VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fajzer u 2022. očekuje još veći prihod: Milijardu doza vakcine više, plus 120 miliona pilula

    Fajzer u 2022. očekuje još veći prihod: Milijardu doza vakcine više, plus 120 miliona pilula

    Američka farmaceutska kompanija Fajzer podigla je danas prognozu prihoda od prodaje vakcine protiv kovida za celu 2022. godinu na oko 32 milijarde dolara.

    Iz kompanije dodaju da očekuju još 22 milijarde dolara od prodaje tableta za oralnu upotrebu protiv koronvirusa, uzročnika ove bolesti.

    Fajzer planira da ove godine proizvede četiri milijarde doza vakcine protiv korone, razvijene na mRNA tehnologiji na kojoj se zasniva i konkurentska vakcina Moderne, što je za jednu milijardu doza više nego prošle godine, izveštava Rojters .

    Fajzerova vakcija se koristi u više od 160 zemalja, uključujući Sjedinjene Države.

    Tableta protiv kovida “pakslovid”, koju proizvodi ova kompanija, pokazala je obećavajuće rezultate u smislu smanjene hospitalizacije i smrtnih slučajeva kod visokorizičnih pacijenata, a Fajzer očekuje da će ove godine proizvesti najmanje 120 miliona tih pilula.

  • Šta je sve do sada zaplenjeno klanu Veljka Belivuka?

    Ako se dokaže da su Veljko Belivuk i Marko Miljković stanove, vile, automobile i ostale skupocene predmete kupili prljavim novcem, biće im trajno oduzeti.

    Prva TV je istraživala, šta je sve do sada zaplenjeno klanu Veljka Belivuka i šta se dešava sa imovinom mafijaša nakon zaplene?

    Veljko Belivuk i Marko Miljković, kao i ostali pripadnici njihovog klana, našli su se na spisku kriminalaca čija imovina uskoro može da ode na doboš. Na toj listi već su članovi zemunskog klana, Legija, desetine manje poznatih narko-dilera i članovi privredne mafije.

    Uz instituciju zaštićenog svedoka, oduzimanje imovine je glavni faktor kojim se sprečava nastanak novih kriminalnih grupa ali i jačane
    postojećih.

    Na taj način šalje se i poruka mlađim naraštajima da se kriminal ne isplati.

    Novac koji organizovane kriminalne grupe ubacuju u legalne tokove, narodski rečeno “peru”, lako može završiti i u rukama terorističkih organizacija.

    Srbija je u tom pogledu dosta napredovala i prati najrazvijenije države sveta, pogotovo Italiju kojoj je institucija zastićenog svedoka kao i oduzimanje imovine kriminalcima jedan od osnova borbe protiv mafije koji se pokazao kao izuzetno uspešan.

    Tužilaštvo pokreće finansijsku istragu kojom se utvrđuje koja se imovina vodi na Belivuka i Miljkovića, ali i na članove njihovih porodica.

    Nakit, stanovi, kuća na zvezdari, vikendice, blindirani BMW… biće oduzeti ako istraga utvrdi da da su stečeni novcem od ilegalnih radnji.

    Zaplenjena novčana sredstva se uplaćuju u budžet Srbije i kasnije se ulažu u obnovu škola i bolnica.

    Zaplenjena vozila se ne prodaju već daju državnim institucijama na korišćenje.

    Do sada najvrednija oduzeta imovina bila je vlasništvo Darka Šarića, njegove porodice i saradnika.

    A da li će mu biti vraćena ili trajno oduzeta zavisi od ishoda suđenja za trgovinu narkoticima i pranje para koje Šarić čeka u kućnom pritvoru.

  • Kako je Đilas ujedinio vlast i opoziciju u Srpskoj

    Kako je Đilas ujedinio vlast i opoziciju u Srpskoj

    Bila je dovoljno samo jedna rečenica opozicionog lidera SSP, Dragana Đilasa, pa da se ujedine vlast i opozicija u Srpskoj u “odbrani” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog SNS.

    Đilas je, naime, prije nekoliko dana na svom tviter nalogu objavio snimak za koji tvrdi da se na njemu vide građani koji automobilima i kombijima sa registarskim oznakama iz Republike Srpske dolaze kako bi po ubrzanoj proceduri dobili državljanstvo Srbije.

