VRBAS Media

Autor: INFO

  • Saradnja će se ogledati kroz mnoštvo projekata: Banjalučka pivara se uključuje u uređenje Trapista

    Saradnja će se ogledati kroz mnoštvo projekata: Banjalučka pivara se uključuje u uređenje Trapista

    Predstavnici Gradske uprave ugostili su danas predstavnike Banjalučke pivare, sa kojima su razgovarali o kvalitetnoj budućoj saradnji, koja će se ogledati kroz mnoštvo projekata.

    Savjetnik gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo poručila je kako je ovo zapravo nastavak jedne uspješne saradnje, koja je započeta još prošle godine, kada je gradonačelnik Draško Stanivuković posjetio ovo preduzeće.

    Kako je rekla savjetnica gradonačelnika, već tada su obje strane zauzele određene stavove kada je u pitanju strateška saradnja između ove kompanije i Grada.

    “Tema za razgovor je bilo mnogo, dotakli smo se konkretnih koraka koje ćemo da preduzmemo u narednom periodu. Prva tema odnosila se na naš veliki projekat, a to je uređenje Trapista, naselja koje mi analiziramo sve od prostora Hidrocentrale pa do samostana „Marija Zvijezda“ i trapiske šume. Grad uskoro kreće sa rekonstrukcijom starog mosta, kao što smo već i najavili, pa smo danas razgovarali i o uređenju dijela pivare koji se nalazi u blizini mosta”, poručila je savjetnica gradonačelnika.

    Dodala je kako su se dotakli i drugih tema, a koje su od velikog značaja kako za Banju Luku, tako i za Banjalučku pivaru, saopštili su iz Gradske uprave.

    “Razgovarali smo i o manifestacijama koje su značajne za Grad i koje će da budu realizovane do kraja godine. Razmatramo na koji način Banjalučka pivara može da se uključi i da bude dio ovih događaja, s obzirom da je Nektar pivo prepoznatljiv brend našeg grada. Sa druge strane, razgovarali smo i o društveno odgovornim projektima koje ova kompanija planira u gradu Banjoj Luci”, zaključila je Milada Šukalo.

    Savjetnica Šukalo iskoristila je priliku da pozove i ostale društveno odgovorne kompanije da predstave svoje kreativne ideje koje svakako mogu da doprinesu boljem životu u našem gradu.

  • Bošnjačke stranke ponovo traže sankcije Republici Srpskoj

    Bošnjačke stranke ponovo traže sankcije Republici Srpskoj

    Bošnjačke stranke ponovo traže sankcije Republici Srpskoj. Zbog današnje sjednice u Banjaluci, SDA je zatražila intervenciju nepostojećeg visokog predstavnika. Zasmetalo im je to što Narodna skupština želi da vrati ustavom i Dejtonom zagarantovanih prava, a koja na BH nivou odavno kontrolišu Bošnjaci.

    Na vanrednoj pres konferenciji, potpredsjednik SDA Adil Osmanović, sa narodnim poslanicima iz Republike Srpske, obračunavao bi se i preko BH pravosuđa koje takođe, kontroliše SDA.

    “To se ne smije dopustiti i očekujemo reakcije, kao što sam rekao predstavnika međunarodne zajednice i naravno reakcije Tužilaštva BiH”, kaže Adil Osmanović, šef Kluba SDA u PD PS BiH.

    Poziva se SDA i na odluke Ustavnog suda BiH koji takođe oni, uz pomoć stranih sudija kontrolišu. Najbolji primjer za to je pokušaj oduzimanja poljoprivrednog zemljišta, šuma i rijeka koje se nalaze na teritoriji Republike Srpske. U SDA tvrde da teritorija ne pripada entitetima kako je to dejtonski definisano, već BiH, pozivajući se na odluke koje su definisane raspadom Jugoslavije.

    Profesor Ustavnog prava i jedan od članova dejtonske delegacije profesor Radomir Lukić kaže da to nije tačno.

    “Takav način razmišljanja nije tačan i ne odgovara načinu na kojem je nastala sadašnja BiH, a ni realnim činjenicama, to ne znači da su tim sporazumom mogle biti riješene unutrašnje stvari same BiH”, kaže Radomir Lukić, profesor ustavnog prava.

