VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stelt omikron BA.2 – kakva je nova podvarijanta i da li treba brinuti

    Stelt omikron BA.2 – kakva je nova podvarijanta i da li treba brinuti

    Omikron je soj korona virusa koji se najbrže širi, a sada je dobio i drugu podvarijantu – omikron BA.2 ili stelt (nevidljivi), kako su ga nazvali stručnjaci.

    U Srbiji je 7. februara potvrđen prvi slučaj zaraze stelt omikronom.

    “Doživećemo ublažavanje u narednim nedeljama, ali se pojavio stelt omikron gde ne možemo da tvrdimo da nas neće uhvatiti i ne znamo njegov uticaj na epidemiološku situaciju”, rekao je epidemiolog Predrag Kon.

    Stručnjaci kažu da je još zarazniji od prvobitnog omikrona BA.1, ali da nema podataka koji bi dokazali da dovodi do teže bolesti.

    “Gledajući druge zemlje u kojima BA.2 sada prestiže (BA.1), ne vidimo veće promjene u hospitalizaciji nego što se očekivalo”, kaže doktor Boris Pavlin iz tima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za reagovanje na kovid-19.

    Hrvatska i Slovenija su krajem januara zabilježile prve slučajeve ove podvarijante.

    U ostatku svijeta, posebno u Aziji i Zapadnoj Evropi, došlo je do porasta slučajeva omikrona BA.2, a u nekim zemljama je ova podvarijanta već dominantna.

    Varijanta koja se krije
    Omikron BA.2 se ponekad naziva pritajenom podvarijantom, jer joj nedostaje genetski marker koji su istraživači koristili da bi brzo utvrdili da li je infekcija najvjerovatnije običan omikron BA.1, a ne delta.

    Kao i kod drugih varijanti, infekcija BA.2 se može otkriti PCR testovima na virus korona, ali oni ne mogu da razlikuju BA.2 od delte.

    Zato morate izvršiti više provjera da biste bili sigurni.

    Praksa u Srbiji je da se, kada se sumnja na novi soj ili podvarijantu virusa korona, uzorci šalju Institutu za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu.

    Za obradu i dobijanje rezultata potrebno je oko dvije nedjelje, zbog neophodnih dodatnih provjera.

    Čini se da je BA.2 prenosiviji od prethodnih varijanti, ali, na sreću, nema podataka koji ukazuju na to da izaziva teža oboljenja.

    “Za sada nemamo pouzdanih informacija sa terena, ali informacije od kolega iz drugih zemalja govore o tome da se BA.2 još brže širi”, kaže za BBC na srpskom Aleksandra Knežević iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju.

    Šta je BA.2
    Kako virusi mutiraju u nove sojeve, ponekad se razdvajaju ili granaju u podvarijante.

    Delta soj, na primjer, sastoji se od 200 različitih podvarijanti.

    Isto se desilo sa omikronom, koji uključuje podvarijate BA.1, BA.2, BA.3 i B.1.1.529.

    Omirkon BA.1 i dalje je najzastupljeniji.

    Gotovo 99 odsto virusne DNK predate globalnoj bazi podataka GISAID (od 25. januara 2022) je podvedeno kao ova podvarijanta, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    Nije jasno odakle je nastala nova podvarijanta, ali je prvi put otkrivena u novembru među sekvencama učitanim u bazu podataka sa Filipina.

    Gdje se širi BA.2
    Od novembra 2021. godine, 40 zemalja je dodalo hiljade BA.2 sekvenci u bazu podataka.

    Prema SZO, podvarijanta već postaje dominantna na Filipinima, Nepalu, Kataru, Indiji i Danskoj. Na nekim mjestima, njen rast je bio nagli.

    Prema danskom Institutu za uzimanje uzoraka, oko polovine novih slučajeva kovida u zemlji uzrokovano je BA.2 podvarijantom.

    Indija je još jedna zemlja u kojoj BA.2 brzo zamjenjuje varijantu delta i omikron BA.1, kaže molekularni biolog Bidžaja Dakal.

    To je već dominantna povarijanta u nekoliko država i vjerovatno je izazvala nedavni treći talas zaraze u zemlji.

