Imamo pronalazak – javio je jedan tim letača koji dronom pretražuje šire područje Brončanca. Javljeno je to preko radio veze u bazu.
U bazu su javljene i tačne koordinate lokacije.
Na terenu je trenutno oko 340 ljudi, brojka je u odnosu na jutro značajno narasla – imamo 190 članova HGSS-a, stotinjak pripadnika policije, 30 vatrogasaca, tu su i lovci, civilna zaštita..
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da kriza iz Ukrajine ni na koji način neće biti prenesena u BiH, ukoliko je ne prenesu oni koji su napravili krizu i u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka.
Komentarišući izjave ministra spoljnih poslova Velike Britanije Elizabet Tras, koja je tokom posjete BiH govorila o “malignom uticaju Rusije”, te u Ministarstvu odbrane pozivala BiH da podrži Ukrajinu, Tegeltija je rekao da da za njega takvi istupi Trasove nisu nikakvo iznenađenje.
“Moji razgovori s njom, koji su relativno kratko trajali u Londonu, pokazali su da nju ne interesuje dijalog. Interesuje je samo da iznese svoje stavove i da to a priori prihvatite. Apsolutno se ne slažem sa većinom onoga što je rekla o BiH. Smatram apsolutno nepristojnim da pred Oružanim snagama govorite ono što ste govorili”, izjavio je Tegeltija za “Euro-Blic”.
Prema njegovim riječima, neki predstavnici međunarodne zajednice sebi su dali za pravo da mogu doći u drugu zemlju i da mogu govoriti sve što žele.
“Samo se nadam da je dobro čula ono što joj je prenio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Svrstavajući se na jednu stranu, na jednu politiku, ni na koji način neće pomoći BiH, iako se stalno u prvoj ili u drugoj rečenici govori o nekakvoj pomoći i stabilnosti”, naveo je Tegeltija.
On smatra da, s obzirom na odnose u BiH, ne postoji mogućnost da se uvedu sankcije Rusiji, jer je Republika Srpska jasno zauzela neutralan stav.
Odgovarajući na pitanje hoće li zvanično reagovati ka Briselu i zatražiti da se izbriše u dokimentima Savjeta EU da se BiH pridružila sankcijama Rusiji, Tegeltija je rekao da ne vidi razloga za to.
“Imate situaciju kad se sve pokušava svrstati na jednu ili na drugu stranu, pokušavajući napraviti priču ako niste s nama, onda ste protiv nas. To je za mene i za Republiku Srpsku neprihvatljiv stav, nikada nećemo upasti u tu zamku”, istakao je Tegeltija.
Kada je riječ nedavnom govoru predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj njemu nije dozvoljeno da govori, Tegeltija je rekao da su svi istupi DŽaferovića jednostrani, te da on o stanju u BiH govori samo iz perspektive jednog naroda, jedne političke stranke.
Prema njegovim riječima, u obraćanju pred Savjetom bezbjednosti DŽafefović je ponovo iznio jednostran stav.
“Ali moram priznati i da je bio mnogo korektniji nego što je bio Kristijan Šmit. Pogotovo u odnosu na pisani Šmitov izvještaj”, naveo je Tegeltija.
On je istakao da DŽaferovića prihvataju kao trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva, dodavši da je to sasvim legitimno, te da on ima mogućnost da nastupa pred odgovarajućim institucijama.
Tegeltija je naveo da neke institucije ne žele da čuju drugu stranu i da je popriličan broj faktora koji su jednostrani, bahato se odnose i prihvataju samo ono što dolazi iz Sarajeva.
“Ali, veliki broj međunarodnih institucija, Stejt department, Bijela kuća, imate sagovornike koji razumiju da sve u BiH nije tako kako se predstavlja samo od jedne strane, Hrvati pokušavaju snažno da koriste Hrvatsku kako bi iznosili svoje stavove, a mi se moramo potruditi da iskoristimo svaku mogućnost da iznesemo svoj stav”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da se to često ne dopada sagovornicima, koji često sa sastanaka izlaze nezadovoljni.