    Republika Srpska nikada se nije miješala u investicije na teritoriji Federaciji. Očigledno da SDA na neke odluke Ustavnog suda BiH iz 2009. godine zaboravlja, a koje bi mogle dovesti u pitanje mnoge realizovane projekte u drugom entitetu.

    “Republika Srpska se neće miješati u vlasništvo Termobloka 7, neće se miješati u vlasništvo u šumama Federacije, gdje je Ustavni sud taj zakon proglasio neustavnim 2009. godine i od 2009.godine, 12 godina, svi akti su neustavni”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik US.

    Zanimljivo i da je i opozicija, baš kao i SDA, kritikovala današnju sjednicu Parlamenta Srpske. Lider SDS-a kaže da nije pod uticajem američke ambasade, iako federalni mediji danima pišu da je SAD uticao, kao i do sada na opoziciju da ne učestvuje u vraćanju nadležnosti Srpske.

    “Kreiramo svoje mišljenje, tu u ovim prostorijama koje ste vidjele, ne idemo ni na jedno drugu adresu po mišljenje, samo tu”, kaže Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

    Ko je dolazi baš u te prostorije, javnosti je odavno poznato, a i Gabriel Eksobar nije krio svoje pozive prema i susrete sa opozicijom. Ono što je poznato, da su u Sarajevu probošnjačke stranke jedinstvene oko osude današnje sjednice Narodne skupštine Srpske, pa i po pitanju prizivanja sankcija gdje se SBB pridružio SDA, dok Komšićev DF optužuje i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da podržava, kako kaže secesiju BiH i to samo zato što se Srpska bori za svoja prava u zajednici BiH.

  • Usvojene dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti

    Usvojene dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti

    I dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti posvađale su poslanike. Iako su najmanje diskutovali o tome. Ovaj akt bi trebalo da privrednim društvima omogući efikasniji pristup kapitalu kada im je smanjena likvdnost zbog korona virusa. Nekako je to hercegovačke poslanike ipak dovelo do svađe oko HET-a koji na dnevnom redu nije.

    “U HET-u nema ni za germe, nemate novca da zamijenite gume, nekada vaše vozače vrate sa pumpe u Trebinju jer nije plaćeno gorivo”, kaže Ljubiša Krunić, poslanik PDP-a u NS RS.

    “Ne znam otkud u vama toliko negativne energije izliva negativnosti na temi gdje ste propali, 2003. privatizovali, uveli male akcionare i imate obraza da pričate na tu temu”, odgovara Ilija Tamindžija, poslanik SNSD-a u NS RS.

    Imao je šta da kaže i Miladin Stanić. O dopuni Zakona i ne baš. Bavio se dugovima propalih preduzeća. Obrušio se na premijera koji je imao šta da kaže i na Stanićev račun.

    “Vi ste kao fini 20 miliona je ukradeno iz IRB-a vi nešto pričate..dajte pričajte ko čovjek”, kaže Miladin Stanić, poslanik SDS-a u NS RS.

    “Očito te nešto žulja, Staniću, za razliku od tebe ja mirno spavam, ti koji siješ poštenje Miladine Staniću. Ko si ti da mene nazivaš lopovom, ti si lopov dokazani””, kaže premijer Radovan Višković.

    Ako se iko sjeća dnevnog reda i diskusije o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti po hitnom postupku. On je i usvojen.

  • Grujić kupuje “poklone” za narodne poslanike, sem za Vukanovića

    Grujić kupuje “poklone” za narodne poslanike, sem za Vukanovića

    U Skupštinu Srpske ovih dana stići će paket i to sa poklonima za narodne poslanike. Njih 82 dobiće po jedan USB stik. Međutim, jedan poslanik ostaće bez poklona.

    Na ovu ideju došao je Boris Grujić. U žižu javnosti dospio je nakon što je na njega nasrnuo narodni poslanik Nebojša Vukanović na skupu njegovog pokreta. Tada je Grujić pokušao da pita Vukanovića otkuda mu i kako je preko granice prenio 50.000 evra, kojima je od njega i Gorana Suvare kupio prazan USB stik. Grujić u saopštenju kaže da je na ideju došao zajedno sa Suvarom, i objasnio zašto Vukanović neće dobiti poklon.