    U Sloveniji su dosad potvrđena dva slučaja nove podvarijante omikron virusa, nazvane BA.2, objavila je 27. januara Slovenačka laboratorija za zdravlje, zaštitu životne sredine i hranu, koja uzima uzorke zaraženih virusom korona.

    Ova podvarijanta otkrivena je u brisevima koji su uzeti u prve dvije nedjelje januara, rekla je Tjaša Žohar Čretnik iz ove institucije.

    Uzorci su došli iz sjeveroistočne Slovenije, a nije poznato jesu li ljudi, kod kojih je otkrivena zaraza, boravili u inostranstvu, dodala je Žohar Čretnik.

    U Hrvatskoj je do 31. januara utvrđeno da je pet ljudi bilo pozitivno na podvarijantu omikrona BA.2, rekli su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

    Ministarstvo zdravlja Filipina saopštilo je da je podvarijanta BA.2 već preovlađujuća među rezultatima koje su dobili krajem januara.

    U Engleskoj je identifikovano više od 1.000 slučajeva BA.2, prema Britanskoj zdravstvenoj agenciji.

    Britanske zdravstvene vlasti su ga označile kao “varijantu pod istragom”, što znači da je pažljivo prate, ali da nisu previše zabrinuti zbog toga.

    Infekcije BA.2 se brže prenose od omikrona BA.1 i delte, kaže doktorka Mira Čand, direktorka Odjeljenja za kovid-19 u Britanskoj zdravstvenoj agenciji.

    Da li je omikron BA.2 prenosiviji
    BA.2 je “značajno” prenosiviji od BA.1, utvrdila je studija u kojoj je učestvovalo 8.500 domaćinstava i 18.000 pojedinaca, a koju je sproveo danski Institut za uzimanje uzoraka.

    Utvrđeno je i da je manja vjerovatnoća da će vakcinisani nego nevakcinisani ljudi prenijeti virus dalje, ali i da se podvarijatna brže širi među vakcinisanima nego prethodne.

    Odvojena studija u Velikoj Britaniji takođe je otkrila veću prenosivost za BA.2 u poređenju sa BA.1.

    Ali preliminarna procjena nije donijela dokaze da su vakcine manje efikasne protiv simptomatske bolesti za bilo koju podvarijantu.

    “Već je utvrđeno da se omikron BA.1 mnogo brže širi nego prethodni sojevi”, kaže Aleksandra Knežević iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju.

    “Zato je neophodno dodatno pojačati ličnu odgovornost”.

    Tako je potrebno, dodaje ona, obavezno nositi masku na otvorenom ako ste u gužvi.

    “Druga stvar su ruke”, kaže Knežević.

    “Nikako nemojte pipati lice rukama i obavezno ih perite kada izađete iz gradskog prevoza ili prodavnice, gdje mnogo ljudi dodiruje iste predmete.”

    Da li je BA.2 opasniji?
    Nema podataka koji bi dokazali da BA.2 dovodi do teže bolesti od prethodnih omikron podvarijanti.

    “Malo je vjerovatno da će njegov uticaj biti značajan, iako je potrebno više podataka”, rekao je doktor Boris Pavlin iz tima SZO za reagovanje na kovid-19.

    Kao i kod prethodnih sojeva, stručnjaci vjeruju da će vakcine i dalje biti veoma efikasne protiv teških bolesti, hospitalizacije i smrti.

    “Vakcinacija je ozbiljna zaštita od teških bolesti, među kojima i od omikron soja”, rekao je Pavlin.

    Za sada nema dovoljno dokaza da bi se utvrdilo da li BA.2 izaziva težu bolest od omikrona BA.1, kaže i britanska doktorka Mira Čand.

  • SZO: Kovid poremetio zdravstvene sisteme u 92 odsto zemalja

    SZO: Kovid poremetio zdravstvene sisteme u 92 odsto zemalja

    • Poremećaji u osnovnim zdravstvenim uslugama, kao što su program vakcinacije i liječenje bolesti poput side, zabilježeni su u 92 odsto od 129 zemalja, pokazalo je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    Analiza obavljena u novembru i decembru 2021. godine pokazuje da su usluge “ozbiljno poremećene” uz “malo ili nimalo poboljšanja” u odnosu na istraživanje iz 2020. godine, navodi se u saopštenju.

