Šef kabineta britanskog premijera Borisa Džonsona Dan Rozenfild podnio je ostavku, što će učiniti i glavni privatni Džonsonov sekretar Martin Rejnolds, saopšteno je večeras iz kancelarije u Dauning stritu.
“Dan Rozenfild je ranije danas ponudio ostavku premijeru, koja je prihvaćena”, rekao je portparol Dauning strita.
Rejnolds je, takođe, obavijestio premijera o namjeri da se povuče sa sadašnje pozicije, na šta je Džonson pristao.
Niko nije priznao sramni zakon Valentina Incka, rekla je Snježana Novaković Bursać šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu i pozvala na srpsko jedinstvo.
Ponovila je da oni na srpsko jedinstvo pozivaju konstantno.
Podsjetila je da je Narodna skupština donijela novi set zaključaka.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović u Јutarnjem programu naše Televizije, učešće vladajuće većine na jučerašnjoj Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je nazvao obmanom javnosti i kapitulacijom.
Borenović je rekao da PDP nije prisustvovao sjednici jer ostaje doslijedan zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske – a to je da nema nastupa u zajedničkim institucijama dok se ne povuče Inckov zakon.
Podsjećamo, poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu juče su glasali samo za odluke od interesa za Republiku Srpsku.
Odblokirani su višemilionski infrastrukturni projekti.
Data je saglasnost za ratifikaciju četiri sporazuma i aneksa, koji se odnose na zajednički granični prelaz sa Srbijom na lokaciji Bratunac – Ljubovija, projekat energetske efikasnosti u Republici Srpskoj, te sporazum koji se tiče gradnje dionice koridora 5C u Hercegovini.
Sjednici nisu prisustvovali poslanici SDS-a PDP-a i DNS-a.
Evropski industrijski divovi pridružili su se trci za stvaranje čišće energije kroz nuklearnu fuziju, novu industriju koja je prvenstveno bila pionir u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nuklearna fuzija je nuklearna reakcija u kojoj se više nuklearnih jezgra spaja i pri čemu se stvara teže nuklearno jezgro.
Marvel Fusion sa sjedištem u Minhenu sklopio je partnerstvo s kompanijom Siemens Energy, koja se nalazi na Dax-u, francuskim Thalesom i privatnom njemačkom mašinskom grupom Trumpf, prikupljajući 35 miliona evra u rundi finansiranja koju je vodio tehnološki investitor Earlybird.
Interes za tehnologiju nuklearne fuzije, obećavajući proces koji ne proizvodi dugotrajan radioaktivni otpad i ne predstavlja opasnost od topljenja reaktora, pojačao se posljednjih mjeseci.
Prošle godine sektor je privukao više od 2,3 milijarde eura u finansiranju rizičnog kapitala, prvenstveno kompanijama sa sjedištem u SAD-u.
Za razliku od trenutne proizvodnje nuklearne energije, koja se temelji na fisiji, fuzija može pružiti gotovo neograničeno snabdijevanje energijom s vrlo malim uticajem na okoliš. U teoriji, fuziono postrojenje veličine fudbalske lopte moglo bi čak upravljati velikim gradom poput Londona.
Međutim, iako tehnologija postoji otkako su sovjetski naučnici pokušali da je koriste 1950-ih, nijedna od nekoliko desetina kompanija za nuklearnu fuziju do danas nije uspela da je postigne dok proizvodi više električne energije nego što složeni proces troši.
Kompanija Marvel Fusion tvrdi da će njihova metoda, koja koristi lasere za pokretanje atomskih reakcija umjesto magneta i ekstremne topline, učiniti proces komercijalno održivim za nekoliko godina.
“To je teoretski model, koji je u suštini velika kompjuterska simulacija, a zatim se, korak po korak, potvrđuje u eksperimentalnoj kampanji koja je počela prošle godine”, rekao je izvršni direktor Marvel Fusiona Moritz von der Linden za Financial Times, dodajući da bi validacija trebala biti završena za dvije-tri godine.
