim oružanim snagama, BiH se za 2022. godinu nalazi na 123. mjestu od ukupno 140 oružanih snaga koje su bile obuhvaćene.

Od zemalja regiona na lošijem mjestu od BiH su, prema podacima “Global Firepowera”, Sjeverna Makedonija, koja zauzima 134. mjesto, i samoproglašeno Kosovo na 139. mjestu, od kojeg je manje vojno moćan samo Butan, himalajska kraljevina, na 140. mjestu, koja ni nema vojsku, nego tek policiju.

Prema podacima za ovu godinu, u regionu Srbija ima najjaču vojsku, a slijedi je kao i prije godinu dana Hrvatska.

“Srbija je u ovoj godini rangirana na 61. mjesto, a Hrvatska je korak iza, na 62. mjestu. Prošle godine je Srbija bila na istom mjestu, a Hrvatska na 63.”, navodi se u ovim podacima.

Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za vojnu bezbjednost, istakao je za “Nezavisne” da “Global Firepower” nije potpuno relevantan izvor, jer je njihovo poređenje bazirano na nekim elementima u kojima nema najznačajnijeg, a to je spremnost neke vojske da ratuje.

“Na primjer, vojska Srbije je od 2016. godine u procesu modernizacije i od tada se ulaže sve više i više novca u vojsku, te su sada iznosi i veći od pola milijarde evra na godišnjem nivou, dok je to prije početka modernizacije iznosilo nekoliko desetina miliona evra”, naglašava Radić.

On objašnjava da je Srbija jedina zemlja u regionu koja modernizuje vojsku u skoro svim kategorijama, te da se nabavlja vojna oprema iz Rusije, Kine, Francuske, Španije i Njemačke.

“Što se tiče Oružanih snaga BiH, one od svog formiranja prije 15 godina nisu nabavile skoro ništa, i sve što je stiglo je nedavna donacija SAD u vidu četiri helikoptera. BiH najmanje napreduje, a jasno je da im je mehanizam disfunkcionalan. Dugoročni plan nabavke koji definiše potrebe modernizacije Oružanih snaga BiH je relativno precizno objašnjen po pitanju kategorija i nekih osnovnih procjena cijena, te je predviđeno da se ovim dokumentom iz 2017. godine do 2027. nabavi mnogo toga u modernizaciji tehnike, ali do sada ništa nije urađeno, izuzev donacije četiri helikoptera”, pojašnjava Radić.

Što se tiče Hrvatske, Radić kaže da će ona na narednim listama “Global Firepowera” napredovati jer je napravila veliku investiciju od više od milijardu evra i kupila francuske višenamjenske lovce rafale.

“Svi ostali se trude koliko mogu, Crna Gora nabavlja dva patrolna broda vrijednosti 50 miliona evra, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima. Sjeverna Makedonija ima dosta ambicija i počela je da povećava troškove za nabavku naoružanja i kupuje prije svega američku opremu, kao što su borbena oklopna vozila”, kazao je Radić.

Inače, prema podacima ove stranice, najmoćnija vojna sila na svijetu su još uvijek Sjedinjene Američke Države, drugoplasirana je Rusija, a treća je Kina. Četvrto mjesto zauzima Indija, Japan je peti, Južna Koreja šesta, te zatim slijede Francuska, koja je na sedmom mjestu, Velika Britanija je na osmom mjestu, deveti je Pakistan, dok je 10. mjesto zauzeo Brazil.

31 Januara, 2022
Delegacija EU u BiH očekuje da političke stranke nastave tražiti rješenja

Delegacija EU u BiH saopštila je da je vidjela napredak tokom pregovora o ustavnoj i izbornoj reformi i očekuje da političke stranke nastave tražiti rješenje za neriješena pitanja.

Delegacija je na svom Tviter nalogu objavila da je u ovih nekoliko dana vidjela napredak tokom pregovora

Pozvali su Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH da finalizuje integrativni paket reformi.