    “Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značaj urgentne akcije radi rješavanja velikih izazova u zdravstvenim sistemima, obnavljanja usluga i ublažavanja uticaja pandemije kovid 19”, navodi SZO.

    Rad službe hitne pomoći pogoršan je u 36 odsto zemalja, dok je taj procenat iznosio 29 odsto početkom 2021. i 21 odsto u prvom istraživanju 2020. godine.

    Intervencije poput ugradnje vještačkog koljena ili kuka poremećene su u 59 odsto zemalja, a u polovini postoje kašnjenja u rehabilitativnoj i palijativnoj njezi.

  • Kalabuhov najavio: Nakon pandemije novi oblici saradnje Srpske i Rusije

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov najavio je danas da će nakon pandemije virusa korona, koja je prekinula određene kontakte, biti obnovljena saradnja Bratunca sa ruskim gradom pobratimom Rošaljem, ali i da će se uspostavljati novi oblici saradnje Republike Srpske i Rusije jer je to obostrani interes.

    Kalabuhov je rekao da je prilikom današnje posjete Bratuncu, tokom koje se odvojeno sastao sa načelnikom opštine Srđanom Rankićem i predsjednikom Udruženja “Istočna alternativa” Vojinom Pavlovićem, osjetio ljubav koju ova lokalna zajednica i Srpska gaje prema Rusiji i koja vlada među dva bratska naroda.

    “Tokom današnjih razgovora sa domaćinima, osim saradnje u oblasti kulture koja treba da se nastavi i proširuje, bilo je riječi i o životu ovdašnjeg stanovništva i ekonomskoj saradnji ovdašnjih firmi sa ruskim radi stvaranja boljih uslova i perspektive za život u ovim živopisnim krajevima”, naveo je Kalabuhov.

    On je naveo da su sastanci bili korisni i da će doprinijeti zbližavanju i uspostavljanju dubljih kulturnih i ekonomskih veza Bratunca sa nekim manjim ruskim gradovima.

    Načelnik Rankić je zahvalio Kalabuhovu za posjetu i izrazio zadovoljstvo što postoji interesovanje Rusije i za ekonomsku saradnju sa bratunačkim firmama, a zbog čega su ambasadoru omogućili da posjeti hladnjaču za skladištenje voća i drvoprerađivački pogon.

    Pavlović je izrazio zadovoljstvo susretom sa ruskim ambasadorom i razgovorom o kulturnoj i ekonomskoj saradnji, te istakao da “Istočna alternativa” aktivno radi na promociji ruskih vrijednosti, što nailazi na podršku.

    “Dogovorili smo da u četvrtak, 10. februara, zajedno obilježimo Dan ruskih diplomata polaganjem vijenaca na spomen-obilježje preminulom ruskom ambasadoru u UN Vitaliju Čurkinu, koji je Istočna alternativa podigla u ime srpskog naroda u Istočnom Sarajevu”, rekao je Pavlović.

  • Novi potez Bisere Turković izazvao salvu reakcija iz Srpske

    Novi potez Bisere Turković izazvao salvu reakcija iz Srpske

    Niko neće biti sankcionisan, tako je srpski član Predsjedništva BiH reagovao na nove bisere Bisere Turković. SDA-ova ministarka rado bi sankcionisala zaposlene u MIP-u I DKP-u ako ne bi istakli grb i zastavu BiH i ako bi pored BH simbola bile istaknute druge zastave. Za novim ukazom posegnula je nakon slavlja dijaspore u Švajcarskoj, gdje su Turkovićevoj zasmetale zastave Republike Srpske i crkveni obred.

