VRBAS Media

Autor: INFO

  • Peskov o slanju vojnika SAD: Dokaz da Rusija ima razloga za zabrinutost

    Peskov o slanju vojnika SAD: Dokaz da Rusija ima razloga za zabrinutost

    Raspoređivanje američkih vojnika u Evropi dokaz je da Rusija ima razloga za zabrinutost, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za CNN.

    “SAD de fakto nastavljaju da podižu tenzije u Evropi”, rekao je Peskov, a prenosi TASS.

    On je ocijenio da je raspoređivanje vojnika “najbolji dokaz da Rusija ima očigledan razlog za zabrinutost”.

    Pentagon je prethodno saopštio da će 2.000 američkih vojnika biti poslato iz Sjeverne Karoline u Poljsku i Njemačku, a da će još 1.000 vojnika, koji se već nalaze u Njemačkoj, biti prebačeno u Rumuniju.

  • Američki nosač aviona na vojnoj vježbi u Jadranu, admiral bez komentara

    Američki nosač aviona na vojnoj vježbi u Jadranu, admiral bez komentara

    Američki nosač aviona USS Hari S. Truman nalazi se na čelu borbene grupe na vojnoj vježbi u Jadranskom moru, piše Rojters.

    Američki admiral koji predvodi vježbu nije želio spekulisati o tome šta slijedi nakon okončanja vježbi narednih dana jer pravila zabranjuju da se govori o budućim operacijama.

    Dok Pentagon traži načine da umiri nervozne saveznike u NATO-u nakon ruskog raspoređivanja preko 100.000 snaga u blizini Ukrajine, Truman je moćan simbol američke vojne moći i NATO sposobnosti u regionu koji je sve više na ivici, piše Rojters.

    Prema riječima američkog kontraadmirala Kurta Renšoa odluka o tome gdje će biti raspoređena američka borbena grupa donosi se na nivou ministra odbrane.

    “Ali spremni smo djelovati bilo gdje, planirali smo biti na dugoj misiji kada smo odlazili iz Norfolka i planiramo djelovati ondje gdje smo najpotrebniji”, poručio je on.

    Borbena grupa, koja je pod operativnom kontrolom NATO-a, nalazi se u Jadranu radi koordinisanih pomorskih vježbi, obuke za protivpodmorničko ratovanje i obuke za napade dalekog dometa. Vježba bi trebalo da traje do 4. februara.

    Najavljujući vježbe, nazvane “Neptune Strike 2022”, NATO je rekao da je to prvi put od Hladnog rata da je cijela američka borbena grupa pod njegovom koamndom.

    Američko ministarstvo obrane ističe ulogu svog nosača aviona u tim vježbama kao dokaz da je NATO “ujedinjen, sposoban i snažan”.

    SAD je ranije u srijedu objavio da će poslati gotovo 3.000 vojnika u Poljsku i Rumuniju zbog, kako tvrdi Vašington, ruske prijetnje invazijom na Ukrajinu.

    Rusija poriče da priprema invaziju, ali poručuje da bi mogla preduzeti nespecifične vojne mjere ako joj ne budu ispunjeni zahtjevi, uključujući obećanje NATO-a da se nikada neće proširiti na Ukrajinu.

  • Eskobar oštro poručio da se ne treba sastajati sa korumpiranim zvaničnicima u BiH

    Umjesto što se vrijeme troši na sastajanje s korumpiranim zvaničnicima, više bih preferirao da SAD troše našu energiju u podizanje svijesti o velikom talentu i ekonomskom potencijalu BiH.

    Poruka je ovo koju je ovih dana poslao američki diplomata Gabriel Eskobar, komentarišući aktuelnu situaciju u BiH i pokušaj evropskih i američkih zvaničnika da posreduju u smirivanju tenzija i pregovorima oko reforme izbornog zakonodavstva.

    – Činjenica je da korupcija i trenutna situacija u BiH pogađaju sve konstitutivne narode, te onemogućavaju da ekonomija bude prosperitetna. Nadam se da će se političari usaglasiti da je fokusiranje na potrebe njihovih ljudi više potrebno od dobijanja političkih bodova ili težnji za samobogaćenjem i ličnom dobiti – poručio je Eskobar.

    On je još naglasio da su od Bosne i Hercegovine po korupciji gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan.

    Da se BiH već godinama nalazi na samom vrhu liste zemalja po korupciji odavno je poznato. Transparensi internešnel u svojim izvještajima već godinama upozorava na taj problem.