“Ali, nikada ni ja, ni /srpski član Predsjedništva BiH/ Milorad Dodik, ni
/predsjednik Republike Srpske/ Željka Cvijanović, ni svi drugi zvaničnici Srpske, ne propustimo priliku da kažemo istinu. Međunarodni funkcioneri žele za nekoliko sati u Sarajevu da obiđu pola grada, da u svim institucijama održe predavanje, da pošalju poruke”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da je siguran da mnogi od njih nisu ni svjesni šta sve izgovore.
“Sada, kada sam bio u SAD, rekao sam: Dođite da razgovaramo. Nemojte dolaziti na tri dana u cijeli region, sa napisanim stavovima koje je pripremila vaša ambasada. To nisu razgovori, to je pokušaj nametanja rješenja”, rekao je Tegeltija.
Odgovarajući na pitanje na koji način Srpska može da odgovori s obzirom na to da su Bošnjaci privatizovali spoljnu politiku i veliki dio diplomatsko-konzularne mreže, Tegeltija je rekao da pokušava da BiH doživljava onakvu kakva jeste, državu dva entiteta, tri naroda, sa decentralizovanim sistemom vlasti.
“Zato svakom ambasadoru, bio on Sven Alkalaj ili naš ambasador u Vašingtonu Bojan Vujić, govorim da su oni ambasadori BiH i da su definisane procedure na koji način treba da predstavljaju BiH. A, već dugo traje da pojedini ambasadori zastupaju stavove samo svojih političkih stranaka”, rekao je Tegeltija.
On je ocijenio da je to “najgora poruka koju može da dobije BiH”.
“Ja sam bio u toj poziciji samo zato što dolazim iz Srpske, kada ambasador iz FBiH nije želio da uputi notu za moje sastanke u UN”, naveo je Tegeltija.
Tegeltija je najavio da će to pitati Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za njegovo imenovanje.
“Ako prihvata takav način rada ambasadora, kada neko od Bošnjaka dođe u Vašington, pitanje je da li će ambasador Vujić potpisati note za njihove sastanke. Ja mislim da treba. Ali, ovo je poruka. Drugo, diplomate koje rade u ime srpskog naroda su profesionalci, štite Ustav BiH onako kako je napisan. Možda je i do toga kakvi smo to mi ljudi”, smatra Tegeltija.
Prema njegovim riječima, način na koji ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković predstavlja BiH i način kako je to radio bivši ministar Igor Crnadak nisu identični.
“Turkovićeva nikada ne govori o interesima srpskog naroda, nikada nećete čuti nijednu pozitivnu riječ. Nikada niste mogli u istupima ministra Crnatka čuti da osuđuje neke procese u FBiH i slično. To je pitanje za nas, kako mi treba da zauzmemo stav, kako ćemo se ponašati u diplomatskoj mreži. Ali, to je definitivno put za dalju krizu u BiH”, istakao je Tegeltija.
Govoreći o sastanku sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ i Svjetske banke, Tegeltija je naveo da novog kreditnog aranžmana neće biti do kraja ove godine i da u ovom trenutku to niko i da to ne pokušava da napravi.
Kada je riječ o obezbjeđivanju novca za opšte izbore, predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da će on biti iz budžeta.
“Izbori 2020. su održani, a budžet je usvojen krajem jula 2020. godine”, podsjetio je Tegeltija.
On je rekao i da realno misli da će biti prvo usvojen budžet, pa održani izbori, te da su ogromni pritisci da se to uradi.
Tegeltija je poručio da nikada neće dozvoliti da se stvara osjećaj da je Srpska protiv izbora, “da neko pomisli da SNSD ne želi da učestvuje na izborima i da na taj način štiti vlast”.
“Zbog toga, ono što bude do mene ja ću stavljati na dnevni red. Međutim, kada napravite lijevak, kada hoćete da pravite pritisak na jednu tačku, onda to ponekad postane neizdrživo, pokušavajući one koji najmanje žele izbore predstaviti kao najveće borce za izbore”, naglasio je Tegeltija.