    “Ne razumijem šta ona time hoće da svi ambasadori sada stave u džep zastavu i čim se pojave i izađu iz auta da rašire zastavu, ne znam šta ona s tim hoće, ali to govori o nemoći više, nego o moći. Neće niko snositi sankcije, ona to smatra svojom prćijom već odavno”, kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Davno su prošla vremena nasilnog nametanja. Poručuje to predsjednica Republike Srpske. Željka Cvijanović kaže da je ambasador BiH u Švajcarskoj, Boris Bronza pozvan na događaj dijaspore iz Republike Srpske u Švajcarskoj, da ga nije on organizovao, a da je tamo bio sa legitimnim predstavnicima institucija Srpske.

    “Događaj nije organizovan u prostorijama Ambasade BiH, kako su pojedinci zlonamjerno prenijeli, niti na nekoj drugoj lokaciji koja pripada BiH. To što nekome u Sarajevu smetaju simboli i obilježja konstitutivnog, u ovom slučaju srpskog naroda, najbolje govori o iracionalnoj mržnji, kao i o dubokim i suštinskim uzrocima nefunkcionalnosti BiH”, kaže Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.

    Odluku Turkovićeve osudili su ambasadori koji dolaze iz Republike Srpske i koje po običaju SDA-ova ministarka tokom posjete zaobilazi. Jedan od njih je i Ambasador BiH u Moskvi Željko Samardžija.

    “Svako zna da se tu misli na zastavu Republike Srpske i da nema dileme šta je pisac htio da kaže. Poznate su nam međunarodne konvencije i kako se ističu državni simboli zemlje koju predstavljamo i stvarno nismo mali prvačići da nas to uči Bisera Turković, poslije 25 godina postojanja postdejtonske BiH”, kaže Samardžija.

  • Ko laže, Begić ili Stanivuković?

    Draško Stanivuković zna za kriminalne aktivnosti SDS-ovog Milana Radovića. Zato ga i ne bi predložio za mandatara, što je Stanivukovića koštalo kandidature na narednim izborima. Rekao je to, poprilično jasno, prije nekoliko dana novinarima Stanivukovićev doskorašnji bliski saradnik, Ivan Begić.

    “Smetao im je jedan čovjek koji je znam da zna vjerovatno, svu krimogenu aktivnost Milana Radovića. Draško Stanivukoivć ne bi dozvolio da jedan takav kriminalac poput Milana Radovića bude premijer”, kaže Ivan Begić.

    Ili Stanivuković zna za navodne kriminalne aktivnosti Radovića, ali o njima ne želi da govori, ili je Begić u vatru gurnuo i doskorašnjeg saradnika. U svakom slučaju, Draško Stanivuković ni danas ne želi da stane iza riječi Ivana Begića. O Milanu Radoviću, kaže, ima drugačije mišljenje. Iako ga je, ako je suditi po Begićevim navodima, upravo Radovićev dogovor sa Jelenom Trivić, koštao kandidature.

    “Napominjem to su stavovi nekog odbornika, nekog čovjeka, nekog građanina i svako ima pravo. Napominjem, dakle potpuno drugačije mišljenje imam o gospodinu Radoviću. Zaista potpuno drugačije. Ne poznajem ga iz tog domena o kojem je govorio bivši odbornik u Skupštini”, kaže Draško Stanivuković.

    Na pitanje da li to znači da Ivan Begić laže, Stanivuković ne želi da odgovori. Svim tim, poručuje, treba da se zabave institucije.

    U svakom slučaju, odnosi između dojučerašnjih bliskih opozicionara, nisu ni blizu dobri. Propao je, reklo bi se, i pokušaj osnivanja novog pokreta, u kojem bi se, osim Stanivukovića, našli i Jelena Trivić i Nebojša Vukanović. Stanivuković kaže da, baš zato što neće biti kandidat, nije na njemu da radi na formiranju pokreta.

    “U nekom slučaju da sam kandidat bio ja ja bih to zagovarao smatrajući da je to najbolje ali možda Jelena kao kandidat ili neko drugo ko bude kandidat iz Srpske demokratske stranke ili nezavisni kandidat, poslanik gospodin Vukanović ili bilo ko drugi a to će se naravno odlučiti političkim konsenzusom treba da bude neko ko će voditi tu ideju”, kaže Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Nisu sve ideje i izjave Jelene Trivić po volji Draška Stanivukovića. Najmanje ona u kojoj je poručila da, za razliku od mladog gradonačelnika Banjaluke, njoj ne leži da pravi šou i performanse. Priznao je Stanivuković da ga je ta izjava neprijatno iznenadila, i da mu je drago što se on od uvreda na račun stranačkih kolega, može suzdržati.