Kompanija, koja je osnovana 2019. godine, saopštila je da je njena tehnologija zasnovana na proboju dobitnika Nobelove nagrade iz 2018. Donne Strickland i Gérarda Mouroua, koji su “uspjeli da stvore ultra kratke laserske impulse visokog intenziteta bez uništavanja materijala za pojačanje”.
Većina drugih startupa nuklearne fuzije koristi proces koji se zove magnetno zadržavanje, a neki su privukli velike sume novca od investitora.
U decembru je američki Commonwealth Fusion Systems osigurao skoro 2 milijarde dolara od sponzora, uključujući Tiger Global Management i Billa Gatesa, nekoliko sedmica nakon što je rival Helion prikupio 500 miliona dolara, između ostalih, od investicijske firme Petera Thiela i investitora iz Silicijske doline Sama Altmana.
Partneri kompanije Marvel Fusion su među onima koji se nadaju da će postojeća evropska ekspertiza u oblasti laserske tehnologije pomoći kompanijama na kontinentu da sustignu korak.
“Evropa vjerovatno može napraviti proboj radeći ovo s laserima. Trenutno smo više u fazi izvodljivosti. Moramo pokazati da je spajanje moguće fizički, a ne samo na papiru”, rekao je Thalesov direktor laserskih aktivnosti Franck Leibreich.
Energetska neovisnost u Evropi također se popela na vrh političke agende posljednjih sedmica, uz sve veći strah da bi isporuke gasa iz Rusije mogle biti prekinute ili smanjene u slučaju sukoba u Ukrajini. Njemačkoj, koja sljedeće godine treba zatvoriti svoje posljednje tri nuklearne elektrane, potrebne su čiste tehnologije kako bi nadoknadile izgubljeni kapacitet.
Peter Leibinger, glavni tehnološki direktor u novom partneru Marvel Fusion Trumpfu, rekao je da je porodična kompanija “sretna što zajednički razvija ovu važnu tehnologiju, jer je fuzija suštinska komponenta evropskog i njemačkog energetskog suvereniteta”. No, von der Linden je rekla da će Marvel Fusion, koji ove godine pokreće još jedan krug finansiranja, “potrošiti znatno više novca” na razvoj lasera, upozoravajući da bi prototip elektrane – koja bi koštala milijarde eura – trebao biti podržan javnim investicijama također.
Inflacija u Turskoj iznosi 48,7 posto i najviša je u posljednjih 20 godina.
Kako prenosi CNBC, to se desilo uprkos višemjesečnom uvjeravanju predsjednika ove države Recepa Tayyipa Erdogana da je riječ o kratkoročno visokoj stopi inflacije i da će vlast ublažiti posljedice ekonomske krize.
U januaru su cijene bile više za 11,1 posto u odnosu na mjesec ranije, podaci su Statističkog instituta Turske. To je više od onog što su prognozirali analitičari. Očekivali su da će taj rast biti između devet i deset posto.
Vrijednost domaće valute je tokom prošle godine bila manja za 21 posto, što je posljedica Erdoganovog upornog odbijanja da se povise kamatne stope. Devalvacija lire je teško pogodila Turke. Vrijednost njihovih plata je manja, a troškovi života su dramatično veći.
Erdogan smatra da se kreditima i izvozom može boriti protiv ekonomske krize te da više kamatne stope pogoršavaju krizu. Pojedini analitičari su ocijenili da je Erdoganov monetarni eksperiment propao.
Ministar finansija Nureddin Nebati je izjavio da će inflacija biti ispod 50 posto te da će njen vrhunac biti u aprilu, prenosi CNBC.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija boravi u službenoj posjeti NR Kini gdje će danas u Pekingu, na poziv rukovodstva te zemlje, prisustvovati otvaranju 24. Zimskih olimpijskih igara.
Tokom boravka u Pekingu predsjedavajući Tegeltija će se susresti sa
premijerom NR Kine Li Keqiangom.
Uoči puta za Kinu Tegeltija je iskazao i uvjerenje da će učešće sportista iz BiH na Olimpijadi biti na najvišem nivou te da će ostvariti zapažene rezultate.
Svečano otvorenje Zimskih olimpijskih igara u Pekingu biće održano danas na nacionalnom stadionu Ptičije gnijezdo u 12.55 sati po našem vremenu, a Bosna i Hercegovina će imati šest predstavnika.