On je rekao da se ne osjeća da na bilo koji način ugrožava BiH.
“Unitarista nisam stotinu odsto, to je neprihvatljivo. A ni separatista, u smislu da ja ili bilo ko iz SNSD radimo nešto da bismo napravili takvu situaciju. Ono što rukovodstvo Republike Srpske radi jeste usmjereno samo na to da se poboljša unutrašnja struktura i djelovanje BiH. Bez konsenzusa ne može funkcionisati država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, rekao je Tegeltija.
On je naveo da javnost zna da je početkom godine bio prvo pritisak kako Srpska želi sukobe, pa pritisak da se poveća broj stranih vojnika u BiH.
“Kada je ta priča završena onda se prešlo na priču kako Srpska priprema datum otcjepljenja, kako Dodik zbog toga odlazi u Moskvu… Sada, kada nema ni toga, prešli smo na temu da neko prenosi krizu iz Ukrajine u BiH”, dodao je Tegeltija.
On je rekao i da nema nikakvih sankcija Republici Srpskoj, dodavši da Svjetska banka i MMF rade po nekim sasvim drugim principima, kao i da ne očekuje da može biti nesporazuma sa MMF-om i Svjetskom bankom.
Na osnovu iskustva da su najuređenija naselja u kojima nema kontejnera za odlaganje otpada, Grad je odlučio da će preći na sistem prikupljanja otpada tzv. od vrata do vrata.
To podrazumijeva da bi mještani u kojima su većinom individualni stambeni objekti iznosili otpad u dane odvoza pred svoju kapiju (nikako na put) u vrećici ili u kanti, a vozilo komunalnog preduzeća koje pruža uslugu odvoza bi dolazilo do svake kuće u naselju i vršilo odvoz.
U određenim naseljima (Lazarevo i dijelom Lauš) otpad se odvozi na ovakav način već duži vremenski period, istina, zbog nemogućnosti postavljanja kontejnera u uskim ulicama, te u ovim naseljima je minimum rasutog otpada po sporednim ulicama.
Ovakav sistem prikupljanja otpada Grad planira u najkraćem vremenskom roku provesti na teritoriji cijelog grada, osim u dijelovima grada u kojima su dominantni kolektivni stambeni objekti.
„Eko kontejneri“ su bili postavljeni na nekoliko lokacija u gradu i biće postavljeni nakon što se uradi studija pozicija i utvrdi potreba na terenu.
Novčane kazne su propisane članom 109. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Banja Luka br.6/18) i iznose od 500 do 7.000 KM za prekršaj pravnom licu, a od 200 do 1.800 KM odgovorno lice u pravnom licu, dok kazna za fizičko lice u prekršaju iznosi od 100 do 1.00 KM, a nadzor da li se odredbe ove Odluke provode na način kako je propisano kontroliše komunalna policija ili nadležni inspektor.
U proteklom vremenskom periodu, predstavnici komunalne policije obavještavali su sugrađane u svim naseljima da će doći do izmještanja kontejnera, kako usmenim, tako i pismenim putem.
Podsjećamo, u najvećoj akciji čišćenja Banje Luke „Čisto lice grada“, pristupilo se nikad većem čišnjeu grada u svim mjesnim zajednicama – čistile su se divlje deponija, uređivale su se saobraćajnice i slično.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov negirao je spekulacije da je predsjednik ove zemlje Vladimir Putin teško bolestan.
Kako piše Guardian, Lavrov je za francuske medije rekao da misli da “normalni ljudi ne mogu vidjeti kod ove osobe znakove neke bolesti ili tegobe.”
Lavrov je rekao da se Putin, koji će u oktobru napuniti 70 godina, pojavljivao u javnosti „svakog dana”.
U komentarima koje je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova, Lavrov je ponovio ove stavove.
“Možete ga gledati na ekranima, čitati i slušati njegove govore”, kazao je Lavrov.