    – Jedini uslov je da glasaju za SNS. Ljudi se kombijima dovoze u policijske stanice širom Srbije, a najviše u Beogradu – rekao je Đilas.

    On je u međuvremenu pojasnio da građani „Republike Srpske imaju pravo na državljanstvo Srbije, ali da nemaju pravo da dobijaju prebivalište u Beogradu, kako bi uticali i prekrajali volju onih ljudi koji stvarno žive u Beogradu”.

    – Naši sunarodnici iz Republike Srpske imaju pravo da budu državljani Srbije, i to pravo je definisano još prije skoro 20 godina, i mislim da svako od njih treba da iskoristi to pravo koje želi. Ono što nema niko pravo je da glasa na izborima u Beogradu, ako ne živi u Beogradu, jer nema pravo da utiče na odluku onih ljudi koji su zaista Beograđani i žive ovdje – poručio je Đilas.

    Iako u svojoj izjavi nije rekao kako se protivi tome da građani Srpske imaju državljanstvo Srbije već što se pojedinci fiktivno prijavljuju da imaju prebivalište u srpskim gradovima kako bi glasali za SNS, političari iz RS, kako oni iz vlasti, tako i iz opozicije, već danima se oglašavaju u javnosti saopštenjima za medije u kojima osuđuju izjavu lidera SSP.

    Da li je političarima iz Srpske zaista zasmetalo ono što je rekao Đilas ili su iskoristili ovu situaciju da bi poslali otvorenu poruku Aleksandru Vučiću na čijoj su strani?

    Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, ističe da „hajka“ političara iz Republike Srpske na Đilasa uopšte nema nikakvog osnova, pa je očito riječ o želji da se „dodvore Vučiću“.

    – Ne može Đilas da mrzi Republiku Srpsku jer je on, kao i većina političara iz Srbije, porijeklom iz Srpske. Ta priča o tome kako Đilas mrzi Srbe iz Srpske je u najmanju ruku suluda – istakao je Milivojević.

    Dodaje da vlast Srbije sve ove godine, iako postoji zakonska mogućnost da svi Srbi iz BiH, pogotovo iz Srpske, mogu da dobiju dvojno državljanstvo, čini sve da zapravo oteža taj posao dobijanja državljanstva.

    Milivojević ističe da je simptomatično što povremeno, pred neke izbore, vlast Srbije naglo olakša tu mogućnost dobijanja državljanstva iz vrlo banalnog razloga, a to je da bi povećali sopstveno biračko tijelo.

    Postoje primjeri, dodaje on, da neko godinama pokušava da dobije državljanstvo, pa ga onda bez problema dobije pred izbore.

    – To je jedan aspekt priče i to je licemjerna poruka. S druge strane, uvlačiti u čitavu priču građane Republike Srpske je, takođe, licemjerno od strane političara iz Republike Srpske, jer oni vrlo dobro znaju da nije riječ o tome da Đilas i taj dio opozicije mrzi RS. Na kraju, dio tih političara iz RS su se godinama unazad slikali sa tim istim ljudima dok su oni ovdje u Srbiji bili na vlasti. Lider SNSD, Milorad Dodik, čak je učestvovao u predizbornim kampanjama Demokratske stranke Borisa Tadića i još nekih stranaka, dok su one bile vladajuće stranke – podsjeća Milivojević.

    On ističe da nije dobar način na koji se u ovom trenutku političari iz Srpske „horski“ obrušavaju na koaliciju oko Đilasa, jer će to stvoriti kontra efekat, odnosno otpor onih građana Srbije koji glasaju za opoziciju, prema Srbima iz RS.

    – Onaj ko to radi, ko mešetari na taj način, ne radi za dobro Srba u Srpskoj – upozorava Milivojević.

    Podsjeća da se paralelno s predsjedničkim izborima održavaju i parlamentarni izbori za grad Beograd, te da je poznato da se građani masovno fiktivno prijavljuju u srpskoj prestonici kako bi glasali za vlast. Nije samo riječ o pojedinim građanima Srpske, kako kaže Milivojević, već i iz raznih dijelova Srbije.