Kineski predsjednik Xi Jinping sprema se za svoj prvi sastanak licem u lice sa jednim svjetskim liderom nakon skoro pune dvije godine. Jinping će ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina, a razgovor će biti upiličen u trenucima velikog rasta tenzija na istoku Evrope.
Xi nije napustio Kinu od januara 2020. godine, kada se ta zemlja borila sa početnom fazom koronavirusa te “zaključala” grad Wuhan u kojem je virus prvi put otkriven.
Kineski predsjednik se sprema za sastanke s više od 20 svjetskih lidera dok Peking započinje Zimske olimpijske igre za koje se nada da će biti trijumf meke moći i pomjeriti fokus sa stvari koje su proizvele diplomatski bojkot ZOI-ja kao i strah od pandemije.
Xi i Putin će se sastati u Pekingu prije nego što njihove zemlje objave izjavu koja odražava njihove zajedničke stavove o sigurnosti i drugim pitanjima, rekao je najviši savjetnik Kremlja na brifingu za novinare u srijedu.
Dva predsjednica će potom prisustvovati ceremoniji otvaranja Olimpijade u petak navečer.
Mark Zuckerberg izgubio je u četvrtak 29 milijardi dolara neto vrijednosti jer su dionice Meta Platforms Inc (Facebook) obilježile rekordan jednodnevni pad, dok je njegov kolega milijarder Jeff Bezos zaradio 20 milijardi dolara nakon Amazonove blockbuster zarade.
Dionice Mete pale su za 26 posto, što je izbrisalo više od 200 milijardi dolara u najvećem jednodnevnom padu tržišne vrijednosti za jednu američku kompaniju. To je, prema Forbesu, smanjilo neto vrijednost osnivača i glavnog izvršnog direktora Zuckerberga na 85 milijardi dolara.
Zuckerberg posjeduje oko 12,8 posto vrijednosti tehnološkog velikana.
Bezos, osnivač i predsjednik Amazona, vlasnik je oko 9,9 posto kompanije, prema podacima Refinitiva. On je također treći najbogatiji čovjek na svijetu, prema Forbesu.
Amazonova je zarada u tromjesečju porasla zahvaljujući ulaganjima u kompaniju za električna vozila Rivian.
Bezosova je neto vrijednost prema Forbesu porasla za 57 posto, na 177 milijardi dolara, u 2021. u odnosu na godinu ranije, uglavnom zbog procvata Amazona tokom pandemije, kada su ljudi bili ovisni o online kupovini.
Milioni ljudi širom svijeta kupili su brze testove na kovid-19 online i u trgovinama.
Za razliku od konvencionalnih, laboratorijski obrađenih PCR testova, koji mogu otkriti infekciju u ranoj fazi bolesti, ali može potrajati danima prije nego dođu rezultati, brzi kućni testovi daju rezultat za manje od 15 minuta, piše ABC News.
Mnogi stručnjaci ih vide kao ključno oruđe u izlasku iz pandemije, pod pretpostavkom da građani znaju kako i kada ih koristiti.
Stručnjaci za javno zdravstvo kažu da su brzi testovi dobri za niz situacija, uključujući testiranje nakon simptoma i za smanjenje rizika od prenošenja virusa na druge, ponajprije djecu koja još ne ispunjavaju uslove za vakcinisanje ili one s većim rizikom od teške bolesti.
“Samo u posljednja dva mjeseca koristio sam kućno testiranje za sve tri glavne indikacije, pojavu simptoma kovida, izloženost kovidu i prije okupljanja u zatvorenom prostoru s osjetljivim osobama”, rekao je dr. Alok Patel, docent pedijatrije na Univerzitetu Stanford.
Testirajte se ako imate simptome
“Ako primijetite da se nešto promijenilo i ako imate neobične simptome, to je dobar razlog da se testirate”, rekao je dr. Todd Ellerin, direktor odjela zaraznih bolesti u South Shore Health u Weymouthu u američkoj saveznoj državi Massachusettsu.
