VRBAS Media

Autor: INFO

  • Inspektor utvrdio propuste u bilećkoj školi

    Inspektor utvrdio propuste u bilećkoj školi

    Republički inspektor za prosvjetu je tokom sprovođenja inspekcijskog nadzora u bilećkoj Osnovnoj školi „Sveti Sava“ a u vezi sa „sukobom“ između nastavnika i učenika, utvrdio da je došlo do propusta u radu organa upravljanja i rukovođenja navedenom ustanovom.

    Vanredni ispekcijski nadzor je obavljen 8. februara, a u vezi predstavke roditelja učenika koji ukazuje na moguće nasilničko ponašanje nastavnika tehničkog obrazovanja prema učeniku.

    – Zbog utvrđenih nepravilnosti republički inspektor za prosvjetu i sport je donio rješenje kojim je naloženo Školskom odboru OŠ „Sveti Sava“ Bileća da poništiti svoju odluku kojom je uvažio prigovor nastavnika i poništio rješenje direktora o pokretanju postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti radnika – naveli su za Glas Srpske u Inspektoratu RS.

    Osim toga, rješenjem inspektora naloženo je da OŠ „Sveti Sava“ Bileća, zastupana po odgovornom licu to jest direktoru, pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti povrede radnih obaveza sprovede u skladu sa propisanim zakonskim i podzakonskim odredbama.

    – Republička uprava za inspekcijske poslove će pratiti obavljanje naloženih mjera, te u slučaju neizvršavanja obaveza pokrenuti postupak prinudnog izvršenja, a o preduzetim mjerama će obavijestiti resorno nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture – dodali su iz Inspektorata RS, piše Glas Srpske.

    Bilećanin Mirko Vučković tvrdi da je njegovog sina, učenika devetog razreda na času tehničkog fizički napao nastavnik B. B.

    Konflikt se dogodio krajem oktobra prošle godine i nakon toga pokrenut je disciplinski postupak, ali nakon što je nastavnik uložio prigovor, Školski odbor je prekinuo proceduru.

  • Dodik: PIK pokazuje da istrajava na očuvanju brljotina i nereda

    Dodik: PIK pokazuje da istrajava na očuvanju brljotina i nereda

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da reakcija samoorganizovanog antidejtonskog tijela koje se zove Savjet za provođenje mira pokazuje da oni istrajavaju na očuvanju brljotina i nereda koji su visoki predstvanici godinama proizvodili po BiH i da njima nije stalo do očuvanja Ustava BiH na koji se pozivaju.

    “Ovo što rade i saopštavaju je čista propaganda jer znaju da su aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom i imaju problem sa tom činjenicom”, rekao je Dodik Srni.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska ostaje privržena poštovanju Ustava BiH, Dejtonskog mirovnog sporazuma i daće aktivan doprinos evropskim integrtacijama BiH.

  • Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

    Nikad praznije kese za račun od 100 maraka

    Kese s kojima se sad vraćamo iz prodavnice, u kojoj napravimo pazar od 100 maraka, danas su prilično siromašnije u odnosu na ranije godine, ističu borci za zaštitu potrošača, a u prilog tim tvrdnjama govori i poređenje cijena.

    Od 2012. (za koju su dostupni podaci za Republiku Srpsku) nikad skuplji nije bio hljeb nego što je sada, pa i tjestenina, te neke vrste svježeg mesa, dok su, istina, druge vrste mesa pojeftinile.

    Zanimljivo je da je cijena ulja u decembru 2021. godine bila niža u odnosu na 2012, ali znatno viša u poređenju sa 2018. Ulje je u decembru 2018. godine koštalo 1,96 KM, a na kraju 2021. cijena mu je bila 3,28 KM.

    Kupus je na kraju 2012. godine koštao tek 0,62 KM po kilogramu, a na kraju prošle godine duplo više, odnosno 1,18 KM.

    Znatno je skočila i cijena krompira, koji u velikim količinama koristi gotovo svako domaćinstvo, kao i kafe i, recimo, meda.

    Skok je zabilježen i kod nekih higijenskih potrepština, ali i kod toaletnog papira, čiji paket trenutno plaćamo dosta paprenije nego ranije – na kraju 2012. koštao je 1,88, a u međuvremenu je otišao na 3,18 KM.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, smatra da su poskupljenja premašila dosadašnje maksimume.

    “Kad ljudi odu u prodavnicu kažu da se nikad manje robe nije moglo kupiti za nikad više para. Sad se kupuje na komad, kupuje se od danas do sutra. Uzmite samo koliko je hljeb poskupio, ali i sve ostalo”, rekao je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    U Savezu sindikata Republike Srpske su i više nego jasni: sindikalnu potrošačku korpu računaju od 2008. godine, a ona nije nikad bila skuplja nego što je ova posljednja.

    Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2021. godine iznosila je, naime, 2.031,77 KM, a procentualno najveći iznos novca troši se na hranu, koja je i najviše poskupljivala.

    “Savez sindikata Republike Srpske već dugi niz godina izračunava sindikalnu potrošačku korpu, koja sadrži sve one proizvode i usluge koji su potrebni četvoročlanoj porodici na mjesečnom nivou da zadovolji osnovne životne potrebe. Posljednje mjerenje je za decembar, kada je dostigla najveći iznos otkad izračunavamo sindikalnu potrošačku korpu”, ističe Božana Radošević, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    To je, dodaje, posljedica rasta cijena, što je, ističe, u većoj mjeri nekontrolisano i neopravdano. Posljedica je, prema njenim riječima, smanjenje kupovne moći, a nastavak rasta plata je jedini način da se ova situacija prevaziđe.

    “Svi smo potrošači i evidentno je da u segmentu prehrane dolazi do najvećeg rasta cijena. Evidentno je da je hljeb poskupio, potom brašno, ulje, meso i mesne prerađevine, kao i povrće i voće”, ističe Radoševićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Grmuša: Tražiću hitne kontrole u trgovinama
    Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, najavio je da će na prvoj narednoj skupštinskoj sjednici tražiti da gradski tržišni inspektori momentalno počnu sa pojačanim inspekcijskim kontrolama u trgovinama.

    “Tražiću i da Skupština grada Banjaluka zatraži od Republičke uprave za inspekcijske poslove da uradi istu stvar i momentalno naloži republičkim tržišnim inspektorima da intenziviraju kontrole u Banjaluci i u cijeloj RS”, naveo je Grmuša.

    Dodaje da trgovcima i svim preduzetnicima treba pomoći smanjivanjem nameta i ubrzavanjem procedura, ali da one koji krše zakon treba strogo kazniti, a “pogotovo one koji u ovakvim teškim vremenima praktično potkradaju svoj narod”.

    “Naša privreda nije u stanju da parira snažnijim ekonomijama i nećemo biti u stanju da pratimo povećanje plata u zemljama regije, a kamoli u razvijenim evropskim zemljama. No, ovdašnje cijene osnovnih životnih namirnica će nastaviti da rastu. Slikovito, plate će nam biti afričke, a cijene evropske”, istakao je Grmuša.

  • Tri zemlje ukinule mjere, ko je sljedeći ?

    Tri zemlje ukinule mjere, ko je sljedeći ?

    ​U posljednjih nekoliko mjeseci sve se više govori o “povratku u normalan život”, odnosno o ukidanju epidemioloških mjera i komplikovanih pravila u vezi sa putovanjima koje je prouzrokovala pandemije virusa korona i koje praktično, sa malim izmjenama, traju sve od 2020. godine.

    Uprkos tome što visoko zarazni omikron soj trenutno hara svijetom, a mnoge evropske države u posljednja dva mjeseca iz dana u dan bilježe nove, nezamislive, rekorde po broju inficiranih, pojedine vlasti odlučile su na potpuni preokret.

    Tri evropske zemlje, naime, ukidaju pravila, a sve pod parolom “moramo da naučimo da živimo sa virusom”.

    Polako se ukidaju pojedina pravila u vezi sa putovanjima, a pojedine države su ukinule gotovo sve mjere, prenosi Euronews.

    Danska – bez ograničenja
    Danska je prva zemlja Evropske unije koja je 1. februara ukinula većinu restriktivnih mjera jer više ne smatra kovid-19 “bolešću kritičnom za društvo”. Razlog za to je taj što zaraza, iako je varijanta omikron u porastu i u toj zemlji, ne predstavlja veliki teret za zdravstveni sistem i zemlja ima visoku stopu vakcinacije, rekli su danski zvaničnici, prenosi AP.

    Danska je posljednjih sedmica imala više od 50.000 slučajeva dnevno u prosjeku, ali je broj ljudi u bolničkim jedinicama intenzivne njege opao.

    Ukinuto je obavezno nošenje maski za lice, koje više nisu obavezne u javnom prevozu, prodavnicama i u zatvorenim prostorijama. Vlasti preporučuju korišćenje maski samo u bolnicama, zdravstvenim ustanovama i staračkim domovima.

    Više nisu potrebne digitalne propusnice za ulazak u noćne klubove, kafiće i restorane. Ukinuto je i ograničenje radnog vremena i broj ljudi koji može biti u noćnim klubovima.

    Ostaje samo nekoliko ograničenja za nevakcinisane putnike koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU, niti Šengena.

    Nadležni organi za zdravstvo u Danskoj “preporučuju” da oni koji budu pozitivni na testu za virus korona provedu u samoizolaciji četiri dana, dok kontakti zaraženih lica više ne moraju u karantin.