    “Suvara mi duhovito kaže da smo prodali USB stik Vukanoviću, a da su ostali poslanici ostali uskraćeni za USB stikove. U potpunosti se slažem. Moramo biti korektni prema svim narodnim poslanicima. Pričamo dalje i pravimo dogovor. Poklonićemo svim narodnim poslanicima po jedan USB stik, ukupno 82 USB-a, osim Nebojše Vukanovića. On već ima USB koji je kupio za 50.000 evra”, kaže Grujić.

    Boris Grujić i Goran Suvara su prije nekoliko godina Nebojši Vukanoviću prodali prazan USB za 50.000 evra. Vukanović je mislio da se na tom USB nalaze dokumenti koji bi, navodno mogli da naštete pojedinim licima iz vlasti. Sve to je, nedavno potvrdio i SDS-ov načelnik Sokoca Milovan Bjelica.

    “Meni je žao gospodina Vukanovića, sutra bi da vodi državu, da bude član Predsjedništva, a kupi prazan stik za 100.000 maraka. Ne treba ništa dalje, kaže Bjelica.

    “Ja neću da otvaram njegov prljav veš”, odgovara Vukanović.

    “Odakle 100.000 maraka da se da”, pita Bjelica.

    Na ove tvrdnje Vukanović nije odgovorio ni Milovanu Bjelici ni Borisu Grujiću. To ga je razljutilo, ali kad on posegne za telefonom i snima i to najviše zvaničnike Srpske u tome ne vidi ništa sporno. Dosad je nezabilježeno da narodni poslanik nasrne na jednog građanina, ali kada je Vukanović u pitanju ništa čudno, poručuje Boris Grujić.

  • “To je ključan, a vjerovatno i najveći projekat za Srbiju”

    “To je ključan, a vjerovatno i najveći projekat za Srbiju”

    Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastructure Tomislav Momirović započeo je danas zvaničnu posetu Briselu.

    Tokom ove posete Momirović će zvaničnike Evropske unije informisati o velikim infrastrukturnim projektima koje Srbija sprovodi kako bi se što pre integrisala i povezala sa EU.

    Momirović će u Briselu razgovarati i o drugim reforma na putu evrointegracija Srbije, kao što su reforma u oblasti valdavine prava i pravosuđa.

    “Naše strateško opredeljenje je da postanemo članica EU i nećemo se zaustaviti dok ne ispunimo celu agendu”, poručio je Momirović.

    Prvog dana posete sedištu EU, Momirović se sastao sa izvestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimirom Bilčikom, evroposlanikom Andorom Delijem i direktorm evropske izvršne Agencije za infrastrukturu, klimu i životnu sredinu Dirkom Bakersom.

    Na pitanje Tanjuga o napretku Srbije u okviru infrastrukturnih projekata koji su sufinasirani iz fondova EU, Momirović konstatuje da Srbija trenutno gradi 10 autoputeva i brzih saobraćajnica, a da je projektovana izgradnja više od 1.200 kilometara.

    U fokusu sastanaka u Briselu, kaže Momirović, biće upravo dva najznačajnija projekta koje Srbija trenutno gradi, a to su železnički Koridor 10 i Auto-put mira.

    “Auto-put mira, od Niša do Prištine, neće doneti samo ekonomsku perspektivu, nego će doneti i dugoročnu političku stabilnost u celom regionu Balkana. Mi to dugujemo našim građanima. Dugujemo da oživiomo ceo taj deo naše države i uveren sam da smo na dobrom putu”, kaže Momirović.

    On ocenjuje da je Srbija već uradila veliki posao otvarnjem pregovora sa EU o grantovima u iznosu između 300 i 450 miliona evra za brzu prugu, koja će transportno povezati Srbiju sa EU, ali i poboljšati robni i putnički saobraćaj unutar države.

    “To je ključan, a verovatno i najveći projekat za Srbiju”, kaže Momirović.

    Kada je reč o Auto-putu Niš – Priština, ministar infrastrukture Srbije kaže da je počela izgradnja prvih pet kilometara od Niša i da se radovi nastavljaju.

    Drugog dana posete Briselu, Moimirović će se sastati sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem.

  • “Želite rat sa Rusijom?”

    “Želite rat sa Rusijom?”

    Razgovor između Putina i Makrona danas je udarna vest svih svetskih medija.

    Ruski predsednik Vladimir Putin obećao je da za sada neće sprovoditi nove vojne inicijative u blizini Ukrajine kao preduslov za moguću deeskalaciju.