  • Gradnjom više parkova u Evropi mogli bi se spasiti životi desetina hiljada ljudi

    Gradnjom više parkova u Evropi mogli bi se spasiti životi desetina hiljada ljudi

    Izgradnjom više parkova u evropskim gradovima mogli bi se spasiti životi hiljada ljudi, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u medicinskom časopisu Lancet.

    Za istraživanje korišteni su podaci iz 1.000 gradova te je utvrđeno da bi postojanje više parkova moglo značiti sprečavanje smrti i do 43.000 ljudi.

    To podrazumijeva da se stanovnicima gradova Starog kontinenta ne omoguće samo parkovi, već i da im budu dostupnije i šumske i vodene površine. Ustanovljeno je da zelena površina od najmanje 0,5 hektara ne bi smjela biti udaljena od svakog doma više od 300 metara, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Međutim, kako kazuju podaci Australskog katoličkog univerziteta i Univerziteta u Manchesteru, 62 posto stanovništva evropskih gradova nemaju pristup zelenim površinama. Ovaj problem je posebno izražen među stanovništvom siromašnih dijelova grada.

    Stručnjak za šumarstvo Cecil Konijnendijk preporučuje urbanistima da prilikom planiranja primjenjuju pravilo 3-30-300. Ono podrazumijeva da svaki stanovnik iz svog doma mora moći vidjeti tri stabla, da 30 posto njegovog kvarta čine stabla i da od parka ne smije biti udaljen više od 300 metara.

    Istraživanjima je utvrđeno i to da se boravkom na zelenim površinama poboljšava mentalno zdravlje te da se smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Mozak djece koja pohađuju škole, koje imaju više prirodnog okruženja, se bolje razvija. Shodno tome, manje je izgledno da će imati probleme u mentalnom zdravlju.

    Ljekari smatraju da boravak i na jezerima, rijekama i plažama također ima koristi po zdravlje čovjeka – pozitivno se odražava ne mentalno zdravlje.

    U Evropskoj uniji se finansiraju projekti gradnje pješačkih staza koje imaju veliki broj stabala. Istraživači sugerišu da se parkovi grade na neiskorištenom urbanu prostoru – kao što su bivše industrijske zone. Osim toga, sugerišu gradnju zelenih površina na krovovima zgrada i gradnju manjih, “džepnih” parkova.

  • U BiH se trenutno gradi više od 50 kilometara autoputa, evo šta je još najavljeno

    U BiH se trenutno gradi više od 50 kilometara autoputa, evo šta je još najavljeno

    U Bosni i Hercegovini trenutno je aktivno osam gradilišta na kojim se gradi ukupno nešto više od 50-ak kilometara autoceste, vijadukta, mostova i tunela, a tenderska procedura u toku je za još četiri projekta.

    Još uvijek se najveća gradilišta nakon izgradnje Zeničke obilaznice nalaze na području Zeničko-dobojskog kantona, gdje se punom parom radi na nekoliko dionica. Prema informacijama Autocesta FBiH, trenutno aktivna gradilišta u ZDK su Poprikuše – Nemila dužine 5,5 kilometara, Vranduk – Ponirak dužine 5,3 kilometra te Ponirak – Vraca (tunel Zenica) dužine 3,2 kilometra.

    Kod Sarajeva je u toku gradnja dionice Tarčin – Ivan – ulaz u tunel Ivan dužine 4,9 kilometara, Tarčin – Ivan – tunel Ivan dužine 2 kilometra, Sarajevska obilaznica dužine 1,5 kilometara te u Hercegovini Počitelj – Zvirovići LOT 1 trasa i LOT 2 most Počitelj ukupne dužine 11,1 kilometar.

    Također, jedan od najzahtjevnijih projekata i onih o kojim se najviše pisalo s obzirom na to da je novac potrošen, a posao nije doveden ni do pola, jeste tunel Hranjen, dio dionice BC Prača – Goražde, LOT 1 probijanje i primarna podgrada tunela Hranjen, ukupne dužine dionice 19,5 km.

