VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stiže rješenje za oborinske vode na Laušu

    U Karađorđevoj ulici na Laušu počela je izgradnja glavnog oborinskog kolektora kod mjesta na rijeci Crkveni, a koji će služiti za prikupljanje i odvođenje površinskih voda u ovoj ulici.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne” iz Gradske uprave, te ističu da će u budućnosti ovaj kolektor pokupiti sve oborinske vode sa slivnog područja Lauš 1.

    “U toku je izgradnja glavnog oborinskog kolektora promjera 1,5 metara sa ispustom kod mosta na rijeci Crkveni, koji će služiti za prikupljanje i odvođenje površinskih voda u predmetnoj ulici, a koji će u budućnosti pokupiti sve oborinske vode sa slivnog područja Lauš 1”, ističu iz Gradske uprave.

    Naime, prema njihovim riječima, radi se o izgradnji oborinskog kolektora čija je ukupna vrijednost oko 449.000 KM bez PDV-a, a u okviru investicionog ciklusa “Voda 1”, gdje je izvođač radova preduzeće “Hidrokop” Banjaluka.

    “Rok za završetak radova je mart ove godine”, rekli su iz Gradske uprave.

    Mještani Lauša ne kriju zadovoljstvo što će se konačno riješiti ovaj dugogodišnji problem.

    Milan Granula, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lauš 2, ističe da su godinama gradu predlagali da se napravi ovaj kolektor.

    “Nakon što su za ovaj projekat prethodno izdvojena sredstva u budžetu grada, srećni smo što se sada konačno počelo raditi”, kazao je Granula za “Nezavisne”.

    Slavica P., mještanka Lauša, kaže da na Laušu živi cijeli svoj život, te da su uvijek imali problema kada su jake kiše.

    “U tom periodu se sva voda slivala s Pobrđa na glavnu ulicu, Karađorđevu, a nerijetko je voda znala poplaviti moje dvorište. Nažalost, često je zbog toga znala i kanalizacija izbiti, pa vam u dvorištu, pored kiše, problem napravi i voda iz kanalizacije”, žali se Slavica P.

    Kako kaže, nada se da će ovaj kolektor popraviti situaciju, te smanjiti količinu vode koja s jačim padavinama od Karađorđeve ulice napravi rijeku.

    I drugi mještani su pozdravili projekat postavljanja kolektora, s obzirom na to da oborinske kiše predstavljaju veliki problem na Laušu, a posebno za mještane koji žive u Karađorđevoj ulici.

  • State Department naredio evakuaciju Amerikanaca iz Bjelorusije zbog ruskih aktivnosti

    State Department naredio evakuaciju Amerikanaca iz Bjelorusije zbog ruskih aktivnosti

    Sjedinjene Države su u ponedjeljak naredile članovima porodica njihovih vladinih službenika u Bjelorusiji da napuste zemlju jer su upozorile da ne putuju tamo usred tenzija između Washingtona i Rusije oko Ukrajine.

    Američki State Department saopćio je da je to zbog “zabrinjavajućih ruskih aktivnosti”.

    “Zbog povećanja neuobičajenih i zabrinjavajućih ruskih vojnih aktivnosti u blizini granice s Ukrajinom, američki građani koji se nalaze u Bjelorusiji ili razmišljaju o putovanju u Bjelorusiju trebali bi biti svjesni da je situacija nepredvidiva i da postoji pojačana napetost u regiji”, poručeno je iz State Departmenta.

    State Department je prošle sedmice također izdao nalog da se članovi porodica zaposlenih u ambasadi SAD-a u Ukrajini evakuišu iz zemlje. IStovremeno, pozvali su sve američke državljane tamo da razmotre mogućnost napuštanja Ukrajine iz sigurnosnih razloga.

  • George Soros: Kina je najveća prijetnja s kojom se demokratska društva suočavaju

    George Soros: Kina je najveća prijetnja s kojom se demokratska društva suočavaju

    Milijarder George Soros pozvao je u ponedjeljak na smjenu kineskog predsjednika Xi Jinpinga, uspoređujući predstojeće Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. s Olimpijskim igrama 1936. u nacističkoj Njemačkoj.