    – Masovno se građani iz drugih dijelova Srbije fiktivno prijavljuju za ove izbore na beogradske adrese kako bi mogli da glasaju na izborima za grad Beograd, jer tu naprednjačka vlast najslabije stoji. Najveće su šanse da vlast izgubi izbore upravo u Beogradu. Prema tome, nije riječ o izolovanoj priči koju je otkrio Đilas, riječ je o mnogo široj priči – poručuje Milivojević.

  • Protesti na Novom Zelandu zbog obavezne vakcinacije inspirisani demonstracijama u Kanadi

    Na Novom Zelandu se već drugi dan održavaju demonstracije protiv ograničenja pandemije, a demonstranti kampuju ispred nacionalnog parlamenta po uzoru na proteste kamiondžija u Ottawi.

    Inspirisani velikim skupovima protiv obavezne vakcinacije u Kanadi, stotine građana stigle su u utorak da organizuju nove proteste protiv mandata vakcine i drugih pravila covida.

    Demonstranti su preuzeli naziv “Konvoj slobode” i blokirali ulice u glavnom gradu Wellington, a do srijede njihov broj se smanjio na desetine.

    Oko 100 policajaca okupilo se ispred parlamenta, javljaju lokalni mediji.

    Novozelandski parlamentarci su u velikoj mjeri ignorirali skupove ove sedmice, a lokalni mediji izvještavaju da nijedan poslanik nije otišao u susret masi za razliku od nekih prethodnih skupova.

    Premijerka Jacinda Ardern također je odbacila demonstrante kao marginalnu manjinu.

    “Mislim da bi bilo pogrešno na bilo koji način okarakterizirati ono što smo vidjeli vani kao reprezentaciju većine”, rekla je Ardern u utorak.
    “Većina Novozelanđana učinila je sve što je u njihovoj moći da jedni druge zaštite”, poručila je.

    Novi Zeland već skoro dvije godine primjenjuje stroga ograničenja kako bi obuzdao virus. Karantin i zatvaranje međunarodne granice pomogli su da se broj zaraženih i smrtnih slučajeva zadrži na vrlo niskom nivou.

    Zemlja je zabilježila 53 smrtna slučaja i oko 18.000 slučajeva među pet miliona stanovnika.

    Međutim, trajanje mnogih ograničenja – uključujući minimalnu 10-dnevnu izolaciju i obaveznu vakcinaciju – podstaklo je rastuću ogorčenost u zajednici.

    Javne ankete pokazuju sve veće nezadovoljstvo vladom Jacinde Ardern, a posljednjih mjeseci došlo je do povećanja protestnih aktivnosti.

    Ardern je u srijedu rekla da su demonstranti slobodni da protestuju, ali je istakla da su to mogli učiniti jer je većina Novozelanđana slijedila vladine savjete kako bi dobili vakcine. Oko 77 posto stanovništva je dvostruko vakcinisano.

    Novi Zeland je prošle sedmice najavio svoj dugo očekivani plan ponovnog otvaranja granice – koji će omogućiti desetinama hiljada iseljenika da se lakše vrate kući kasnije ovog mjeseca.

    Međutim, većini međunarodnih putnika i dalje je zabranjen ulazak barem do oktobra što je vremenski okvir koji su kritizirale mnoge turističke kompanije.

  • Saradnjom u regionu do ekonomskog napretka Zapadnog Balkana

    Saradnjom u regionu do ekonomskog napretka Zapadnog Balkana

    Predsjednica Vlade Ana Brnabić ocijenila je danas u razgovoru sa specijalnim izaslanikom premijera Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuartom Pičom da je saradnja u regionu, kao i sa svim partnerima koji doprinose toj saradnji, strateško opredjeljenje Srbije s ciljem postizanja stabilnosti, ekonomskog napretka i prosperiteta Zapadnog Balkana.Predsjednica vlade istakla je da su članstvo u Evropskoj uniji i stabilan, ekonomski jak i dobro povezan region, prioriteti Srbije. Navela je da je dobrim ekonomskim rezultatima i stabilnošću postignutom reformama, uz kontinuirano ulaganje u infrastrukturne projekte i privlačenje stranih investicija, Srbija pokazala da je na dobrom putu, ali da je izgradnja povjerenja i čvršće povezivanju kroz regionalne projekte, put za prosperitetan i jak region u Evropskoj uniji.