    Projekt poddionice Poslovna zona Vitez – Nević Polje (dionice Lašva – Nević Polje 24,5 km) dužine 5,5 kilometara dobio je urbanističku saglasnost i načelnu saglasnost za građenje.

    U toku je tenderska procedura za izbor izvođača radova po ubrzanom postupku, a radovi će se ugovarati po Crvenom FIDIC-u. Očekuje se da će eksproprijacija, koja je do sada izvršena u 92-postotnom obimu, biti okončana do potpisivanja ugovora za građenje.

    Autoceste FBiH su prije nekoliko dana objavile i javni poziv za izradu idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska dužine oko 47 kilometara, a početak dionice bi trebao biti u zoni Graničnog prijelaza Maljevac. S obzirom na to da se radi o brzoj cesti planirano je da ima po dvije trake u oba smjera bez zaustavnih traka s dozvoljenom brzinom kretanja od 80 do 100 kilometara na sat.

    Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 3,5 miliona KM, dok je rok za pružanje usluga osam mjeseci. Prilikom posjete Bihaću direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je kazao da bi izgradnja prve dionice od 10 kilometara trebala početi 2022. godine te da će trajati najviše dvije godine, a ukupan koridor će biti završen za od 4 do 6 godina. Procijenjena vrijednost projekta je oko 500 miliona eura.

    Također, uz Koridor 5C Bosna i Hercegovina će uskoro dobiti i novu autocestu Jadransko-jonskog koridora na dionici Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, a ukupna dužina dionice kroz BiH iznosit će 102 kilometra.

    “Jadransko-jonski koridor jedan je od prioritetnih infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, a također ima i veliku regionalnu važnost. Ovaj koridor, ukupne dužine oko 1.100 km, prolazi kroz sedam zemalja i kreće od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj. Kroz Bosnu i Hercegovinu bi trebalo prolaziti oko 102 km buduće Jadransko-jonske autoceste počevši od čvorišta s Koridorom 5C u Počitelju, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje i Trebinje pa sve do spojne tačke s Crnom Gorom”, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

    Na području Republike Srpske krajem prošle godine ozvaničena je gradnja druge faze Koridora 5C kroz ovaj enitet. Dobojska obilaznica je najzahtjevniji dio Koridora 5C kroz Republiku Srpsku, jer uključuje i dva tunela, od kojih je jedan dijelom na teritoriji FBiH, čime će se unaprijediti saradnja preduzeća u dva eniteta.

    Republika Srpska nastavlja sa realizacijom plana izgradnje mreže autoputeva, a u prilog tome govori činjenica da su počeli i radovi na autoputu Banja Luka –Prijedor, a JP “Autoputevi Republike Srpske“ u raspisalo je i javne pozive za izbor izvođača radova na dionicama Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Rača.

    U toku su pregovori i sa Evropskom investicionom bankom o kreditiranju dionice Koridora 5C prema sjeveru, čija je vrijednost oko 220 miliona eura.

    Nakon višegodišnje gradnje i uloženih miliona poznat je i novi vremenski okvir završetak najvećeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini – Koridora 5C. Ranije je u razgovoru za Fenu pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Jadranko Puljić kazao da je osigurano finansiranje gradnje kompletne trase, a u najoptimističnijem scenariju Koridor 5C bi trebao biti izgrađen 2028. godine.

  • Talibani optužili Zapad za humanitarnu krizu u Afganistanu

    Talibani optužili Zapad za humanitarnu krizu u Afganistanu

    Talibani su optužili Zapad da su njegove ekonomske sankcije Afganistanu uzrokovale humanitarnu krizu u ovoj državi.

    Optužbu na račun Zapada izrekao je glasnogovornik talibana Suhail Shaheen u razgovoru za Sky News. Ova televizijska kuća je ranije emitovala prilog o afganistanskom zatvoru u kojem je 12-ero djece zbog toga što su navodno ukrala bicikla. Osim toga, Afganistanci koji su govorili za Sky News tvrde da su morali prodavati svoje i bubrege svoje djece kako bi mogli kupiti potrepštine.