Komentirao je i brojne navode o tome da ruski predsjednik boluje od raka.
“Ostavljam to na savjesti onih koji šire takve glasine”, dodao je ruski šef diplomatije.
Putinovo zdravlje i privatni život su tabu teme u Rusiji i o njima se gotovo nikada ne govori u javnosti.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i SNSD vode politiku u interesu Srpske i u interesu srpskog naroda, rekao je savjetnik za unutrašnju politiku srpskog člana Predsjedništva Radovan Kovačević.
Kovačević je istakao da Dodik vodi politiku i u interesu BiH.
Istakao je da se vode sinhronizovani napadi na Srpskku.
Kovačević je pojasnio da jedan dio međunarodne zajednice to podržava samo zato što politika Srpske i Dodika nije poslušnička.
Komentarisao je i posljednju odluku Ustavog suda BiH koji je osporio pojednine odredbe akata NSRS.
Kovačević je istakao da se Srpska nastavlja boriti za poštovanje Ustava.
BiH bi se, po svemu sudeći, zbog loše političke situacije mogla naći pod neformalnim sankcijama EU, jer, nakon što su suspendovana dva projekta u RS, sredstva iz treće komponente iz Instrumenata pretpristupne pomoći EU i dalje nisu dostupna za implementaciju projekata, i to ne samo u RS, već i u cijeloj BiH.
Iako nezvanično, u Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH govore o neformalnim sankcijama protiv BiH od strane EU, zvanično su nam u odgovoru naglasili da zasad niko u EU u službenoj komunikaciji sa DEI sankcije ne spominje.
Ipak, kako se čini, EU je odobrila znatno manje projekata od prijedloga koje je DEI uputila Delegaciji EU, a i ono što je odobreno do daljeg se nalazi na čekanju.
“Prvi prijedlog IPA 2021. programa koji je upućen Evropskoj komisiji u martu 2021. godine iznosio je 157.500.000 evra. Nakon prvobitne procjene strateške relevantnosti, a potom i tehničke zrelosti, Evropska komisija je usvojila IPA 2021. državni akcioni plan za BiH u decembru 2021. godine u iznosu od 73 miliona evra. Sredstva mogu biti na raspolaganju Delegaciji EU za ugovaranje nakon što bude potpisan partnerski sporazum između EU i BiH o IPA III, te finansijski za IPA 2021. program”, objasnili su u DEI za “Nezavisne novine”.
Napomene radi, DEI nema nadležnost da sprovodi IPA projekte, a njihove mogućnosti da pomognu u pripremi projekata su sistemski ograničene, dok je odgovornost uglavnom na ostalim nivoima vlasti.
Slično ističu i u Delegaciji EU, koja je i dalje zadužena za implementaciju odobrenih projekata iz IPA.
“U ovoj fazi nije moguće potpisati sporazum o finansiranju za IPA 2021. Preliminarni korak je usvajanje Sporazuma o finansijskom okvirnom partnerstvu (FFPA) između Evropske komisije i BiH, koji će definisati buduću saradnju i saradnju za period od 2021. do 2027. godine. Ovaj sporazum je već potpisan od strane Evropske komisije i BiH treba da ga takođe potpiše. Kada obje strane odobre FFPA, tada se mogu usvojiti sporazumi o finansiranju godišnjih programa”, objasnili su “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU.
Dodatni problem za BiH predstavlja činjenica da bi se već trebalo ozbiljno raditi i na IPA III za narednu godinu, ali, zbog trenutne loše situacije, ni to nije slučaj.
“Razgovori o aktivnostima programiranja IPA 2022. su počeli, ali u ovoj fazi ništa nije odobreno”, rekli su nam oni.
Napomene radi, od ove godine za zemlje zapadnog Balkana je na raspolaganju IPA III, koji, za razliku od prve dvije komponente IPA, nema precizan iznos za svaku zemlju, već se novac dijeli prema kvalitetu projekata, a budžet je fiksno određen za svaki od sektora. To znači da svaka od zemalja u regionu konkuriše protiv drugih zemalja za projekte po sektorima, tako da kvalitet projekata presuđuje koja zemlja će uspjeti povući sredstva.
