“Dobijanje državljanstva traje u kontinuitetu, ono nije samo nešto što se dešava u ovom trenutku” – izjavila je Natalija Trivić, ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske, reagujući na izjave Dragana Đilasa o kupovini glasova.
Trivićeva je mišljenje opozicije Srbije nazvala skandaloznim i naglasila da kao državljanin Srbije , ona nema prebivalište u Srbiji i samim tim ona ne može tamo da glasa.
Poslanici crnogorskog parlamenta na vanrednoj sednici izglasali su razrešenje predsednika Skupštine Alekse Bečića.
Inicijativu je potpisalo 38 poslanika opozicije predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS).
Predsednik poslaničkog kluba koalicije “Crno na bijelo” Miloš Konatar (URA) je novinarima u Skupštini, nakon smene predsjednika parlamenta Alekse Bečića, rekao da se stvari vraćaju na početak.
“Prioritet Ure je formiranje Vlade ako dobijemo podršku, ako ne, onda idemo na izbore”.
Konatar je rekao da do kraja ove sedmice očekuje napredak kada je u pitanju formiranje manjinske vlade.
On je kazao da će razgovarati sa svima i da su spremni već sutra ujutro i sa kolegama koje su rekle da ne žele da razgovaraju.
Papa Franjo izrazio je zabrinutost zbog situacije u BiH, izjavio je danas slovenački predsjednik Borut Pahor nakon audijencije u Vatikanu.
Pahor je rekao da je papi pojasnio svoje poglede na situaciju na Zapadnom Balkanu, te istakao da u regionu nedostaje politička spremnost za simbolične gestove pomirenja.
On je naveo da papu stanje u BiH posebno brine i da su obojica ocijenili da se potcjenjuje važnost elementa pomirenja kojeg u sadašnjem trenutku praktično da i nema.
Pahor je rekao da se zajedno sa papom zalaže za mirno rješenje ukrajinske krize.
– Mirno rješenje je potrebno naći po svaku cijenu, ukoliko ne želimo da dovedemo Evropu na ivicu očaja – rekao je Pahor za RTV Slovenija nakon audijencije.
Pahor je izrazio nadu da će papa Franja moći da posjeti Sloveniju “barem na nekoliko sati, možda ove godine”.
Tokom susreta je razgovarano i o bilateralnoj saradnji i diplomatskim odnosima Vatikana i Slovenije koji su uspostavljeni prije 30 godina, prenosi agencija STA.
Evropa prolazi kroz “najopasnije razdoblje” za svoju sigurnost od kraja Hladnog rata, premda je “diplomatsko rješenje” s Rusijom još moguće, rekao je danas visoki predstavnik EU-a za spoljnu politiku Žozep Borelj u Vašingtonu.
Odgovarajući na pitanje o američkom upozorenju na neposrednu rusku invaziju na Ukrajinu, rekao je da “dijeli snažnu zabrinutost” u vezi s tom prijetnjom.
“Sto četrdeset hiljada vojnika nije na granici kako bi pili čaj”
“Mislim da živimo u najopasnijem razdoblju za evropsku sigurnost od kraja Drugog svjetskog rata”, rekao je. “Niko ne gomila 140.000 teško naoružanih vojnika na granici neke zemlje” a da to nije “velika prijetnja”, ocijenio je, dodajući da je broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici veći od 110.000, koliko su ovih dana navodili američki zvaničnici.
“Sto četrdeset hiljada vojnika nije na granici kako bi pili čaj”, istakao je Borelj.
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je bio uz njega, porekao je da Vašington svojim upozorenjima “širi paniku”.
“To nije širenje panike, to su jednostavno činjenice”, rekao je na zajedničkoj pres-konferenciji.
“Nadamo se najboljem, a pripremamo se za najgore”
Amerikanci i Evropljani optužuju ruskog predsjednika Vladimira Putina da želi pripremiti eventualni napad na Ukrajinu i prijete oštrim privrednim sankcijama ako to učini.
“Ne mislimo da je Putin donio odluku, ali je obezbijedio sredstva ako to odluči učiniti kako bi mogao brzo djelovati protiv Ukrajine na način koji će imati strašne posljedice za Ukrajinu, za Rusiju i za sve nas”, istakao je američki državni sekretar.
Dvojica čelnika su ipak napomenula da je diplomatija još na djelu.