    “Želite li da ratujete sa Rusijom? Treba li to Francuzima, Nemcima, Italijanima i ostalim Evropljanima? Sigurno ne. Evropske zemlje znaju da forsiranje ukrajinske krize nije samo protiv Rusije, nego i protiv Evrope”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon moskovskog sastanka s francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    A tu Putinovu izjavu, zapravo retoričku pretnju ili upozorenje Evropi, naglašava većina ruskih prokremaljskih medija nakon gotovo šestosatnih razgovora dvojice lidera uglavnom o “ukrajinskom pitanju”, piše Jutarnji.hr.

    Putin je rekao da bi primanje Ukrajine u NATO “neizbežno dovelo do rata Zapada i Rusije” jer bi Ukrajinci hteli natrag Krim, a “NATO bi mora da se umeša prema članu 5 sporazuma” te dodao kako bi to “bio rat bez pobednika”.

    Putin se zapitao zašto je potrebno širenje NATO-a na istok te dodao da je ta politika”otvorenih vrata” diskutabilna. Zaključio je da NATO može primiti neku zemlju u svoje članstvo, ali i da ne mora, a ruski mediji ga nadopunjuju “ako to ugrožava nečiju, u ovom slučaju rusku sigurnost”.

    Anglosaksonski spektakl

    Jutarnji dalje navodi da, s obzirom na to da se govori o tome da se Putin iz Pekinga, gde se nedavno susreo sa Ksi Džinpingom, vratio prilično nezadovoljan, svi ruski mediji na naslovnicama, odmah uz tekstove o poseti Makrona, objavili su vest da je Kina “odlučno protiv daljeg širenja NATO-a na istok”.

    Poznati prokremaljski komentator Pjotr Akopov kaže da je nakon sastanka jasno da Makron ne “pada na anglosaksonski spektakl vezan uz Ukrajinu”, a većina ruskih medija nada se neslozi u NATO-u, a za krizu optužuju SAD koji, kako kažu, “ponovno huška Evropu protiv Rusije”.

    Većina tamošnjih medija Makronov dolazak u Moskvu te istovremenu posetu nemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu razmatra kao “posredničku misiju dvojice evropskih lidera” između Rusije i SAD-a, gotovo kao da su tek prenosioci poruka.

    Ruski mediji ne zaboravljaju napomenuti da među članicama NATO-a ima mnogo različitih mišljenja o Ukrajini i da Moskva mora igrati na tu neslogu. Mediji ponavljaju Putinove reči da je NATO ipak “vojni, a ne mirotvorni savez” ta da su se u to uverili stanovnici Iraka, Libije i Avganistana, a da ne treba “zanemariti ni operaciju protiv Beograda”.

    Diplomatski put
    Mnogi ruski mediji navode da je “diplomatski put” jedino rešenje, ali ne zaboravljaju istaknuti da je Makron došao usred izborne kampanje te da mu uspjeh razgovora s Putinom i “donošenje mira, odnosno sprečavane rata” u Evropi može doneti izbornu prevagu u borbi za drugi mandat.

    Ipak, ruski mediji prećutkuju ili tek usputno pišu o informaciji, koju je prvi objavio Financial Times, da je Vladimir Putin obećao Makronu da će nakon velikih vojnih vežbi u Belorusiji, koji počinju za koji dan, povući svih 30 hiljada svojih vojnika koji sudeluju u njima.

    Isti izvor navodi da će ti manevri bitiodržani uz ukrajinsku granicu, 200-tinjak kilometara od Kijeva. Putin je, navodno, Makronu još rekao da Rusija neće “poduzimati druge vojne aktivnosti” ta da je spreman na “strukturalni dijalog” o kolektivnoj sigurnosti. Iz Kremlja za sada još ništa nisu potvrdili, osim da će se dijalog nastaviti te da će se Makron, nakon sastanka s ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, telefonski čuti s Putinom kako bi mu rekao što se s njim dogovorio.

    U razgovorima Putina i Makrona zabljesnula je i jedna bizarna ponuda “s visine” ruskog predsednika. On je, naime, ponudio “humanitarni azil” u Rusiji bivšem ukrajinskom predsedniku Petru Porošenku, koga u Kijevu optužuju za veleizdaju. Porošenko je kratko uzvratio da će se “on snaći i u Ukrajini”.