Kako kažu u DEI, IPA III će za naredni sedmogodišnji period imati budžet od 14,2 milijarde evra i biće podijeljen u pet oblasti, odnosno sektora. Zemlje korisnice će se moći kandidovati za projekte iz oblasti vladavine prava i jačanja demokratije, dobre uprave, zelene agende i održivog razvoja, konkuretnost i inkluzivnost, te za teritorijalnu i prekograničnu saradnju. Najviše novca će, kako nam je rečeno, biti odvojeno za zelenu agendu, na koju će u narednom sedmogodišnjem periodu otići gotovo polovina novca od raspoloživih 14 milijardi, dok će po 15 odsto otići za dobro upravljanje i vladavinu prava.
Problem za BiH predstavlja činjenica da je napravljen izuzetno mali napredak u reformama, posebno u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za dobijanje kandidature.
Visoki zvaničnik EU nam je nedavno rekao da se sada ulažu napori da se stanje dalje ne pogorša, umjesto da se svi fokusiraju na to kako stvari popraviti.
Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je nevjerovatno i neshvatljivo na ljudskom nivou da Hrvatska nije željela i nije ništa uradila da sudi odgovornim za bombardovanje u avgustu 1995. godine kolona izbjeglica koje su bile Srbi, ali i državljani te zemlje odakle su ih protjerali.
To im nije bilo dovoljno, pa valjda – “da, hajde da ih zatremo”. Nevjerovatno je da tamo niko nije želio da uradi taj ljudski čin, da pokaže odgovornost – istakla je Brnabićeva.
Ona je ukazala da Srbiju muče za vladavinu prava kako bi postala članica EU i gledaju svaki slučaj organizovanog kriminala, a kada poslije 27 godina Srbija zatraži pravdu za žrtve dobije prijetnje da će joj biti blokiran evropski put.
Komentarišući izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će Vlada Hrvatske iskoristiti sve mehanizme da zaštiti hrvatske pilote i “dostojanstvo dovinskog rata” i poslati jasnu poruku o tome šta su osnovne vrijednosti na kojima je sazdana savremena Hrvatska, Brnabićeva je rekla da je to potpuno u skladu sa “dostojanstvom tog domovinskog rata”.
Vi ste etnički očistili Hrvatsku, ne postoji etnički čistija država na teritoriji Evrope od Hrvatske. Vi ste istjerali sve te ljude, pa onda kažete “nisu morali da bježe”. Vidjeli smo kako nisu morali da bježe pošto su oni koji su ostali su uglavnom pobijeni – izjavila je Brnabićeva za televiziju Pink.
Ona smatra da je “posebno odvratno” što predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kaže da su se dogovorili da ne podižu optužnicu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i dodala da je zanimljivo da uvijek targetiraju Vučića kada treba da se obračunaju sa Srbijom.
– To govori o tome kako njega percipiraju kao stub stabilnosti Srbije – zaključila je Brnabićeva.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima jer su u akciji “Oluja” 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.
Lideri Evropske unije sastaće se danas kako bi pružili stalnu podršku Ukrajini, međutim razgovori će biti zasjenjeni njihovim neuspjehom da se dogovore o novom paketu sankcija Moskvi.
Tokom dva dana, čelnici 27-članog bloka treba da razgovaraju o tome kako najbolje pomoći Ukrajini četiri mjeseca nakon invazije Rusije i kako se nositi s posljedicama sukoba: visokim cijenama energije, predstojećom nestašicom hrane i odbrambenim potrebama EU.
Ali nacrt zaključaka sastanka, piše Reuters, pokazao je da, iako će EU biti velikodušna sa verbalnom podrškom vladi u Kijevu, neće biti mnogo novih odluka o bilo kojoj od glavnih tema.
