Poslanici Skupštine Crne Gore danas bi na vanrednoj sjednici trebalo da raspravljaju o prijedlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Alekse Bečića.
Prijedlog za razrješenje potpisalo je 38 poslanika Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Albanske koalicije “Јednoglasno”.
U obrazloženju se navodi da Skupština, za vrijeme Bečićevog mandata, nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga.
Značajniji radovi na sanaciji oštećenja asfalta najavljeni su s poboljšanjem vremenskih uslova, saopštili su iz Gradske uprave za “Nezavisne”.
Kako su istakli, radovi na sanaciji oštećenja na asfaltu su planirani u okviru tekućih radova održavanja, dok se zasad sanacija vrši interventnom hladnom asfaltnom masom.
Prema njihovim riječima, građani prijavljuju oštećenja telefonskim putem, pisanim podnescima, a često i putem aplikacije “Građanska patrola”.
“Na stvaranje udarnih rupa i ulegnuća kolovoza utiče više faktora, među kojima su neadekvatna odvodnja, starost kolovoza, neizgrađen habajući sloj asfalta, nedovoljna zbijenost asfaltnih slojeva, nedovoljna nosivost posteljice ili svih nosećih slojeva, zamor zastora, gubitak kontakta spojnog sredstva i agregata, čupanje pojedinačnih zrna iz kolovoznog zastora, kao i preveliko saobraćajno opterećenje”, kazali su iz Gradske uprave.
Podsjećaju da je ove godine planirana modernizacija, rekonstrukcija i investiciono održavanje gradskih saobraćajnica u vrijednosti od 1.085.000 KM, dok je za rekonstrukciju lokalnih i nekategorisanih puteva planirano je oko 1.700.000 KM.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović izjavio je da lokalne zajednice u Republici Srpskoj moraju da do 20. februara dostave konačne liste za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije, a da će ona, koja ne dostavi dokumentaciju, snositi odgovornost.
“Morao sam odrediti rok. Do 20. feburara ko ne dostavi dokumentaciju, ta lokalna zajednica će snositi odgovornost. A to znači da Vlada Srpske neće moći da predvidi koja su sredstva potrebna za zbrinjavanje”, pojasnio je Milunović za RTRS.
On je istakao da u tom slučaju neće biti zbrinute kategorije iz tih lokalnih zajednica.
“Oni su prvostepeni organ i moraju oni odrediti. Moram reći da je u pitanju nemar pojedinih lokalnih zajednica”, naveo je Milunović.
Milunović je napomenuo da je Vlada Republike Srpske učinila mnogo oko ovog pitanja.
“Iako je program išao dobro, uočili smo da nije sve riješeno”, rekao je Milunović.
Australija je najavila ponovno otvaranje svojih granica za vakcinisane turiste i druge nosioce viza prvi put u skoro dvije godine. Ponovno otvaranje, 21. februara, bit će dobrodošla vijest za mnoge sektore, uključujući međunarodno obrazovanje.
“Ako ste dvostruko vakcinisani, radujemo se vašem povratku”, poručio je premijer Scott Morrison.
Australija je imala neke od najstrožijih graničnih kontrola na svijetu tokom pandemije koronavirusa.
U martu 2020. godine vlada je zatvorila granice i zabranjen je ulazak većini stranaca, dok je istovremeno ograničen ukupan broj dolazaka – što je služilo u borbi protiv covida.
Nekim međunarodnim studentima i kvalifikovanim migrantima dozvoljen je ulazak u zemlju od prošlog decembra.
Morrison je u ponedjeljak rekao da će oni koji uđu u Australiju kada se granice potpuno ponovo otvore morati da prilože dokaz o vakcinaciji.
“To je pravilo. Od svih se očekuje da ga se pridržavaju”, rekao je.
Nevakcinisani putnici koji imaju medicinski razlog zašto nisu imunizirani i dalje će morati da se prijave za izuzeće i, ako ga uspiju dobiti, morat će biti u karantinu u hotelu.
Od početka pandemije Australija je poduzela stroge mjere kako bi pomogla u borbi protiv širenja zaraze covidom – čak je i zabranila vlastitim stanovnicima da napuste zemlju prošle godine.
Zemlja je do sada prijavila više od 2,7 miliona slučajeva koronavirusa i 4.248 smrtnih slučajeva povezanih s covidom, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, a gotovo 80 posto stanovništva je potpuno vakcinisano.
Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.
Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.
Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.
U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.
Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.
“Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.
Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.
Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.
Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.
Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.
Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.
Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.
“Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.
Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.
Sa 3.531.159 ljudi, koliko ih je, zajedno sa 196.000 nerezidentnih, popisano 2013. godine, BiH je spala na 3.045.890 stanovnika, koliko ih je bilo 2020. godine, što znači da smo za sedam godina u minusu za oko 485.000 građana.
Pokazuje to analiza demografa Steve Pašalića, koju je ustupio “Nezavisnim novinama”, a u kojoj je vidljivo da je populacioni gubitak posebno izražen ako nove podatke uporedimo sa onima iz 1991. godine, kada je u BiH bilo 4.377.033 ljudi.
Pašalić, na osnovu detaljne analize, zaključuje da je BiH najbrže od svih manje razvijenih zemalja na području Balkana prošla kroz demografsku tranziciju, te je, prema relevantnim pokazateljima, rangirana među demografski najkritičnije evropske zemlje.
“Republika Srpska je danas u dubokoj demografskoj krizi tj. recesiji, što znači da su procesi i trendovi u kretanju i razvoju stanovništva Srpske poremećeni, tako da ugrožavaju njen ne samo populacioni već i društveno-ekonomski razvoj i progres. Posebno je važno istaći da su korijeni demografske krize u Srpskoj duboki, međusobno kauzalno povezani i dugoročni, od kojih dio njih ima endogene tj. unutrašnje, a dio egzogene tj. spoljne uzroke”, naveo je Pašalić.
On upozorava da je od 1996. do 2020. godine opšta stopa nataliteta u Srpskoj u konstantnom padu, a 2011. godine prvi put je broj živorođenih pao ispod 10.000.
“Zajedničko djelovanje niskog fertiliteta, iseljavanja mladih i nepovoljne starosne strukture doveli su do početka procesa demografskog izumiranja određenih područja u Srpskoj”, naglašava Pašalić.
Ističe i da promjene u starosnoj strukturi stanovništva Republike Srpske prate dva paralelna trenda – povećanje udjela starih 65 i više godina (više od 20 odsto) i opadanje udjela mladih do 14 godina (13,4 odsto).
“Stanovništvo Republike Srpske prešlo je iz stadijuma demografske starosti, potom stadijuma duboke demografske starosti i već se nalazi na početnoj granici najdublje demografske starosti”, istakao je Pašalić.
U posljednjih sedam godina iz BiH se, dodaje on, iselilo 228.720 stanovnika. Na popisu 2013. godine, u Ribniku je popisano 6.048 stanovnika, a prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku, 2020. ih je bilo 5.175.
“Nažalost, uprkos svim našim naporima, odlaze nam mladi ljudi, jer ne mogu da se zaposle. Sve smo mjere uveli, ali teško je zadržati mlade. Ovdje ostaje starije stanovništvo”, kaže za “Nezavisne novine” Nebojša Karać, načelnik opštine Ribnik.
U susjednoj opštini Mrkonjić Grad 2013. godine popisana je 16.671 osoba, a 2020. godine ih je, prema procjenama, bilo 14.622.
“Mi nizom mjera, kroz dosta sredstava, pokušavamo podržati mlade. Istina, unazad 50 godina mi smo poznati kao kraj po tome što ljudi rade vani. Ali prije su ljudi išli i vraćali se, ovdje pravili kuće i vikendice. A sada odlaze, odvedu ženu i djecu i dođu na 15 do 20 dana godišnje”, pojašnjava za “Nezavisne novine” Dragan Vođević, načelnik opštine Mrkonjić Grad.
I demograf Pašalić ističe da imamo značajne ljudske resurse u dijaspori, a taj ljudski kapital, naglašava, treba da iskoristimo.
“Dakle, mjere se moraju usmjeriti i prema našem stanovništvu koje je izvan zemlje. Najavljen je i popis – registracija našeg stanovništva koje je u iseljeništvu. Ukoliko se to dobro uradi, biće to kapitalni podaci za modeliranje nekih demografskih mjera”, naveo je Pašalić.
U Republici Srpskoj bi, predlaže on, prva mjera bila da se donese odluka da se svaka investicija iz inostranstva oslobodi poreza na dobit narednih deset godina, ali i za stanovništvo u pasivnijim krajevima kako bi se zadržalo na tim prostorima.