  • Vukanović : “Da su sankcije uvedene Prointeru, sad bi imali i patrijarha bosanske crkve “

    Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o Prijedlogu zakona o nepokretnoj imovini i Prijedlogu zakona o VSTV-u RS-a je u toku, a tokom rasprave nekoliko puta je riječ imao i poslanik Nebojša Vukanović.

    On je konstantno poentirao na tome da vladajuća koalicija u Republici Srpskoj ne zna šta želi, odnosno da su “malo za vraćanje institucija, a malo za vraćanje u državne institucije” u zavisnosti od toga “koliko stranci pritisnu”.

    “Očito je da ima nekih distonova, nemojte da nas opet stranci i Bakir uzimaju za uši. 21. septembra je Milorad Dodik rekao ‘pozivam sve ljude u RS da shvate ozbiljnost da se okupimo i idemo u NSRS i sve što je van ustava poništimo'… Užasna je vaša politika koja je od danas do sutra. Kako se ko ustane. 50 puta vam kažem budite racionalni, ne provocirajte. Ponizili ste sve nas ovime jer nam zakoni vrijede ko mački muž 20 dana. Kako vas stranci nazovu i kako Bakir kaže, mi se ovdje ponižavamo. Jedan mjesec se busamo u prsa, drugi ponižavamo”, kazao je on.

    Kazao je i kako je prethodna posebna sjednica i dolazak Dragana Čovića bio samo igrokaz za javnost s obzirom na to da je SNSD odlučio vratiti se u institucije i poništiti zaključke NSRS-a o bojkotu državnih institucija.

    Navodi i kako je vlastima poručivao da ne trebaju provocirati sa prijenosom nadležnosti jer RS ionako slabo stoji na nogama, no da ga nisu slušali te da su ih zbog toga stranci i “udarili po ušima”.

    “Ja sam govorio ‘jadan bolan ne igraj se, ne provociraj, jedva stojimo na nogama’, a vi ste pričali Srbende ‘idemo otcjepljenje, pa šta bude’. E ko je sad potklekao pred strancima, ja ili vi? Ko se povukao? Nikad neću glasati s vama jer je sve igrarija i predstava. Ako su se povukli ovako na Alternativnu televiziju, šta bi bilo da su uveli sankcije Prointeru, pa sad bi pristali i na patrijarha Bosanske pravoslavne crkve. Na sve, gasi Skupštinu odma”, poručio je on u svom stilu.

    U jednom od posljednjih javljanja na sjednici naglasio je da je povratak SNSD-a u institucije BiH očigledan, a ranije im je poručio i “spuštenih pantalona se vraćate u Sarajevo”.

    “Pričam o prijenosu nadležnosti, nema ih, nema zaključaka koje smo usvojili. Ja sam ovo sve najavio da će se dogoditi i kako ćete kapitulirati i puzati u Sarajevu i da ćete nositi fes”, zaključio je Vukanović prije nego što je prekinut u svom izlaganju.

  • Vulin odgovorio Džaferoviću: Pokazuje strah pred iskrenom politikom Srbije

    Vulin odgovorio Džaferoviću: Pokazuje strah pred iskrenom politikom Srbije

    Predsjednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin ocijenio je da bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović napadima na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pokazuje strah i provincijalne komplekse pred iskrenom i otvorenom politikom Srbije.

    Ne može Vučić da bude toliko posvećen miru koliko Džaferović može da izaziva i traži sukobe. U vrijeme kada drugi bošnjački predstavnik u Predsjedništvu BiH odlazi u posjetu Kosova i Metohije kao da je u pitanju država, a ne sastavni dio Srbije, Džaferović napada Vučića za miješanje u unutrašnje stvari BiH – ističe Vulin, koji je i ministar unutrašnjih poslova Srbije.

    On je ocijenio da je glupo koliko i licemjerno, skoro kao kada Bakir Izetbegović napadne Vučića da je sam sebe pokušao da ubije u Srebrenici, saopšteno je iz Pokreta socijalista.

    Vulin je istakao da je Vučić jedini lider na Balkanu kome je iskreno stalo do mira i napretka svih naroda.

    – Srbija je garant Dejtonskog sporazuma i ima dužnost da brine o njemu, a obavezu da brine o Srbima u Republici Srpskoj, o čemu li brine Džaferović osim da napadne Vučića, to nikome nije poznato – naveo je Vulin.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović optužio je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se “miješa u unutrašnja pitanja BiH”.