Simptomi kovida-19 uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, želučane problemne, grlobolju, bolove u mišićima, umor, glavobolju, povraćanje i proliv. Nekoliko simptoma kovida-19 preklapa se s običnom prehladom ili gripom, a jedini način da saznate razliku je testiranje. Stoga, ako imate simptome, ostanite kod kuće i svakako se testirajte.
Testirajte se da zaštitite druge
Čak i ako nemate simptome, testiranje je korisno nakon mogućeg ili poznatog izlaganja virusu, prije okupljanja u zatvorenom ili uopšteno većih okupljanja, prije putovanja ili kada se sastajete s osobama s visokim rizikom ili oslabljenim imunitetom.
“Koristim testove prije nego što se bez maske sastanem s prijateljima i porodicom koji su u visokom riziku od hospitalizacije ako se razbole. Posebno sam oprezna oko ljudi koji se liječe od raka i rodbine koja živi u ustanovama za dodatnu zaštitu”, rekla je dr. Alyssa Bilinski, docentica zdravstvene politike na Brownu, fakultetu javnog zdravstva.
Neke škole s djecom koja su premlada da bi se vakcinisala zahtijevaju sedmične brze testove ponedjeljkom ujutro prije početka školske nedjelje. Druge škole dopuštaju vakcinisanim učenicima da se vrate nakon izloženosti virusu koristeći brze testove kako bi bili sigurni da su ostali negativni.
Testirajte se ako ste bili izloženi
“Ako ste asimptomatski, ali ste bili unutar dva metra od osobe sa simptomima sličnim kovidu ili pozitivnim testom ukupno 15 minuta ili više tokom razdoblja od 24 sata, trebali biste se testirati”, rekao je dr. Jay Bhatt iz Porodičnog hrišćanskog zdravstvenog centra u blizini Chicaga.
Status vakcinacije ne bi trebao uticati na odluke o testiranju ili tumačenje rezultata. “S omikronovom većom stopom proboja, testiranje se uopšteno primjenjuje na sve bez obzira na status vakcinisanja”, rekao je dr. John Brownstein, epidemiolog sa Univerziteta Harvard.
Kako se testirati i interpretirati rezultate
Provjerite je li vaš kućni test odobren od nadležnog regulatornog tijela i tačno slijedite upute proizvođača, od skladištenja preko prikupljanja uzoraka do isteka roka valjanosti.
Odobreni brzi testovi koriste nazalne briseve, ali ne zahtijevaju da zadirete jako duboko u nos. Neki zahtijevaju miješanje otopine i/ili kapanje tri, četiri ili šest kapi na karticu, ali svi su namijenjeni odraslim osobama koje nisu zdravstveni radnici.
Brzi testovi su vrlo pouzdani ako su pozitivni, ali ako zabilježe negativan rezultat, moguće je da će biti neophodan još i PCR test najmanje 24 sata kasnije. Dakle, ako ste pozitivni na testu, posebno ako imate simptome, sigurno je pretpostaviti da imate kovid-19 i da biste trebali biti u izolaciji. Nasuprot tome, negativni rezultati mogu biti manje precizni i treba ih tumačiti oprezno.
Ako imate simptome, ali je test negativan, moguće je da se radi o lažno negativnom rezultatu. Negativne testove takođe treba tumačiti s oprezom ako ste imali kontakt s kovidom ili moguću izloženost, recimo tokom putovanja.
Rezultati brzih testova mogu se brzo promijeniti
U ovom je scenariju ključno napraviti serijske testove u razmaku od najmanje 24 sata. Slijedite posebna upstva za svoj test. Rezultati brzih testova mogu se brzo promijeniti, pa je negativan test pouzdan samo osam do 12 sati. Ako karantin nije moguć dok serijski testirate, nosite masku i držite distancu.
Možete razmotriti i PCR testiranje ako su vam potrebni precizniji rezultati, ali imajte na umu da PCR test može biti pozitivan i do tri mjeseca nakon zaraze i preboljenja kovida-19.