    U jednom od svojih izvještaja prošle godine naveli su da je BiH jedna od zemalja koje su u proteklih devet godina najviše nazadovale kada je riječ o raširenosti korupcije. Prema Indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu, od ukupno 180 zemalja, Bosna i Hercegovina je s 35 bodova na 110. mjestu.

    Uprkos ovom neslavnom rekordu, koji se godinama ne mijenja, to nije spriječilo strane diplomate, pa ni Eskobara, da se sastaju sa političarima u BiH koji su već skoro dvije decenije na vlasti.

    Otkud odjednom zaokret i zašto su se baš sada sjetili korupcije?

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski ističe da se nada da je Eskobarova „ofanziva“ protiv korupcije, koju vjerovatno ne uočava samo u BiH nego i okolnim zemljama, motivisana realnim namjerama da se pozabavi i tim pitanjem.

    Loša bi opcija bila, kaže Sitarski, kada bi spominjanje tog problema, odnosno stavljanje na agendu pitanje korupcije, bilo u funkciji nekakvih pokušaja da se trenutni pregovori u BiH usmjeravaju u određenom pravcu koji možda nije u interesu nekog od naroda u ovoj državi.

    – Treba jasno razgraničiti te stvari. Postoje mehanizmi borbe protiv korupcije, koji su razrađeni i u SAD, a i u zemljama EU. Postoje institucije koje se tim bave i postoje procedure, tako da mislim da oni trebaju da se bave sa tim problemom, a pregovarači koji su posvećeni širim političkim pitanjima, ne bi trebalo da upliću pitanje korupcije u meritum tih pregovora oko drugih stvari – ističe Sitarski za Srpskainfo.

    On podsjeća da su u BiH trenutno najaktuelnija dva pitanja. Prvo je izmjena Izbornog zakona oko legitimnog predstavljanja, prije svega Hrvata jer su oni pogođeni time, a drugo je odnos Republike Srpske prema državi BiH.

    – Oba ta pitanja su nužna i traju vrlo intezivni pregovori oko njih. Nadam se da Eskobar ne pokušava da pomiješa ta dva pitanja i da ne pokušava da zloupotrijebi pitanja korupcije u razriješavanju ovih pregovora, koji su u toku, tako što bi jednu stranu ili dvije strane u tim pregovorima optuživao za korupciju, a treću ili četvrtu, zaobišao u tome – poručuje Sitarski.

    On ističe da pitanje korupcije treba depolitizovati u interesu efikasnosti borbe protiv korupcije, a takođe, i u interesu autonomnog odvijanja svih političkih procesa u BiH, koji bi trebali da budu potpuno demokratski.

  • NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    Najveća svetska NFT trgovina oborila je dosadašnji rekord, koji je postavljen u avgustu prošle godine.

    OpenSea, koji predstavlja najveći svetski tržni centar za NFT (Non-Fungible Token), oborio je svoj prethodni rekord po mesečnom obimu trgovanja iz avgusta 2021. godine.

    Tokom januara ove godine, OpenSea je na svojoj platformi ostvario više od 4,95 milijardi dolara kada je u pitanju obim trgovanja Ethereum kriptovalutom.

    Pored toga tokoim januara je ostvaren i obim trgovine od 79 miliona dolara u Polygon valuti, čime je oboren prethodni rekord od 76 miliona dolara.

    U avgustu 2021. godine, eksplodiralo je NFT tržište, a sa tim je povećan i obim trgovanja na NFT trgovinama..

    OpenSea, kao najveći igrač u ovom segmentu tržišta, u jednom trenutku je zabeležio promet prodaje od čak 233 miliona dolara samo tokom perioda od 24 sata.

  • Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Kontejnerski promet jedan je od indikatora za razvoj svetske privrede.

    Ali iz Sjedinjenih Država stižu zabrinjavajuće vesti, a ni u glavnom motoru svetske privrede, Kini, situacija nije sjajna.

    Lajnbnic-Institut za ekonomska istraživanja (RWI) iz Esena prošle nedelje objavio je dobru vest: “U brojnim svetskim lukama porastao je kontejnerski promet”. To bi trebalo da “doprinese blagom popuštanju problema u snabdevanju”, ocenio je Torsten Šmit, šef odeljenja za razvoj privrede, u aktuelnom izdanju Indeksa kontejnerskog prometa koji zajedno izdaju Lajbnic-Institut i Institut za pomorski saobraćaj i logistiku (ISL), piše DW.