    U govoru održanom na konzervativnom Hoover institutu Soros je Kinu nazvao “najmoćnijom autoritarnom državom na svijetu” i “najvećom prijetnjom s kojom se otvorena društva danas suočavaju”.

    Soros je tvrdio da će Kina, kao i Njemačka 1936. godine, “pokušati iskoristiti spektakl” predstojećih Olimpijskih igara u Pekingu da ostvari propagandnu pobjedu za svoj sistem strogih kontrola.

    Također je nazvao Xija “istinskim vjernikom u komunizam”, za razliku od bivšeg kineskog čelnika Denga Xiaopinga, koji je uveo reforme slobodnog tržišta te upozorio da su Mao Zedong i Vladimir Lenjin njegovi idoli.
    Soros je završio svoj govor pozivom na promjenu režima u Kini – ponavljajući trenutnu liniju mnogih američkih konzervativaca, koji se također protive Xijevom vodstvu.

    “Ovo bi uklonilo najveću prijetnju s kojom se otvorena društva danas suočavaju i trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći da potaknu Kinu da krene u željenom smjeru”, izjavio je milijarder.

    Soros je osnivač i predsjednik Fondacije Otvoreno društvo, koja podržava liberalne i ljevičarske ciljeve u SAD-u i širom svijeta.

  • Der Standard: Pregovori u Neumu kao oni 1993. na nosaču aviona

    Ugledni bečki Der Standard objavio je analizu pregovora o promjeni Izbornog zakona, održanih ovog vikenda u Neumu, a u tekstu ih Adelheide Wolfl poredi s pregovorima na britanskom nosaču aviona Invincible tokom rata 1993. godine.

    Autorica piše kako se i u to vrijeme pokušavalo izolirati pregovaračke strane kako bi se razgovori priveli kraju. Bilo je neuspješno i tada, a i sada.

    “Dvoje pregovarača – Matthew Palmer, kojeg je poslao Donald Trump, i Angelina Eichhorst iz Evropske službe za vanjske poslove već su izgubili kredibilitet kod bosanskohercegovačkih političara i diplomata, jer su prije nekoliko godina predlagali zamjenu teritorija između Kosova i Srbije, što bi za Bosnu i Hercegovinu značilo katastrofu”, navodi austrijski list.

    Osim toga, tokom višemjesečnih pregovora postalo je očito da ih je prvenstveno inicirala hrvatska nacionalistička stranka HDZ, koju u institucijama EU podržava sestrinska stranka HDZ u Hrvatskoj. HDZ je u Bosni i Hercegovini godinama svojim pravom veta blokirao neke važne institucije, kao i desetke zakona u Federaciji BiH.

    Ovom politikom opstrukcije ona želi osigurati ispunjenje njenih zahtjeva, a šef HDZ-a u BiH Dragan Čović sada je nakon neuspjelih pregovora na određeni način najavio mogući bojkot izbora u oktobru.

    Austrijski politolog i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Vedran Džihić poziva na povratak evropskim normama u međunarodnoj bosanskoj politici i sankcijama Dodiku. Sjedinjene Američke Države su godinama donosile kaznene mjere, ali EU ne želi, navodi se dalje.

    “Ako pustite Dodika da se tako povuče, to je poraz za Zapad”, kaže Džihić, dovodeći to u vezu s ukrajinskom krizom.

    “Ne smijete dopustiti maltretiranje, nacionalizam i logiku militarizacije”, zaključuje se u tekstu bečkog lista.

  • Više od 15 osoba uhapšeno u Foči i Istočnom Sarajevu, zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma droge

    Više od 15 osoba uhapšeno u Foči i Istočnom Sarajevu, zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma droge

    MUP Republike Srpske provodi veliku akciju na području Foče i Istočnog Sarajeva. Uhapšeno je više od 15 osoba, a zaplijenjene su velike količine droge.

    Kako prenose banjalučki mediji, do sada je slobode lišeno više od 15 osoba.

    Kako se saznaje, zaplijenjeno je nekoliko stotina kilograma droge.

    Akcija se provodi po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

  • Poplavljeno hiljade kuća na Haitiju

    Hiljade kuća je poplavljeno, a oko 2.500 porodica je raseljeno na Haitiju nakon što su obilne kiše dovele do izlijevanja rijeka.