Propali su pregovori političkih stranaka iz Federacije BiH (FBiH) o izmjenama Izbornog zakona BiH pod medijacijom međunarodne zajednice. To je potvrdio predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić nakon završetka pregovora u Neumu, a lider SDA Bakir Izetbegović je rekao da su bili veoma blizu dogovora i da će pregovori biti nastavljeni u Sarajevu.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je, poslije neuspjeha pregovora, da postoji određen iskorak, ali da razlike koje su ostale treba usaglasiti, te da će sad imati ozbiljan politički posao kako nastaviti dalje.

31 Januara, 2022
Lajčak o formiranju Zajednice srpskih opština na Kosmetu “Niko razuman ne želi Republiku Srpsku na KiM”

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izajavio je da sporazum o Zajednici srpski opština mora da bude sproveden i dodao da “niko razuman ne želi Republiku Srpsku na Kosovu”.

Lajčak je uoči današnjeg dolaska na KiM u intervjuu za Gazetu ekspres rekao da Priština i Beograd treba da ispune sve do sada dogovoreno u Briselu i dodao da obje strane imaju pravo da podnesu svoje prijedloge za ZSO.

– Niko razuman ne želi “Republiku Srpsku” na Kosovu. Srbija ima pravo da podnese svoje prijedloge za ZSO, ali Kosovari neće biti primorani da potpišu bilo šta što je štetno za njihovu zemlju. Moja posjeta Prištini i Beogradu sa Gabrijelom Eskobarom ima tri svrhe – rekao je Lajčak.

Govoreći o zajedničkoj posjeti Prištini i Beogradu sa predstavnikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, Lajčak je rekao da je prvi cilj, kako je naveo, da se pošalje poruka jedinstva i da se pokaže da dijalogu posreduje EU, a da ga podržavaju SAD.

Kao drugi je naveo “da slušamo partnere i razgovaramo sa njima kako da nastavimo dalje sa procesom i treće, da razgovaramo o nekim aktuelnim pitanjima”, naveo je on.

Lajčak je ukazao da ne postoji rok za konačni dogovor, ali dodao da se, ako postoji volja, on može postići u roku od nekoliko mjeseci.

Na pitanje o tome da li će ZSO imati izvršnja ovlašćenja Lajčak nije konkretno odgovorio.

On je naveo da niko neće ponuditi pismo i reći “potpišete”, i dodao “vi ste ravnopravna strana u procesu i imate apsolutno pravo da u procesu iznosite svoje prijedloge”.

– I, umjesto da kažemo da ovo želimo ili ne želimo, bolje bi bilo da kažemo “ovo je ono što mi predlažemo”, “tako želimo da se to uradi” – rekao je Lajčak.

Na pitanje ima li i Srbija pravo da daje prijedloge o ZSO odgovorio je:

– Naravno, jer ste ravnopravne stranke i raspravljate. A mi smo tu da vam pomognemo sa idejama koje su zasnovane na evropskom standardu i evropskom modelu – rekao je Lajčak.

Na pitanje da li vjeruje da bi Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti mogli da postignu konačan dogovor, Lajčak je odgovorio potvrdno, navodeći da su to dva jaka lidera koji imaju podršku naroda da nešto urade.

– Oni znaju da je to i očekivanje međunarodne zajednice. Ali, prije svega, mislim da su dužni da normalizuju odnose, jer trenutno stanje nije dobro. Dakle, oni imaju ono šta je potrebno i mogu da donesu ove odluke. Ne kažem da je lako jer je izuzetno osjetljivo, ali imamo lidere sa jakim mandatima i oni to mogu – rekao je on.

Na pitanje da li je EU izabrala pravi format za razgovore, ili bi možda bilo bolje da se organizuje konferencija kojoj bi prisustvovali i drugi lideri EU, Lajčak je rekao da smatra da je sadašnji format prikladan, jer se konferencije organizuju kada su u pitanju velike krize ili kada postoji opasnost od velikog oružanog sukoba, što ovde nije slučaj.

– Srećom, nismo u toj fazi. Imamo proces koji pomaže EU i koji je vrlo logičan, jer Kosovo i Srbija imaju za cilj članstvo u EU i to može samo Evropska unija. I drugo, želimo da budemo sigurni da svi sporazumi približavaju Kosovo i Srbiju Evropskoj uniji. To su sporazumi zasnovani na pravilima i standardima EU. Dakle, EU format je logičan – rekao je Lajčak.

31 Januara, 2022