    Međutim, rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju –dobrim delom je tu reč o zakasnjelim isporukama koje nisu bile moguće zbog pandemije. I zaista, u ovom trenutku se mnogi kupci, ali i brodari i upravnici luka žale da gotovo nijedna isporuka ne stiže na vreme.

    Kontejnerski brodovi na čekanju

    Kompanija za logistiku i prevoz “Kine+Nagel” (K+N) iz Šindelegija u Švajcarskoj prati situaciju na međunarodnim pomorskim putevima i prenosi da je na dan 28. januara čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu, kaže Dominik Nadelhofer koji je u “K+N” zadužen za odnose s javnošću.

    Kako bi imali pravi pregled situacije u toj firmi su formirali sopstveni indeks pod nazivom “Seaexplorer Disruption Indicator”. Tu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako kod broda natovarenog s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcavanje tereta taj indeks iznosi 180.000.

    Prošlog petka (28.1) njihov indeks je iznosio “12,5 miliona TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svetskih luka”, kaže za DW Nadelhofer. Na pitanje šta to konkretno znači u praksi, on odgovara: “Preko našeg indeksa trenutno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u poređenju s normalnim uslovima.”

    Nisu sve luke podjednako efikasne

    Za takvu situaciju nije odgovoran samo jedan faktor. Nadelhofer navodi primer SAD gde trenutno postoji problem koji je u Evropi dobro poznat iz Velike Britanije: “U Severnoj Americi izazov predstavlja aktuelni nedostatak vozača kamiona”. Zato je u lukama postalo tesno, jer roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo da se otpremi dalje, u odredišta na kopnu.

    Osim toga, nisu sve luke podjednako dobro opremljene ili organizovane. Globalno gledano, postoje velike razlike. Rang-lista najefikasnijih luka sveta, “New Global Container Port Performance Index” (CPPI), koju objavljuju Svetska banka i londonska firma “IHS Markit”, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.

    Na prvom mestu je Jokohama u Japanu, na drugom Luka Kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Ćingdao u Kini. Najbolje plasirana evropska luka je Alhesiras u Španiji (10. mesto), a najefikasnija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.

    Kina je postala kočničar

    To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizovane na svetu, ne znači automatski da su one i dalje motor svetske trgovine. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posledicu kočenje svetske trgovine.

    Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini ponovo porastao, ali tu postoji jedan presudni izuzetak, kažu stručnjaci iz Instituta RWI i ISL: “Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama van Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen”.

    Nema naznaka oporavka

    Dominik Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremanje brodova, ali naglašava da je aktuelno stanje rezultat “kombinacije mnogih faktora”. On naglašava da je takav razvoj situacije bio uočljiv i pre pandemije. Još tada su, kaže, brodovlasnici počeli da smanjuju svoje flote, a onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom, jer su ljudi, umesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli da troše novac na druge stvari, recimo na sportske rekvizite ili na renoviranje stana. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja avionskog putničkog saobraćaja, otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport putničkih aviona.

    Nadelhofer ne želi da prognozira kada će se situacija stabilizovati, a i Torsten Šmit iz RWI prilično je uzdržan što se tiče budućnosti: “Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi da bude najava novih problema u isporukama u narednim mesecima.”

  • Objavljeni novi satelitski snimci: Ovo je dokaz

    Objavljeni novi satelitski snimci: Ovo je dokaz

    Američki mediji objavili su nove satelitske snimke ruske vojske, raspoređene na Krimu.

    “Njujork tajms” navodi da sve tvrdnje ruskog predsednika Vladimira Putina da zapravo Amerika pokušava da uvuče Rusiju u rat zbog Ukrajine, padaju u vodu kada se pogledaju snimci na kojima se vidi da se ruska vojska samo gomila oko Ukrajine.

    Poslednji satelistksi snimak je to i dokazao, navodi “Njujork tajms”, dodajući da je snimak napravljen pre samo dva dana i da pokazuje da su “nikle” nove formacije ruske vojske, parkirane pored već postojećih u kampu Novoozernoje, na Krimu.

    Američki list je analiziroa satelitske snimke, napravljene u prethodnih deset dana, na osnovu kojih su izveli zaključak da Putin nastavlja da gomila vojsku u tom riskantnom području koje je anektirao od Ukrajine 2014.

    Vojni stručnjak iz kompanije koja je napravila te satelitske snimke rekao je za “Njujork tajms” da poređenje svih snimaka ukazuje na to da se Putin sprema za ofanzivu.