    Spasilačke ekipe su počele evakuaciju ljudi iz zona visokog rizika, saopštila je služba civilne zaštite, prenosi Rojters.

    Kiša koja je padala gotovo 36 sati izazvala je poplave, prije svega u sjevernom dijelu zemlje. Poplavljen je i grad Kap-Haitijen, a jak vjetar je obarao drveće.

    Na Haitiju su česte prirodne katastrofe, uglavnom zbog loših uslova stanovanja, a na područjima na kojima dolazi do poplava uglavnom žive siromašni.

    Oko 300.000 ljudi je poginulo u jakom zemljotresu koji je pogodio Haiti 2010. godine, a 2.000 osoba je poginulo u zemljotresu prošle godine u avgustu.

  • Grlić Radman: Bošnjačka strana odugovlači sa promjenama izbornog procesa u BiH

    Grlić Radman: Bošnjačka strana odugovlači sa promjenama izbornog procesa u BiH

    Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da bošnjačka strana odugovlači sa promjenama izbornog procesa u BiH, ali da do dogovora mora doći prije izbora.

    “Vrijeme prolazi i postoji mogućnost da će preuzeti odgovornost za radikalizaciju i destabilizaciju”, rekao je Grlić Radman, govoreći o neuspjelim pregovorima u Neumu o Izbornom zakonu u BiH.

    Grlić Radman je ocijenio da su Hrvati bili najkonstruktivniji, davali prijedloge, pravili kompromise, ali su došli do crvenih linija.

    Prema njegovim riječima, hrvatski narod je najzainteresovaniji za promjenu Izbornog zakona kojim će se ukinuti sve diskriminacije i nejednakosti.

    On kaže da su Hrvati, kao narod, žrtve političkog inženjeringa u izbornom procesu, te ističe da hrvatska Vlada aktivno upozorava da joj je u interesu stabilna i funkcionalna BiH.

    “Unutar EU mi smo prošlog ponedjeljka dobili saglasnost i poruka je upućena – konstitutivnost tri naroda mora biti zaštićena”, rekao je Grlić Radman za HRT.

  • U Austriji stupila na snagu obavezna vakcinacija

    U Austriji stupila na snagu obavezna vakcinacija

    U Austriji je danas na snagu stupio zakon, prema kojem je vakcinacija obavezna za sva lica starija od 18 godina.

    Nekoliko država širom svijeta uvelo je obaveznu vakcinaciju za starije građane ili medicinsko osoblje, ali je Austrija prva u Evropi koja je usvojila sličnu regulativu.

    Austrijska administracija ističe da je vakcinacija efikasna u borbi protiv ozbiljnog oboljenja i da je Zakon neophodan kako bi se izbjegle nove blokade.

    Austrijski ministar za EU i Ustav Karolin Edštadler izjavila je da je “administracija svjesna da je ovo veoma teška mjera, ali da je neophodna”.

    “Mi, kao političari, imamo odgovornost da osiguramo rad sistema zdravstvene zaštite, da društvo može normalno da funkcioniše”, rekla je Edštadlerova.

    Ona priznaje da obavezna vakcinacija jeste miješanje u ljudska prava, ali i ističe da je to u ovom slučaju opravdano.

    “Neophodno je izaći iz pandemije, a vakcinacija je jedini način za to i povratak u normalan tok života”, kaže ona.

    Edštadlerova je naglasila da Zakon o obaveznoj vakcinaciji ističe u januaru 2024. godine, ali da se to može desiti i ranije ukoliko to pandemije dozvolu. Ona je dodala da vlasti do sredine marta neće provjeravati status vakcinacije stanovništva.

    Osobe koje odbiju vakcinaciju suočiće se sa novčanim kaznama od 600 evra do 3.600 evra. Izuzetak od vakcinacije su dozvoljene samo iz medicinskih razloga ili trodnoće.

  • SAD dobile pisani odgovor od Rusije

    SAD dobile pisani odgovor od Rusije

    Sjedinjene Države su dobile pisani odgovor od Rusije nakon što je Vašington prošle nedjelje dostavio pisane odgovore na zahtjeve Moskve za bezbjednosne garancije, izjavio je portparol Stejt departmenta, prenosi Rojters.

    “Možemo da potvrdimo da smo dobili pisani odgovor od Rusije”, rekao je portparol, čije ime agencija ne navodi.