Ističe da postoje mjere populacione politike koje se mogu primijeniti odmah. Recimo, kako smatra, treba izjednačiti plaćeno porodiljsko odsustvo sa platom koju žene imaju za vrijeme rada, a nezaposlenim porodiljama dati prosječnu platu. Porodice sa više djece, smatra on, moraju imati značajnije poreske olakšice.
Ipak, dugoročne mjere daju najbolji efekat, pa Pašalić, recimo, ističe da je u tom kontekstu bitna snažna ekonomija koja osigurava radna mjesta i stabilne izvore prihoda. Bitno je, dodaje, obezbijediti i pristup finansijski pristupačnom stambenom smještaju za porodice.
“Najbolji način rješavanja problema smanjenja broja stanovnika je stvoriti uslove da mladi mogu graditi svoju budućnost”, zaključio je Pašalić.
Zbog poskupljenja goriva, ali i nekih drugih stvari kao što su usluge servisa i potrošnog materijala za automobile, mnogi taksisti iz Bosne i Hercegovine razmišljaju da povećaju cijene usluga prevoza taksijem, a neki od njih su to već i učinili.
Naime, kako su “Nezavisne” pisale prije nekoliko dana, gorivo na benzinskim pumpama je od početka godine poskupjelo nekoliko puta.
Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” iz Banjaluke, kazao je da taksisti iz ovog grada razmišljaju o povećanju cijene svojih usluga, ali da još nisu utvrdili koja bi to cijena mogla da bude.
“Već razmišljamo u tom smjeru. Jedan od prijedloga je da se ide na potrošnju najmanje dva litra goriva, odnosno da vožnja najmanje bude naplaćena pet KM. Drugi prijedlog je da se ide na 2,5 KM start, a 1,70 KM vožnje po kilometru”, objašnjava Purišić.
Prema njegovim riječima, od početka godine gorivo je već dva puta poskupjelo, te i drugi troškovi rastu, tako da im je povećanje cijena usluga jedino rješenje ako žele pozitivno poslovati.
“Troškovi se konstantno povećavaju, a gorivo stalno ide gore, a sada je i nakon praznika opao i posao za 40 odsto, te nemamo drugog rješenja nego da povećamo cijene, ali još nismo odlučili na koji način i koja bi to cijena mogla da bude”, naveo je Purišić.
Hasib Lošić, taksista “Sarajevo Taxija” iz ovog grada, kazao je da, iako je gorivo već nekoliko puta poskupjelo, još nisu razmišljali o povećanju cijena usluga vožnje taksijem.
“Povećavaju se troškovi i mi već radimo na granici ekonomske opravdanosti, ali još nismo konkretno odlučili da li ćemo poskupljivati usluge. Sve je dosad poskupjelo, pa nismo htjeli da i mi građanima budemo udar na budžet, koji je već skroman. U narednom periodu ćemo vidjeti kakva će biti situacija te da li ćemo možda poskupljivati. Trenutno je 1,90 KM startna polazna cijena, dok 1,20 KM iznosi svaki pređeni kilometar, te je ova cijena na snazi već pet godina”, naveo je Lošić.
Kako su rekli za “Nezavisne” u jednoj taksi službi iz Mostara, usluge prevoza taksijem u ovom gradu su poskupjele prije nekoliko dana, i to najviše zbog poskupljenja goriva.
“Usluge prevoza taksijem smo morali povećati zbog povećanja troškova, kako goriva, tako i nekih drugih stvari, kao što su održavanje automobila, odnosno usluga servisa i potrošnog materijala za automobile, pa smo morali i mi povećati cijene svojih usluga kako bi bili likvidni”, naveli su iz ove mostarske taksi službe.
Dodali su da su minimalno podigli cijene, te je po jednom pređenom kilometru potrebno izdvojiti 1,20 KM.
“Startna polazna cijena je 2,5 KM, ali je u nju uključen prelazak dva i po kilometra, tako da smo minimalno digli cijene kako bismo opstali”, istakli su iz ove taksi službe.
TAKSI CIJENA PREVOZ
Komitet ministara Savjeta Evrope bi trebalo na sjednici početkom marta da se odredi prema činjenici da bh. institucije nisu uspjele da tokom pregovora u Neumu riješe pitanje implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, rečeno je “Nezavisnim novinama”.