“Nakon napada na Ukrajinu, vidjeli smo šta se može dogoditi kada Evropa bude ujedinjena. S obzirom na sutrašnji samit, nadajmo se da će se ovako nastaviti. Ali već počinje da se urušava i ruši”, rekao je juče njemački ministar ekonomije Robert Habeck.
Najopipljivija će biti politička podrška lidera za paket EU zajmova od 9 milijardi evra, sa komponentom malih grantova za pokrivanje dijela kamata, tako da Ukrajina može održati svoju vladu i isplatiti plaće oko dva mjeseca.
Ali i tu će odluka biti donesena tek naknadno, nakon što Evropska komisija da prijedlog kako prikupiti novac.
Uprkos naporima od početka maja, vlade EU ne mogu da se dogovore oko šestog paketa sankcija Moskvi jer jedan od elemenata – embargo na kupovinu ruske nafte – nije prihvatljiv za Mađarsku i predstavlja veliki problem za Slovačku i Češku.
Nacrt zaključaka samita pokazao je da će lideri EU podržati stvaranje međunarodnog fonda za obnovu Ukrajine nakon rata, bez detalja, i da žele da razmotre mogućnost konfiskacije zamrznute ruske imovine u tu svrhu.
Ali pažljivo formulisanje je namjerno jer je pitanje pravno teško, rekli su zvaničnici.
Lideri će se obavezati da će ubrzati rad na pomoći Ukrajini da premjesti svoje žito iz zemlje svjetskim kupcima putem željeznice i kamiona, jer ruska mornarica blokira uobičajene pomorske rute i da će poduzeti korake da brzo postane neovisna od ruske energije.
Nacrt je pokazao da su lideri spremni da istraže načine za obuzdavanje rastućih cijena energije, uključujući izvodljivost uvođenja privremenih ograničenja cijena, da smanje birokratiju oko uvođenja obnovljivih izvora energije i ulažu u povezivanje nacionalnih energetskih mreža preko granica kako bi bolje pomogli jedni drugima.
Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck iz predgrađa, a u granatiranju je poginulo dvoje civila, saopštio je danas guverner ukrajinskog regiona Lugansk Sergij Gajdaj.
“Nažalost, imamo razočaravajuće vijesti. Neprijatelj ulazi u grad”, rekao je Gajdaj na nacionalnoj televiziji.
On je izjavio da je milion ljudi u ovoj oblasti ostalo bez snabdijevanja vodom i gasom i da nema mogućnosti za obnavljanje isporuka, ali da je i dalje moguće svakodnevno dostavljati humanitarnu pomoć u Sjeverodonjeck i Lisičansk.
Gajdaj je dodao je je u toku evakuacija stanovništva iz Lisičanska i da glavni put prema ova dva grada nije blokiran, ali da je izložen granatiranju.
On je napomenuo da je Lisičansk pod ukrajinskom kontrolom.
Gajdaj je rekao da NJemačka i Mađarska usporavaju transportovanje oružja Ukrajini.
Oko 200 pripadnika Hrvatske gorske službe spasavanja /HGSS/ i Civilne zaštite jutros traga za avionom “cesna” koji je nestao sa radara između Slunja i Rakovice.
“Suzili smo područje potrage, znamo gdje se avion ne nalazi. Fokusiraćemo se na određeno područje”, rekao je rukovodilac HGSS-a Josip Granić.
On je napomenuo da im vrijeme ne ide naruku, jer pada kiša, magla je i vidljivost je smanjena, prenose hrvatski mediji.
Prema njegovim riječima, za sada nije uhvaćen signal sa mobilnih telefona putnika aviona.
Sa radara Hrvatske kontrole leta juče u 11.25 časova na širem slunjskom području nestao je avion “cesna 182” koji je letio iz pravca Splita prema NJemačkoj, a u kojem su bile četiri osobe.
Prema podacima hrvatske policije, pilot sportskog aviona “cesna” je Švajcarac, a putnici su dvoje državljana NJemačke i jedan državljanin Hrvatske.