    Velike mogućnosti za saradnju Zapadnog Balkana premijerka je prepoznala i u sprovođenju Zelene agende i razvoju investicija koje će omogućiti zelenu tranziciju u regionu.

    Pič je istakao da je britanska vlada posvećena napretku Zapadnog Balkana i podršci evropskim integracijama regiona, što bi, kako je objasnio, omogućilo i stvaranje prosperitetnijeg okruženja za ostanak mladih i budućih generacija.

    Premijerka je zahvalila britanskoj vladi koja je projektima poput digitalne transformacije i jačanje e-Uprave, koji su finansirani kroz Fond za dobru upravu, podržala proces reformi u Srbiji. Ocjenjujući da je reforma obrazovanja jedan od prioriteta Vlade Srbije, Brnabić je podvukla i značaj trogodišnjeg programa Škole za 21. vijek“koji, zahvaljujući investicijama britanske vlade, realizuje Britanski savjet.

  • Analitičari o političkoj situaciji u Crnoj Gori: U manjinskoj vladi više partija nego što se očekivalo

    Analitičari o političkoj situaciji u Crnoj Gori: U manjinskoj vladi više partija nego što se očekivalo

    Poznavaoci političkih prilika smatraju da bi manjinska vlada u Crnoj Gori mogla biti brzo formirana, ali ne vjeruju da će je DPS bezuslovno podržavati.

    Kažu da bi u toj Vladi moglo biti i više partija nego što se očekivalo.

    I dok su po njenom mišljenju na ovaj način Demokrate završile u opoziciji, ne znači da ista sudbina čeka i DF, ili makar jedan njegov deo.

    – DF je u celoj ovoj situaciji nekako neoubičajeno za njih miran. Vjerovatno da oni imaju neki interes, i da će biti neki dogovor sa DF-om. U ovoj situaciji vidim samo da su Demokrate otpale.

    Matijašević očekuje da u manjinskoj vladi bude mnogo više partija nego što se očekivalo.

    – Ja očekujem da uđu sve manje partije opozicije. DPS, formalno neće ući, ali mislim da će imati itekako veliki uticaj, jer je nerealno da neko ko je bio na vlasti 30 godina, da će podržati nekog drugog čisto onako, ‘ajde da vas podržim za dobrobit građana Crne Gore, vidjeli smo koliko su ovih 30 godina radili za dobrobit građana – rekla je Matijašević.

    Slično misli i programski menadžer CEDEM-a Marko Pejović.

    – Te najave da bi mogao dati podršku ali bez nikakvih uslova čini mi se gotovo nemoguće. Da će uticati i na izglasavanje određenih zakona ali i na funkcionisanje izvršne vlasti.

    Matijašević ipak, nema sumnju da će nova vlada biti brzo izabrana.

    – Izgleda da je sve već dogovoreno. Ko je i kada i kako dogovorio, to ćemo vjerovatno saznati u nekim narednim danima.

    Zaključuje, da ako već nije bilo većinske volje za vanredne izbore, što bi po njoj bilo najpravednije rješenje, onda makar priča o manjinskoj vladi treba što prije da se završi, kako bi se zemlja okrenula važnijim pitanjima, prije svega ekonomiji.

  • Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Ukupan dug stanovništva SAD dostigao je kraju 2021. godine 15,6 biliona dolara, prema podacima Federalnih rezervi okruga Njujork objavljenim danas.

    Samo u četvrtom tromjesečju prošle godine, američki građani su povećali dug za 333 milijarde dolara, a u cijeloj godini za nesto više od 1.000 milijardi dolara (jedan bilion dolara), prenosi CNBC.

    Prema podacima njujorške filijale FED-a, povećanje duga stanovništva u posljednja tri lanjska mjeseca je najveće u jednom kvartalu od 2007. godine, dok je rast duga na godišnjem nivou najveći ikada, otkako je 2003. počela da se vodi ova evidencija.

    Povodom visokog duga Amerikanaca, CNBC predočava da se ove godine očekuje da FED počne da podiže referentnu kamatu kako bi zauzdao inflaciju koja je dostigla najviši nivo u posljednjih skoro 40 godina, što će se direktno odraziti na troškove zaduživanja građana, počev od hipotekarnih zajmova do kreditnih kartica.