    On je dodao da bi bilo neproduktivno pregovarati u javnosti, tako da Vašington prepušta Rusiji ako želi da razgovara nakon što je uputila odgovor.

    Takođe je naveo da SAD ostaju potpuno posvećene dijalogu kada je riječ o tim pitanjima i da će nastaviti konsultuje sa svojim saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu.

    Moskva je krajem prošle godine SAD-u i NATO-u uputila prijedloge garancija za bezbjednost, koji obuhvataju dalje neširenje NATO-a na istok, kao i to da Ukrajina neće ući u članstvo Alijanse. SAD i NATO su 26. januara dostavili pisane odgovore, a Moskva je saopštila da te odgovore razmatra, navodeći da SAD i NATO nisu odgovorili na glavno pitanje – neširenje NATO-a na istok.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu, dok Moskva kategorički odbacuje te tvrdnje.

  • Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u RS su stabilne i trenutno miruju te se kreću od 1,47 do 1,56 KM po litri, sa druge strane, cijene punjenja plinskih boca za domaćinstva na benzinskim pumpama variraju od 27 KM do čak 32 KM.

    Dok na nekim benzinskim pumpama u Srpskoj navode da su cijene plinskih boca u posljednjih 15 dana pale i do tri KM te da one koštaju oko 27 KM, na drugim navode da su u posljednjih sedam dana cijene porasle te da sada punjenje boce košta čak 32 KM. Podsjećamo da su, prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u novembru 2021. godine cijene punjenja plinskih boca dosegle rekordnu visinu od 30 KM.

    Kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, trenutne cijene TNG-a su na nivou cijena koje su bile u decembru prošle godine i nema značajnih povećanja.

    “Cijene su i dalje visoke imajući u vidu da su se prosječne cijene TNG-a kretale u rasponu od 0,50 do 0,70 KM po litru”, naveo je Trišić. Dodao je da su nabavne cijene TNG-a i dalje visoke te da je teško dati tačnu prognozu kako će se tokom zime tržišta snabdijevati ovim energentom.

    “Za RS, s aspekta energetske stabilnosti, veoma je značajan dogovor Vlade Srpske o kapitalnom investicionom projektu gasifikacije Srpske, a to potvrđuje sastanak Milorada Dodika i Vladimira Putina. Siguran sam da će saradnje Vlade Srpske sa ‘Gazpromom’ definisati strateške odrednice, a tiče se gasifikacije Republike Srpske i dugoročnih cijena, te dati prednost u kreiranju dugoročnih ekonomskih politika i energetsku stabilnost naše zemlje”, kazao je Trišić.

    Istakao je da su to strateški ciljevi Srpske i Srbije te da očekuje da će ovi projekti paralelno razvijati i privredni ambijent i obezbijediti energetsku stabilnost.

    Na jednoj pumpi u Banjaluci su za “Nezavisne novine” naveli da trenutno punjenje plinske boce košta 27 KM, što je, kako su naveli, za tri KM niže u odnosu na cijene prije petnaestak dana.

    Na drugoj pumpi u gradu na Vrbasu navode da je cijena plina za domaćinstvo u posljednjih sedam dana porasla i da sada punjenje jedne boce košta čak 32 KM. Sa druge strane cijena već napunjene plinske boce na jednoj pumpi u Prijedoru trenutno iznosi 28 KM.

    “Mi ne punimo plinske boce, već građani nama donesu svoju praznu bocu, a od nas kupe novu, punu bocu. Cijena je prije nekoliko dana bila nešto viša, oko 30 KM, a sada je ona malo pala te iznosi 28 KM”, naveli su na ovoj pumpi u Prijedoru.

    Da su cijene plinskih boca previsoke, smatraju građani Srpske, te tako Vera K., penzionerka iz Banjaluke, kaže da je cijena viša od 30 KM za jednu plinsku bocu iznenađuje.

    “Znam da sve cijene rastu, ali to je zaista previše, sjećam se kada su te boce koštale oko 15 KM. Zbog uštede struje, ali i toga što brže skuvam hranu na plinu, volim koristiti plin u kuhinji, međutim brine me ako u budućnosti budu opet rasle cijene, onda mi se neće isplatiti da kuvam na plinu”, navela je ova penzionerka.