Kako saznajemo, na toj sjednici će podsjetiti na pismo koje je upućeno u junu prošle godine, a u kojem su vlasti BiH pozvale da do 1. septembra pripreme nacrt izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi izbori 2022. godine bili održani u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
U tom pismu su, da podsjetimo, bh. zvaničnike upozorili da je, ukoliko do tada izostane opipljiv napredak, moguće preduzimanje novih radnji kako bi BiH kao tužena i presuđena u potpunosti ispoštovala svoje obaveze koje proističu iz ovih odluka.
U Savjetu Evrope su za “Nezavisne novine” podsjetili da su ministri u decembru ponovo raspravljali o BiH i osvrnuli se na predmete “Sejdić i Finci”, “Zornić”, “Šlaku”, “Pilav” i “Pudarić”. Svi ovi predmeti se, podsjećamo, bave problematikom koja se odnosi na pravo manjina ili konstitutivnih naroda na pasivno biračko pravo.
“Komitet ministara zahtijeva od BiH i bh. političkih lidera da ulože sav napor na pronalaženju konsenzusa u vezi s neophodnim izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva kako bi izbori u oktobru 2022. godine bili održani u punoj usklađenosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava”, istakli su oni.
Kako se navodi, ministri su odlučili da će ponovo preispitati ove slučajeve u martu, te da će tada potvrditi spremnost da preduzmu akcije kako bi BiH u potpunosti poštovala svoje obaveze.
U Savjetu Evrope nam nisu mogli reći šta bi te odluke mogle da podrazumijevaju, odnosno da li su možda u planu određene restriktivne mjere prema BiH.
Kako saznaju “Nezavisne novine” iz diplomatskih krugova u BiH, svi naredni potezi međunarodne zajednice zavisiće od mišljenja koje će iznijeti Savjet Evrope, odnosno Venecijanska komisija, ali nam je takođe rečeno, kao što je već objavljeno, da za međunarodnu zajednicu ne dolazi u obzir neodržavanje, odnosno otkazivanje izbora.
Jakov Finci, bivši ambasador BiH i jedan od apelanata u predmetu “Sejdić i Finci”, za “Nezavisne novine” kaže da ne vjeruje da ima dovoljno vremena da se ove odluke implementiraju do izbora u oktobru ove godine.
“Izbori se raspisuju šest mjeseci prije održavanja, a do tada je ostalo još stotinak dana. Ni zemlje koje imaju mnogo veću parlamentarnost to ne bi mogle obaviti za tako kratko vrijeme. Ne vidim razlog ako smo mogli čekati 12 godina da ne možemo sačekati još nekoliko mjeseci i poslije izbora u miru nastaviti pregovore koji će zadovoljiti sve strane”, rekao je Finci.
Prema njegovim riječima, problem je u tome što je potrebno izmijeniti i Ustav, a to zahtijeva širu raspravu, za koju nije ostalo dovoljno vremena.
Na naše pitanje da li se, onda, planira kandidovati na izborima 2026. godine, odgovorio nam je da će to učiniti ako se do tada implementiraju odluke ESLJP-a.
Hrvatski ambasador u Beogradu Hidajet Biščević je, govoreći o slučaju nestanka hrvatskog državljanina Mateja Periša, rekao da srpska policija dobro obavlja svoj posao.
Strašan slučaj, s toliko još neriješenih nepoznanica. Zbog potrebe da se sve do kraja istraži i osvijetli, ali i zbog potrebe da se izbjegnu i otklone sve eventualne nepoželjne interpretacije, posebno je važna činjenica, koju i Matejev otac potvrđuje i ponavlja, da srpska policija profesionalno i predano radi svoj posao u istrazi i da je uspostavljena saradnja s hrvatskom policijom, rekao je Biščević za Kurir.
Podsjetimo, tim policije iz Hrvatske došao je ponovo u Srbiju kako je Nikola Milina glavni direktor tamošnje policije i najavio.
Milina je rekao da hrvatska policija radi provjere na području Hrvatske vezano za nestanak državljanina Hrvatske u Beogradu u noći između 30. i 31. decembra.
– Razmjenjujemo informacije. Kolege će sigurno otići još jednom u Srbiju – rekao je Milina na konferenciji za novinare.
Dodao je da policija ne može da čita sve komentare, ali da prikupljaju obavještenja od svih sigurnosnih službi i građana.
Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.
“Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.
On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.
“Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.