    Američki mediji licitiraju da su Rusi rasporedili oko 130.000 vojnika okolo Ukrajine, uključujući i tešku artiljeriju.

  • Vučić se sastao sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Beogradu sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalnim izaslanikom za region Gabrielom Escobarom.

    “Važni razgovori sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrielom Escobarom”, napisao je Vučić na Instagramu uz objavljenu fotogarfiju.

    Nakon toga, Vučić se sastao i sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom.

    Detalji ovih razgovora još nisu objavljeni.

  • Dodik: Ne vraćamo se u institucije BiH, opozicija u RS ne zna šta hoće

    Suština skupštinskih zaključaka sa posebne sjednice je da će se predložiti zakon kojim će biti zabranjeno da se kolektiviteti kao što je Republika Srpska, pa i BiH, nazivaju genocidnom tvorevinom i da se konstitutivni narodi i pojedinci nazivaju genocidnim, istakao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Sada po nametnutom ‘Inckovom zakonu’ to nemamo. Želim da naglasim da niko nije legalizovao taj ‘Inckov zakon'”, kazao je Dodik za RTRS.

    Istako je veliki značaj jučerašnje posebne sjednice Narodne skupštine.

    “Ne vraćamo se u institucije BiH. Skupština je rekla da razlozi nisu prestali i to su oni razlozi koji su nas doveli u poziciju da prije šest mjeseci kažemo da ne samo da nećemo odlučivati, već da nećemo biti ni prisutni na sjednicima zajedničkih institucija. Mogu da učestvuju naši predstavnici, ali da se drže stava Narodne skupštine, Vlade Srpske i naravno predsjednice Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglašava da je to već doneseno u ranijim zaključcima.

    “Imate u članu 4, da ćemo učestvovati u radu u tačkama koji su u interesu za Republiku Srpsku, kao što sutra imate u Predstavničkom domu tri razvojna programa i nekoliko desetina miliona maraka koje treba Srpska da povuče. Bez tih formalnih procedura ne bi to imali”, rekao je Dodik.

    On je podvukao da opozicija u Republici Srpskoj ne zna šta hoće, te dodao da oni zajedno sa Eskobarom ruše jedinstvo u Srpskoj.

    “Njihova jedina politika je Milorad Dodik. Mržnja prema meni im je veća od ljubavi prema Republici Srpskoj. I to se najbolje vidjelo na jučerašnjoj sjednici kada su se bunili što ja nisam prvi govorio, iako to nema nikakve veze. O tome ne odlučujem ja, ali da sam govorio prvi, znate da bi se samo zakačili za moje izjave, i da tako često sjednice odlaze u drugom smjeru, što samo pokazuje da sam im ja jedini cilj”, podvukao je Dodik.

  • Nakon drame u Australiji: Vučić sutra na sastanku sa Novakom Đokovićem

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra u Beogradu sa najboljim teniserom svijeta Novakom Đokovićem.

    Sastanak će biti održan u zgradi Predsjedništva sa početkom u 10.00 časova, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije

  • “Nema uslova za održavanje izbora”

    “Nema uslova za održavanje izbora”

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović uputio je pismo međunarodnim posrednicima u pregovorima o izbornoj reformi, Metju Pameru i Angelini Ajhorst.

    Sadržaj pisma prenosimo u potpunosti:

    Želio bih Vam zahvaliti na uloženom trudu u zadnjih godinu i po dana u pronalasku rješenja kojima bi se u potpunosti implementirali politički sporazumi iz Mostara potpisani 17. juna 2020. godine. Posvećenost i ekspertiza s Vaše strane bili su od izuzetnog značaja za proces koji je okončan pregovorima u Neumu krajem januara 2022. godine.

    Podsjetiću kako smo, zahvaljujući uloženim naporima, nedugo nakon potpisivanja uspješno implementirali sporazum koji se odnosi na Grad Mostar.

    Kao ishod, nakon dvanaest dugih godina održani su demokratski izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara. To nam je s pravom probudilo optimizam koji je bio prijeko potreban za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Bošnjaka i Hrvata.

    S druge strane, sporazum koji se odnosi na legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te obezbjeđivanje aktivnog i pasivnog izbornog prava svakog građanina na cijelom području BiH, uprkos uloženom trudu Hrvatskoga narodnog sabora (HNS BiH), ostaje neispunjen.