“Ako imam simptome i moj brzi test bude negativan, napraviću i PCR test. Ako sam asimptomatičan i inicijalni brzi test je negativan, testiraću se još dva dana u 24-satnim intervalima i nastaviti s maskiranjem i distancom što je bolje moguće. Ako moram biti s nekim ko je visokorizičan ili imunokompromitiran, napravio bih PCR test prije nego što se nađem u blizini te osobe”, rekao je Bhatt.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena kupila je milijardu brzih testova i svako kućanstvo u Americi može besplatno naručiti set od četiri testa. Testovi su takođe dostupni u mnogim apotekama i online trgovinama. Osiguravajuća društva dužna su svakom članu porodice nadoknaditi do osam brzih testova mjesečno, ali potrošači prvo moraju izdvojiti 10 do 30 dolara po testu.
“O virusu trebamo razmišljati kao što razmišljamo o vremenu vani”
“Ako se nadamo testirati što više ljudi, kućno testiranje ne smije biti skupo”, rekla je dr. Simone Wildes, specijalistica za zarazne bolesti u South Shore Healthu.
Budući da je korištenje testova kod kuće nova vještina koju svi još učimo, ključ je zauzeti promišljen i postupni pristup koji se temelji na vašim faktorima rizika, izloženosti, simptomima i mogućnosti prenosa.
“Provjerite kao što provjeravate vrijeme. Prije nego što izađemo vani, provjeravamo trebamo li kabanicu ili suncobran. Na isti način trebali bismo razmišljati o ovom virusu”, rekao je dr. Darien Sutton, ljekar hitne medicine i saradnik ABC Newsa, prenosi Index.hr.
Obavještajni zvaničnici SAD vjeruju da je Rusija napravila plan o izazivanju incidenta kojim bi opravdala invaziju na Ukrajinu, objavila su danas dva američka lista, pozivajući se na izvore koji su upoznati sa tim.
Njujork Tajms je objavio da plan Rusije uključuje korišćenje lažnog video snimka, koji bi sadržao insceniranje i snimanje izmišljenog napada ukrajinske vojske, bilo na rusku teritoriju ili na ljude koji govore ruski na istoku Ukrajine, a Vašington post je objavio da su američke obavještajne službe skinule tajnost sa detalja takvog plana i da se očekuje da će on biti otkriven danas, prenosi Rojters.
“Ne znamo definitivno da li je to put kojim će Rusija ići, ali znamo da je to opcija koja se razmatra, to bi uključilo i određeni broj osoba koji bi glumile ožalošćene, zbog ljudi koji su ubijeni, kao i raspoređivanje mrtvih tijela, kojima bi se potvrdile žrtve u incidentu koji bi Moskva sama iskonstruisala” saopštio je zamjenik američkog savetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatan Fajner u intervjuu za američki MSNBC, kao odgovor na novinske izvještaje.
Rusija je danas optužila SAD da pojačavaju tenzije i ignorišu pozive Moskve za eskalaciju napetosti oko Ukrajine, dan nakon što je Vašington najavio da će poslati skoro 3.000 dodatnih vojnika u Poljsku i Rumuniju.
Moskva istovremeno negira planove za invaziju, ali je prikupila hiljade vojnika na granici sa Ukrajinom, navodi Rojters.
Zvaničnici administracije Bila Klintona su, nakon što je NATO bombardovao srpske pozicije oko Goražda 10. aprila 1994, uložili velike diplomatske napore da odljute Borisa Jeljcina, predsjednika Rusije, zato što o tome nije obaviješten, jer je taj napad prijetio da pogorša rusko-američke odnose.
Ovo je tek jedna epizoda u seriji pisama koje je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara, pisao tokom 1994, a koji su deklasifikovani i objavljeni na sajtu Stejt departmenta.
Naime, Jeljcin se preko svojih diplomata požalio Klintonu da je Amerika ponizila Rusiju, jer nije obaviještena da će doći do napada na srpske pozicije, pa je Talbot, koji je bio američka veza s Rusijom preko Georgija Mamedova, zamjenika Andreja Kozireva, ministra spoljnih poslova Rusije, dobio zadatak da “ispegla” odnose s Moskvom.