    Shaheen ne misli da su za ovakvu situaciju krivi talibani, već Zapad.

    “To nije rezultat naših aktivnosti. To je rezultat sankcija nametnutih Afganistanu. Za to su zaslužni oni koji su nametnuli sankcije. U posljednjih šest mjeseci uradili smo za narod Afganistana sve što smo mogli uraditi, a kako bismo ublažili njihove patnje i probleme”, tvrdi glasnogovornik talibana.

    Kako je kazao, međunarodna zajednica treba da sarađuje s njima, a ne da nepravednim sankcijama kažnjava Afganistance.

    Međutim, Zapad predvođen Sjedinjenim Američkim Državama povlačenje sankcija uslovljava promjenama, među kojima su i one da će se ženama garantovati prava i omogućavanje školovanja svim stanovnicima. S druge strane, Shaheen uvjerava da su se te promjene desile jer su na njima insistirali sami Afganistanci.

    “Mi nemamo problem s tim da žene mogu raditi i školovati se”, dodaje.

    Kako je kazao, vlast je prije nekoliko dana saopćila da će moći studirati i žene i muškarci. Greške po ovom pitanju je pravdao time što nisu imali dovoljna novca i materijalnih dobara. Smatra da je obaveza međunarodne zajednice da omogući novac.

    Osvrnuo se i na navode da se kidnapuju oni koji se bore za prava žena. Istakao je da je te navode provjerio kod nadležnih te da su mu kazali da vladajući nisu umiješani u to.

    Shaheen je naglasio da se investicijama u Afganistanu, među kojima su i one za eksploataciju prirodnih resursa, mogu ostvariti koristi za sve strane, a što će značiti i stvaranje radnih mjesta, izviještava Sky News.

  • Oxfordov naučnik: Strah od AstraZenecine vakcine je vjerovatno uzrokovao smrt desetina hiljada osoba

    Oxfordov naučnik: Strah od AstraZenecine vakcine je vjerovatno uzrokovao smrt desetina hiljada osoba

    Profesor s Univerziteta Oxford John Bell smatra da je zbog straha od vakcine protiv koronavirusa proizvođača AstraZeneca vjerovatno preminulo desetine hiljada ljudi.

    U pojedinim državama je odlučeno da se ne koriste ove vakcine zbog toga što su dovođene u vezu sa stvaranjem krvnih ugrušaka nakon vakcinacije. Tako je odlučeno uprkos tome što je mali broj osoba vakcinisanih AstraZenecinom vakcinom imao ovaj zdravstveni problem.

    Profesor Bell smatra da je to za posljedicu imalo smrt velikog broja ljudi.

    “Reputacija ove vakcine je narušena širom svijeta. Mislim da je neprimjereno ponašanje naučnika i političara vjerovatno usmrtilo desetine hiljada ljudi. To je nešto na šta ne mogu biti ponosni”, poručio je Bell, čiji je britanski univerzitet učestvovao u razvoju AstraZenecine vakcine.

    Prema pisanju lista Independent, mali broj ljudi vakcinisan je ovom vakcinom i u Velikoj Britaniji.

  • Njemačka i Britanija šalju nove trupe na istok

    Njemačka i Britanija šalju nove trupe na istok

    Njemačka i Britanija šalju dodatne trupe u istočnu Evropu zbog ruskih pretnji.

    Ujedinjeno Kraljevstvo će tako poslati još 350 vojnika na poljsku granicu zbog tenzija u Ukrajini.

    Ministar odbrane Ben Volas rekao je da će poslati još 350 vojnika u Poljsku u “duhu solidarnosti”, prenosi Skaj njuz.

    Njemačka će takođe poslati još 350 vojnika u Litvaniju da pomognu u jačanju NATO-a, preneo je danas AFP.

    “Želimo da pojačamo svoj doprinos istočnom krilu NATO-a i pošaljemo jasnu poruku saveznicima koja govori o našoj odlučnosti”, rekla je nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht i dodala da će trupe biti raspoređene “u narednih nekoliko dana“.