    U saradnji s Vama održali smo stotine sati pregovora o ograničenim izmjenama Ustava BiH i izbornoga zakonodavstva kako bismo implementirali odluke Evropskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH, uključujući presudu U-23/14, te proveli relevantne preporuke OESS/ODIHR i Venecijanske komisije u skladu s evropskim standardima. S naše strane uloženi su maksimalni napori, predstavljene su desetine dokumenata, uključujući prijedloge izmjena Ustava BiH i izborne modele prema kojima bi se provele presude sudova i birali legitimni predstavnici u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

    Upravo zahvaljujući nesebičnim naporima predstavnika EU, SAD i Venecijanske komisije, uspjeli smo postići usklađenost naših prijedloga ustavnih odredbi s najvišim evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, uključujući i pitanje formulacije ustavnog izričaja u odnosu na Predsjedništvo BiH.

    Našim prijedlogom obezbijedili smo da svi građani BiH mogu birati i biti birani nezavisno o pripadnosti i bez izjašnjavanja nacionalnog ili etničkog identiteta. Vrlo pažljivo osmišljavanje naših prijedloga ograničene ustavne reforme, kao i drugih modela, vođeno je načelom zadovoljenja ustavno zagarantovanih prava o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i najviših standarda o ljudskim pravima.

    Vjerujem kako ćete se složiti da je hrvatska pregovaračka strana predvođena HNS BiH ostavljala prostor za kompromisna rješenja. Bez obzira na to što se presude sudova ne odnose na temu koja se, donekle tendenciozno, naziva “funkcionalnost Federacije BiH”, pokazali smo izuzetnu fleksibilnost i otvorenost za prihvatanje pregovora i o toj temi.

    Uprkos svemu tomu, znamo kako su naši napori i dogovori grubo prekršeni od supotpisnika Mostarskog sporazuma, pogotovo znajući kako je implementacija Sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH trebala biti okončana usvajanjem zakonskih izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH najkasnije do kraja 2021. godine. Takvoga smo se scenarija pribojavali do samoga kraja, jer se time nepovjerenje i politička kriza u BiH dodatno produbljuju.

    Prema tome, trenutno se nalazimo u situaciji za koju smatramo da se još uvijek nisu obezbijedili formalni i pravni uslovi za održavanje Opštih izbora u oktobru 2022. godine.

    Podsjetiću kako su Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), potpisali Vašingtonski sporazum 1994. godine, kojim je uspostavljena Federacija BiH. Vašingtonskim sporazumom i Dajtonskim mirovnim sporazumom Hrvatima su zagarantovana suverena nacionalna prava. Činjenica je da se suverena prava i konstitutivnost Hrvata grubo krše u posljednje dvije decenije, i po pitanju reflektovanja konstitutivnosti Hrvata u svim zajedničkim institucijama i legitimnog izbora njihovih predstavnika. Posljednji pregovori i uporno miniranje naše nedvosmislene opredijeljenosti za pronalazak rješenja dokazali su kako je supotpisnik Mostarskog sporazuma, zajedno s drugim bošnjačkim političkim predstavnicima, opredijeljen za nastavak grubog kršenja međunarodnih sporazuma i suverenog prava Hrvata kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u BiH. Takvo grubo kršenje prava jednoga konstitutivnog naroda i međunarodnoga prava, ako se nastavi, imaće dalekosežne posljedice u odnosima Hrvata i Bošnjaka.

    Stoga, naša je obveza unaprediti izborne standarde u BiH, ali i očuvati ključne norme potpisanih međunarodnih sporazuma kojima se jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, pogotovo najmalobrojnijeg hrvatskoga naroda, kako bi se izbjegla dalja destabilizacija i obezbijedio put prema evroatlantskim integracijama.

    Uprkos smanjenju optimizma s naše strane i vremenskom ograničenju, spremni smo završiti započeti pregovarački proces. Nedopustiva su gruba kršenja ljudskih prava i dominacija jednoga konstitutivnog naroda nad drugim. Kao politički lideri ne smijemo odustati ili udaljiti se od viših ciljeva izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH. Sprovođenje Mostarskog sporazuma od vitalnog je interesa za budućnost Bosne i Hercegovine.

    Na kraju, dijalog i kompromis jedini su put za izgradnju, nažalost već duboko narušenog, povjerenja i pomirenja, što će nam omogućiti da okrenemo novu stranicu u korist euroatlantske budućnosti naše zemlje. Još jednom izražavam duboku zahvalnost na Vašem zalaganju i podršci koju pružate Bosni i Hercegovini, svim njenim narodima i građanima na evroatlantskom putu, koji uz sve poteškoće i izazove ostaje naša jedina perspektiva – zaključio je Čović.