  • “Zabrinutost zbog aktivnosti koje podrivaju institucije” Turković sa Stoltenbergom o BiH i odnosima sa NATO

    “Zabrinutost zbog aktivnosti koje podrivaju institucije” Turković sa Stoltenbergom o BiH i odnosima sa NATO

    Zamjenica predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković sastala se danas u Briselu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, s kojim je razgovarala o odnosima BiH i NATO i aktuelnim političkim pitanjima, pišu sarajevski mediji.

    Klix prenosi da je na sastanku izražena snažna podrška teritorijalnom integritetu i stabilnosti BiH i “zabrinutost zbog retorike i aktivnosti koje podrivaju državne institucije”, kao i da je poručeno da su BiH i Zapadni Balkan ključni za stabilnost Evrope.

    Turković je Stoltenbergu prenijela “zabrinutost građana BiH zbog činjenice da politička kriza izazvana antidejtonskim djelovanjem sve više prelazi u bezbjednosnu, te izaziva strah, posebno kod povratničkog stanovništva u Republiku Srpsku, ali i u drugim dijelovima BiH”.

    Naglasila je da BiH podržava NATO politiku otvorenih vrata, smatrajući je istorijskim uspjehom koji je donio i sačuvao mir.

    – BiH je prije 15 godina, potpisom tadašnjeg predsjedavajućeg Predsedništva BiH Nebojše Radmanovića ušla u Partnerstvo za mir sa NATO što je bio ključni doprinos napretku. Svaki korak dalje će značiti više mira i sigurnosti u BiH i regiji – rekla je Turković.

    Turković je čestitala Stoltenbergu na uspješnom mandatu. Sastanku je prisustvovao i ambasador BiH pri NATO Mitar Kujundžić.

  • Većina u Skupštini, bez potpisa US, odgodila sjednicu

    Nova godina nije donijela promjene u radu Skupštine grada Banjaluka. Nastavljena je stara praksa, sjednice se odgađaju, što opet dovodi do zakašnjenja u donošenju odluka, koje su važne za funkcionisanje grada.

    Gubitnici su građani Banjaluke, koji će opet morati čekati da se dogovore gradonačelnik Draško Stanivuković i većina u Skupštini grada.

    Ti zaključci se mogu izvući iz posljednjih događaja, koji grad na Vrbasu guraju u novu političku krizu, a opet su u centru oni koji čine vlast u Banjaluci. Lani su razlozi većine trzavica vrtili oko gradskih finansija i isplate naknada za porodilje i zdravstvene radnike, a ove je na tapetu došao novi – borba za glasove u mjesnim zajednicama.

    Objašnjenje iz Skupštine
    Naime, iznenada je otkazano zasjedanje, koje je bilo planirano za 9. februar, a za novi datum održavanja određen je 24. februar. Predsjednik Skupštine grada Mladen Ilić je objasnio da je to urađeno „da bi o svim bitnim tačkama bile konsultovane mjesne zajednice, čiji će novi savjeti biti izabrani 20. februara“.

    Ilić je naglasio da su tačke koje se nalaze na narednoj sjednici gradskog parlamenta nešto što treba da prođe i kroz savjete mjesnih zajednica, navodeći da su aktuelni savjeti u v.d. mandatu, iako, kako je rekao, zakon tako nešto ne poznaje.

    U pitanju su prijedlozi programa uređenja građevinskog zemljišta, te zajedničke komunalne potrošnje, dokumenti u kojima su detaljnije razrađena ulaganja koja će se iz budžeta grada finansirati po mjesnim zajednicama.

    – Vjerujem da je ovo najbolje moguće rješenje u ovom momentu. Tako ćemo ovu sjednicu skupštine zakazati par dana nakon izbora za savjete mjesnih zajednica. Nećemo imati mogućnost da slušamo priče kao do sada da sve mjesne zajednice drži SNSD, nego, evo, izbori su pred nama. Siguran sam da ćemo svi zajedno ostvariti najbolji mogući rezultat, ali i sadašnja opozicija u Banjaluci će imati mogućnost da da određene stavove kada je riječ o njihovim idejama o razvoju grada – naglasio je Ilić.