“Mislimo da je diplomatsko rješenje ove krize još moguće”, zaključio je Žozep Borelj. “Nadamo se najboljem, a pripremamo se za najgore.”
O današnjem sastanku predsjedništva dva HDZ-a na društvenim mrežama oglasio se predsjednik HDZ-a Hrvatske i premijer susjedne države, Andrej Plenković.
Plenković je napisao kako je ova sjednmica bila prilika za iskazivanje podrške HNS-u BiH u pregovorima o Izbornom zakonu.
“Zalažemo se za ravnopravnost i legitimnu zastupljenost Hrvata kao konstitutivnog naroda. Pozivamo političke stranke da što prije postignu dogovor koji će biti koristan za funkcioniranje Bosne i Hercegovine”, napisao je ona na društvenim mrežama.
Kazao je i kako je najvažnije zadržati koheziju svih političkih stranaka Hrvata u BiH čime će se omogućiti da se pregovori nastave u konstruktivnom duhu i dođe do rješenje koja će biti prihvatljivo za sve.
Plenković je komentarisao je i poruke Čovića u NSRS kada je kazao da treba čuvati RS. Ocijenio je da je cijela poanta Čovićevog posjeta Banjoj Luci to da je on htio poslati poruku da treba poštivati koncept Dejtonskog mirovnog okvira.
“Ono što je po meni sljedeći korak je da se u razgovore između stranaka uključe i predstavnici Srba”, kazao je Plenković.
Dijelove Hrvatske danas je pogodilo snažno nevrijeme, a posebno kritično bilo je u Dalmaciji. Nisu izostali tuča i pijavica.
Hrvatski mediji pišu da je u Dalmaciji padala kiša, a da je u sjevernijim područjima padala snažna tuča. Kako prenosi Index, na sjevernom Jadranu je puhala bura za koju se očekuje da će zahvatiti cijelu obalu. Udari vjetra bi trebali biti više 100 kilometara na sat. Zbog bure su najavljena ograničenja u cestovnom i morskom saobraćaju.
Nevrijeme nije zaobišlo ni benkovačko područje. Posebno teško je bilo u Miranjama gdje je vjetar, kako izvještava HRT, nosio sve pred sobom.
U ovom dijelu Hrvatske stvorila se pijavica koja je došla s mora. Objavljeni su i videosnimci na kojima se vidi kako pijavica pomjera kontejnere, a oštećeni su i stambeni objekti. Kako je za HRT izjavio stanovnik Miranja Žarko Čuljak, pijavica je dizala krovove te je šteta ogromna. Oštećena su i druga materijalna dobra, među kojima je i nekoliko vozila. Niko nije povrijeđen.
Pijavica je bila i iznad Splita te je i u ovom dijelu Hrvatske uzrokovala materijalnu štetu, ali niko nije povrijeđen.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, najviši zapadni lider koji će posjetiti Moskvu otkako je Rusija počela gomilati trupe na granici s Ukrajinom, rekao je Vladimiru Putinu na početku razgovora u Kremlju u ponedjeljak da želi izbjeći rat i izgradi povjerenje.
Macron je rekao ruskom predsjedniku da traži “korisni” odgovor “koji nam, naravno, omogućava da izbjegnemo rat i da izgradimo cigle povjerenja, stabilnosti, vidljivosti”. Putin je sa svoje strane rekao da Rusija i Francuska dijele “zajedničku zabrinutost o tome šta se dešava u sferi sigurnosti u Evropi”.
“Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i predsjednik lično u cilju rješavanja krize koja se odnosi na obezbjeđivanje jednake sigurnosti u Evropi za ozbiljnu historijsku perspektivu”, rekao je Putin.
Macron, za kojeg se očekuje da će tražiti reizbor u aprilu, pozicionirao se kao potencijalni posrednik, a francuski zvaničnici izražavaju skepticizam prema predviđanjima Washingtona, Londona i drugih zapadnih prijestolnica da je ruski napad neizbježan.
“Geopolitički cilj Rusije danas očigledno nije Ukrajina, već da se razjasne pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je Macron za list Journal du Dimanche uoči svog puta u Rusiju.
“Prilično sam optimista, ali ne vjerujem u spontana čuda”, rekao je Macron.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora rekao da je “situacija je previše složena da bismo očekivali odlučujuće pomake u toku jednog sastanka.”
Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica. Poriče planiranje invazije, ali kaže da je spreman da preduzme neodređene “vojno-tehničke mjere” ako zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu i da će povući neke trupe iz istočne Evrope.
Maroko i čitav svijet danas su rekli posljednje zbogom malom Rajanu Oramu, petogodišnjem dječaku koji je preminuo nakon što je prošlog utorka pao u bunar dubok 32 metra.
Akcija spasavanja dječaka trajala je gotovo pet dana, da bi samo pola sata nakon što je izvučen iz bunara, stigla vijest da je preminuo.
Mališan je danas sahranjen u Maroku, u blizini svog rodnog sela, a prethodno je njegovo tijelo dopremljeno helikopterom, a potom i uz policijsku pratnju odneseno do groblja.
Vlasti su onemogućile prilaz vozilima do samog groblja, jer su očekivali da će veliki broj ljudi doći da oda počast dječaku za kojeg se danima molio čitav svijet. Narod je pešačio kilometrima kako bi došli da dječaku upute posljednji pozdrav i izjave saučešće neutešnim roditeljima.
Na groblju je bio podignut šator, u kom su roditelji dječaka primali izjave saučešća, a nakon molitve, sanduk sa tijelom mališana spušten je u raku.
Rođaci i prijatelji porodice su nakon sahrane otišli u kuću Rajanovog djeda, gdje će roditelji primati saučešća svih onih koji nisu uspjeli da dođu na sahranu. Prilaz njihovoj kući je onemogućen, jer nadležni i dalje rade na zakopavanju kratera koji su danima iskopavali kako bi stigli do Rajana.
Otac i majka stradalog mališana Haled Oram i Vasima Heršiš zahvalili su se spasiocima koji su danonoćno pokušavali da dođu do njihovog iznemoglog sina.
NATO razmatra mogućnost pojačanog vojnog prisustva u baltičkim državama i Poljskoj u slučaju da Rusija zadrži trupe u Belorusiji nakon planirane vojne vežbe.
U Belorusiji, severnom susedu Ukrajine, Rusija ovog meseca ima 30.000 vojnika zbog zajedničkih vojnih vežbi, pa je ukupan broj ruskih vojnika na granicama Ukrajine sada veći od 100.000.
“Sve zavisi od toga da li će ruske trupe ostati. Sjedinjene Države su prošle nedelje poslale 3.000 vojnika u Rumuniju i Poljsku, a Nemačka je saopštila da razmatra jačanje trenutnih vojnih snaga u Litvaniji. Moguće je dalje raspoređivanje savezničkih snaga NATO-a”, rekao je Rob Bauer, holandski admiral na čelu najvišeg strateškog tela NATO-a.
“Razmatramo gde imamo trupe u kontinuitetu u različitim nacijama – razgovaramo o tome, što rezultira trenutnim potezima. Možda će biti nekih promena u budućnosti, a one će biti rezultat ovakvog razvoja”, rekao je Bauer na konferenciji za novinare u Vilniusu.
“Sve u velikoj meri zavisi, naravno, od toga da li će ruske trupe, koje se sada nalaze u Belorusiji, tamo ostati“, dodao je on.
“Rusija bi mogla da ima dovoljno vojnika do kraja mjeseca”
Moskva je saopštila da ne planira invaziju na Ukrajinu, ali bi mogla da preduzme neku vojnu akciju ako njeni bezbednosni zahtevi ne budu ispunjeni.
“Ako obratite pažnju na nagomilavanje vojnih snaga, Rusija bi zapravo mogla imati dovoljno trupa za ozbiljnu invaziju do kraja ovog meseca, ali ne znamo da li ima stvarnu nameru da to učini”, rekao je Bauer.
“U okviru najnovijeg raspoređivanja vojnih snaga na beloruskoj granici vidimo i izgradnju poljskih bolnica, kao i drugih pomoćnih objekata potrebnih za podršku u slučaju vojnog napada”, rekao je Bauer.
“Ako zaista razmišljate o invaziji, zapravo vam je potrebno više od vojnih snaga. I sve više upravo takvih stvari vidimo duž granica sa Ukrajinom i na granici između Belorusije i Ukrajine, što je samo po sebi veoma zabrinjavajuće”, rekao je.