    Na tržištima kapitala se procjenjuje da će američka centralna banka početi da podiže kamatu u martu i da će ove godine biti najmanje pet povećanja stope u ukupnom iznosu od 1,25 procentnih poena.

    Veliki dio povećanja duga stanovništva potiče od hipotekarnih kredita, koji su podigli bilans za 890 milijardi dolara za godinu dana i za 258 milijardi dolara u četvrtom kvartalu, na skoro 11 biliona dolara.

    Stanje duga po kreditnim karticama uvećalo se za 52 milijarde dolara u posljednja tri mjeseca prošle godine, što je novi kvartalni rekord koji je ukupan dug u toj kategoriji digao na 860 milijardi dolara.

    Zbog brzog rasta cijena, bilans stanja kredita za automobile povećan je za 90 milijardi dolara, ili za 6,6 odsto, na 1,46 biliona dolara. Cijene novih automobila u SAD su skočile za 11,8 procenata lani, dok su polovnjaci poskupili za vrtoglavih 37,3 posto, prema podacima Ministarstva rada.

    Jedina kategorija duga stanovništva u kojoj je zabilježen mali rast bili su studentski krediti, koji su povećani za samo 20 milijardi dolara za godinu dana, dok su u četvrtom tromjesečju čak neznatno opali, navodi američki medij.

  • Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Rusija, ali i EU i Ukrajina pretrpjele bi teške ekonomske posljedice u slučaju sankcija zapada protiv Moskve, ocjenjuje Bečki ekonomski institut (WIIW).

    Ukoliko bi se Rusija odlučila na vojnu akciju postoje da scenarija, smatraju eksperti WIIW.

    Najizgledniji scenario je ograničena vojna intervencija Rusije u Ukrajini s ciljanim napadima na vojnu i ekonomsku strukturu ili na Dombas.

    Drugi scenario, a to je potpuna invazija Ukrajine, bio bi za sve strane razarajući i zbog toga se, prema WIIW, može isključiti.

    U prvom scenariju Rusija bi se suočila s ograničenom reakcijom u vidu sankcija, dok bi invazija vodila ka težim sankcijama Zapada, ukazuje WIIW.

    Rusija se velikim rezervama valuta i odvajanjem od dolara djelimično “imunizovala” protiv novih sankcija, ukazuje se u analizi uz zapažanje da bi posljedice ograničenih sankcija na rusku privredu i valutu bile pregledne.

    Međutim Rusija je “ranjiva” u vezi sa smanjenjema cijene ili obima izvoza gasa i nafte, konstatuje WIIW.

    “Nuklearna opcija”, to jest ograničenje trgovine energentima između Rusije i EU, kažu, imalo bi značajne negativne posljedice po obje strane i zbog toga nije poželjna varijanta.

    Oštrim sankcijama protiv Rusije u sektoru energije EU bi nanijela veliku štetu i sopstvenoj privredi, a takođe, finansijske sankcije protiv Rusije pogodile bi velike banke, među kojima su banke iz EU, zaključuje WIIW.

  • Šolc: Zajednički cilj da spriječimo rat u Evropi

    Šolc: Zajednički cilj da spriječimo rat u Evropi

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je večeras da su Njemačka, Francuska i Poljska ujedinjene u zalaganju da mir bude očuvan u Evropi.

    Šolc je, uoči sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i poljskim predsjednikom Andžejem Dudom, rekao da će sa njima razgovarati o deeskalaciji tenzija povodom okupljanja ruske vojske na granici sa Ukrajinom.

    “Naš zjednički cilj je da spriječimo rat u Evropi”, rekao je njemački kancelar, prenio je AFP.

    Duda je rekao da je uvjeren da je i dalje moguće da se rat izbjegne ublažavanjem tenzija u odnosima sa Rusijom povodom Ukrajine.

    “Moramo da pronađemo rješenje i izbjegnemo rat. Kao što sam rekao, to nam je glavni zadatak. Vjerujem da ga možemo ostvariti. Smatram da su danas najvažniji jedinstvo i solidarnost”, izjavio je Duda uoči sastanka u Berlinu.