    On je rekao da je odluku o odgađanju sjednice donio nakon konsultacija sa šefovima klubova odbornika SNSD, grupe Demos, SP i nezavisnog odbornika Saše Čudića, odnosno predstavnika skupštinske većine. Interesantno je da se na tom spisku ne nalazi jedan od članova većine u gradskom parlamentu, Ujedinjena Srpska, što može biti naznaka da nisu svi u skupštinskoj većini saglasni s tim potezom.

    Iako nema njihovog potpisa, šef Kluba odbornika US u Skupštini grada, Neven Stanić, tvrdi da nema ničeg spornog.

    – Niko iz kluba nije mogao doći na potpisivanje taj dan, tako da smo dogovorili da zahtjev ide bez našeg potpisa – objasnio je Stanić.

    “Izmišljeni razlozi”
    Reakcija nije izostala ni od druge strane u ovom političkom sukobu. Gradonačelnik Draško Stanivuković je poručio da je skupštinska većina odlaganjem sjednice još jednom pokazala „svoju političku nepismenost, neprincipijelnost i nepoštovanje dogovora“.

    U Skupštini kažu da je razlog to što još uvijek nisu izabrani članovi savjeta mjesnih zajednica, a gradonačelnik poručuje da je to bilo poznato i kada se prvobitni termin za održavanje skupštine zakazivao.

    – Ovo je još jedno u nizu odgađanja sjednice sa izmišljenim razlogom, ovaj put su to izbori za članove Savjeta u mjesnim zajednicama. Kada smo imali Kolegijum i svi jednoglasno usvojili datum održavanje sjednice znalo se da će 20. februara biti izbori. Vrlo je jasno da ako budu izabrani 20. februara, prije početka marta ne mogu biti konstituisani Savjeti. Takođe, treba im sedam dana da daju mišljenje, znači definitivno ne može prije marta – rekao je Stanivuković, dodavši da je zanimljivo to što nisu sve stranke skupštinske većine potpisale ovaj zahtjev.

    Napominje i da Grad na ovaj način gubi januarsku i februarsku sjednicu.

    – Sjednice su jako važne zbog regulacionih planova, programa, i svih akata zbog građevinske sezone koja treba da krene u martu – rekao je Stanivuković.

    Dodaje da će iskoristiti svoj autoritet da pozove ostale odbornike da podnesu zahtjev da se sjednica ipak održi.

    Ističe da niko nije naivan, te tvrdi da skupštinska većina odlaže sjednicu iz dva razloga.

    – Prvi je da odugovlače i blokiraju rad, kao što su to radili ranije, a drugi je nemogućnost podjele stranačkog plijena, javnih preduzeća i organizacija poput TOBL, kako su to inače radili. Njih veže samo interes, a interesne grupe nisu dugo održive – rekao je Stanivuković.

    Građani kao taoci
    Usred ove borbe se nalaze građani Banjaluke, koji su za politikologa Nebojšu Tojagića od lani postali taoci u ovoj političkoj borbi.

    – Oni će podnijeti najveći teret ovog političkog nadmudrivanja. Siguran sam da je SNSD-ova volja unutar skupštinske većine za sve članove koalicije zapovijed i da se o tome više i ne raspravlja. Posebno nakon disharmonije oko usvajanja budžeta – poručio je on.

    Kaže da je teško shvatiti zašto je SNSD tražio odlaganje, jer su, kako objašnjava, „problemi i prioriteti stanovnika mjesnih zajednica i od ranije poznati i vlasti i opoziciji”.

    – Štaviše, savjeti MZ i građani kroz proceduru usvajanja budžeta i javne rasprave, preko sajta Grada i drugim načinima, već su označili ono što im smeta i kakvi su im stavovi o zajedničkoj komunalnoj potrošnji i slično. S druge strane, nakon izbora tek ide formiranje savjeta mjesnih zajednica i izbor predsjednika Savjeta što se sigurno neće dogoditi u par dana od održavanja izbora. Apsolutno je nerealno da će u ta tri dana, od izbora do sjednice Skupštine, doći do “konsultacija s mjesnim zajednicama”, kako to najavljuje predsjednik Skupštine Mladen Ilić – naglasio je Tojagić.

    Smatra da se radi o izgovoru za odlaganje i jednoj dozi optimizma SNSD pred izbore za savjete MZ.

    – Iskreno sam očekivao da će SNSD iskoristiti ovo skupštinsko zasjedanje za svojevrsnu promociju svojih stavova i ideja pred same izbore – kazao je Tojagić.