Epilog je, sudeći prema memorandumu koji je uputio svom šefu Vorenu Kristoferu, državnom sekretaru, bilo smirivanje Jeljcina, ali, kako piše Talbot, ovo je dovelo do radikalizacije Kozireva, koji je, kako navodi, smatrao da je Goražde dokaz da će Amerika pogaziti svoja obećanja prema Rusiji, posebno kada su u pitanju konsultacije s Moskvom o spoljnopolitičkim događajima, poput NATO-a.
Kako navodi Talbot, Mamedovljeva primarna primjedba je što SAD nisu našle način da upozore Moskvu da planiraju napasti srpske pozicije, ali on je uspio uvjeriti Mamedova da napad na Goražde nije naredio Vašington, već da je to bila odluka lokalnih komandanata, te ističe da mu je proslijedio dokumente koji to dokazuju. “Mamedov mi je rekao da je to bila dvostruka pljuska za Jeljcina. Prvo, doživio je poniženje pred parlamentarnom opozicijom, jer je i sam bio iznenađen u vezi s tim napadom, a onda i zato što Srbi nisu vjerovali – i još ne vjeruju – da Rusi zaista nisu ništa znali o tome. Rekao je da su Srbi i dalje ubijeđeni da je Moskva obaviještena da će do napada doći”, navodi Talbot.
Dalje, on ističe da mu je Mamedov prenio da po Moskvi kruže glasine da je napad direktan odgovor Vašingtona na “busanje u prsa po Sarajevu” Vitalija Ćurkina, tadašnjeg specijalnog Jeljcinovog izaslanika za bivšu Jugoslaviju, na šta mu je Talbot odgovorio da je najbolji odgovor na tu “paranoju” papir koji mu je dao o onom što se, po njemu, stvarno desilo u Goraždu.
Poslije toga, Talbot piše o reakciji Jeljcina nakon što je dobio ova uvjeravanja.
“Direktno sam pitao Mamedova da li je lični odnos Jeljcina prema našem predsjedniku promijenjen s obzirom na ta dva udarca koje je doživio (Goražde i srpska ljutnja). Da li je Jeljcin ljut? Mamedov je odgovorio da uopšte nije, već da krivi sistem i birokratiju”, piše Talbot.
Dodao je da je objasnio Mamedovu da bi američki veto ugrozio čitavu operaciju, na šta mu je, navodno, Mamedov odgovorio: “Ako nam budete ukazali malo više povjerenja, nećete zažaliti”.
“Uopšte ne treba da napominjem da mu to nisam mogao obećati, već sam mu samo rekao da ću prenijeti njegovu zabrinutost”, piše Talbot. Zanimljiv je i prijedlog koji je uputio svom ruskom kolegi da Klinton i Jeljcin manje vremena provode zajedno na telefonu. Naime, Talbot je smatrao da bi se na taj način previše političkih odluka donosilo usmeno, što bi moglo izazvati konfuziju i slobodnu interpretaciju naredbi i direktiva od strane potčinjenih. Umjesto toga, Talbot je predložio, a Mamedov prihvatio, da se komunikacija između predsjednika odvija putem memoranduma, koje bi prosljeđivao Tom Pikering, američki ambasador u Moskvi.
“Jeljcin je morao igrati sa domaćom publikom, odnosno antiameričkim elementima u Dumi, koji drže monopol na ljutnju kad god u Moskvi postoji percepcija da Amerikanci ili NATO demonstriraju lakoću potezanja okidača”, naglašeno je.
Što se tiče Kozireva, ističe da je njegov bijes umanjen time što je njegov šef Jeljcin odlučio da zadrži povjerenje prema Klintonu. Mamedov je čak obećao Talbotu da će Kozirev lično da ode u BiH i prenese Jeljcinove poruke.
Inače, u pismima se najviše govori o odnosima Amerike i Rusije, odnosno Klintona i Jeljcina, a Talbot je zagovarao što veće uključivanje Moskve u događaje u BiH tokom rata, ali na način na koji je on vidio rješenje krize, o čemu ćemo govoriti u narednim brojevima. Takođe, Talbot je bio protiv ekspanzije NATO-a jer se plašio da će Moskva na to odgovoriti eskalacijom, o čemu ćemo takođe više pisati.