  • Korona odgađala preglede, pacijenti dolazili zapušteni

    Korona odgađala preglede, pacijenti dolazili zapušteni

    U periodu pandemije virusa korona u BiH zdravstveni sistemi su bili poremećeni u smislu da su pregledi u ambulantama, kao i hladni operativni programi odgađani, a veliki broj medicinara je preraspoređen na kovid odjeljenja, ali, kako navode medicinski stručnjaci, sve urgencije su pravovremeno zbrinjavane.

    Da ovo nije situacija samo u BiH, potvrđuju rezultati analize koju je sprovela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u kojoj se navodi da su poremećaji u osnovnim zdravstvenim uslugama zabilježeni u 92 odsto od 129 zemalja svijeta.

    Kako je za “Nezavisne novine” naveo Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS, bilo je odgađanja ambulantnih pregleda, a u jednom periodu bio je prekinut hladni oprativni lanac.

    “Tamo gdje se radi o benignim promjenama i nečemu što ne ugrožava život pacijenta niti kvalitet života, odgađane su operacije”, rekao je Stevandić, dodajući da ono što je ostalo nepromijenjeno su zbrinjavanja urgentnih stanja.

    “Sva urgentna stanja, sve traume, tumori, srčani i moždani udari su tretirani kao i prije pandemije, zbrinjavani su odmah”, kazao je Stevandić, dodajući da je sve drugo, kao i u čitavom svijetu, imalo svoj poremećaj smanjivanjem broja kreveta za pacijente koji se liječe od nekih drugih bolesti koje nisu zahtijevale strogo bolničko liječenje.

    “Broj osoblja koje je radilo na tim odjelima je preraspodijeljen. Mi smo u jednom momentu na kovid odjeljenjima imali 608 pacijenata kada je u RS bilo 1.270 hospitalizovanih pacijenata. Danas, kada imamo mnogo veći broj zaražavanja, držimo se na oko 750 pacijenata u cijeloj Srpskoj”, naveo je Stevandić. Dodao je da su u trenutku najvećeg pika zaraze u UKC RS, od 1.000 parcijalnih kreveta, dvije trećine zauzimali pacijenti na liječenju od kovida-19, zbog čega su se medicinski radnici morali prerasporediti na kovid odjeljenja.

    Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, kazao je da su preraspodjela medicinara u periodu pandemije i privremeno zatvaranje pojedinih bolnica uticali na to da pacijenti s nekovid bolestima dolaze zapušteni, onda kada je liječenje produženo, skupo, a ponekad i kada je nemoguće.

    “Svi drugi programi osim zbrinjavanja kovid pacijenata su po naredbi vlada bili svedeni na minimum i samo za maligne bolesti i za akutne hirurške intervencije”, rekao je Drljević za “Nezavisne novine”. Istakao je da je to sigurno dovelo i do toga da se maligne, ali i neke druge bolesti ne otkrivaju na vrijeme.

    “Na primjer, šećerne bolesti, visoki tlak, moždani udari se nisu otkrivali na vrijeme, te pacijenti dolaze ljekaru kada je bolest teško ili nemoguće izliječiti, a svako liječenje zapuštenih slučajeva je dugotrajnije i skuplje”, naveo je Drljević. Dodao je da su i ljekari porodične medicine bili preraspoređeni u domovima zdravlja, te da zbog toga nisu mogli da obavljaju svoje standardne usluge, već su radili u kovid ambulantama.

    “Sve od porodične medicine do tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, nekovid pacijenti nisu imali gotovo nikakve konekcije s doktorima, a neke bolesti, kao što su psihijatrijske, čak su rješavane telefonom”, rekao je Drljević.

    Da je period pandemije doveo do promjene rada u domovima zdravlja, za “Nezavisne novine” je potvrdio Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka.

    “Povećan broj zaraženih je iziskivao povećan angažman zdravstvenih radnika na akutnom zbrinjavaju osoba koje su imale simptome kovid infekcije. Zbog toga smo adaptirali prostore i opremu, ali i određeni broj kadra koji je pružao te usluge”, rekao je Šukalo, dodajući da je to redukovalo ukupne ljudske resurse, što je smanjivalo broj usluga za druge hronične bolesti i stanja.

    “Manji broj građana je dolazio u ambulante iz razloga da bi izbjegli kontakte s drugim ljudima i smanjili mogućnost zaražavanja, a isto tako i što su ljudski kapaciteti bili preusmjereni na zbrinjavanje kovid pacijenata”, kazao je Šukalo.