    Ovo nije prvi put da je Danska ukinula sve mjere, prethodno je vlada donijela istu odluku 10. septembra 2021. godine, kada je takođe ukinula korišćenje kovid propusnica.

    Švedska – nema testiranja, brojke nestaju iz medija
    Švedska je danas ukinula sve epidemiološke mjere uključujući masovna testiranja na virus, čak i među ljudima koji pokazuju simptome infekcije.

    “Došli smo do tačke u kojoj trošak i relevantnost testiranja više nisu opravdani”, rekla je šefica švedske agencije za javno zdravlje Karin Tegmark Vajzel, prenosi agencija AP.

    U toj zemlji samo zdravstveni radnici koji njeguju starije osobe, odnosno najugroženiji pacijenti imaju pravo na besplatno PCR testiranje, i to samo ukoliko imaju simptome.

    Antigenski testovi su i dalje dostupni u supermarketima i apotekama, ali se rezultati neće prijavljivati zdravstvenim vlastima. Takođe, privatne zdravstvene ustanove mogu da obavljaju testove i da izdaju sertifikate za međunarodna putovanja građanima, ali o sopstvenom trošku.

    Švedska je takođe juče ukinula ograničenja u broju okupljenih ljudi na događajima ili u restoranima, kao i kovid sertifikate, a radno vrijeme barova i restorana je kao prije pandemije.

    Od srijede više ne vrijede mjere, kao što su: obavezna kontrola kovid potvrda za sva javna okupljanja u zatvorenom sa više od 50 osoba, sva javna okupljanja u zatvorenom moraju da imaju sjedeća mjesta, ograničenje javnih okupljanja u zatvorenom na 500 osoba (u sportu 500 osoba po tribini) i najmanje 10 kvadratnih metara prostora po učesniku.

    Premijerka Magdalena Anderson izjavila je da pandemija nije završena, već da je ušla u novu fazu.

    Ova zemlja, takođe je ukinula ograničenja za ulazak stranih državljana iz nordijskih zemalja i ostatka Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora.

    Osnova švedskog izlaska iz pandemijskog režima leži u visokoj stopi vakcinacije, relativno niskoj smrtnosti od kovida i stabilnom broju pacijenata na intenzivnoj njezi, bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom soja omikron.

    Do danas je u Švedskoj sa dvije doze vakcinisano 84 odsto populacije starije od 12 godina, a još 53 odsto odraslih primilo je i buster.

    Norveška – mjere padaju korak po korak
    Restoranima će ponovno biti dozvoljeno posluživanje alkohola nakon 11 sati uveče, rad od kuće više neće biti obavezan, a sadašnje ograničenje od deset posjetilaca u privatnim kućama je ukinuto, rekao je premijer Norveške Jonas Gahr Stoere.

    Objava je uslijedila nakon sličnih odluka susjedne Danske i drugih evropskih zemalja, uključujući Britaniju, Irsku i Holandiju, koje su ublažile ili ukinule ograničenja posljednjih nedjelja u pokušaju vraćanja u normalu.

    Norveška je u decembru uvela djelimično zatvaranje radi borbe protiv omikron varijante koja se brzo širi, ali većina tih mjera više nije potrebna, saopštila je Vlada.

    “Čak i ako se mnogo više ljudi zarazi, manje je onih kojima je potrebna hospitalizacija. Dobro smo zaštićeni vakcinama. To znači da možemo ublažiti mnoge mjere čak i kada se broj infekcija brzo povećava”, rekao je Stoere.

    Međutim, Norveška će zadržati osnovne mjere fizičke distance, traži od ljudi da ostanu udaljeni najmanje jedan metar i da nose maske za lice na mjestima na kojima je puno ljudi.

    Koje države planiraju ukidanje kovid mjera?
    Brojne druge evropske zemlje ublažile su epidemiološke mjere i privremeno zadržale samo pojedina pravila.

    Među prvima je 19. januara britanski premijer Boris Džonson najavio ukidanje pojedinih mjera, te u Velikoj Britaniji na brojnim mjestima više nije obavezno nošenje maski ili posjedovanje kovid propusnica.

    Irska je 22. januara ukinula skoro sva ograničenja u vezi sa pandemijom virusa korona, uključujući mjere u ugostiteljskom sektoru, ograničenja na sportskim događajima i zahtjev za dokaz o vakcinaciji za ulazak u zatvorene prostore.

    Zadržala je obavezu nošenja maski u javnom prevozu i prodavnicama do kraja februara, uz pojedine mjere u školama.

    Nakon toga, Holandska vlada je 24. januara saopštila da će ponovo otvoriti barove, restorane, kulturna zdanja.

    “Danas činimo veliki korak ka ublažavanju mjera”, protiv epidemije virusa korona, rekao je premijer Mark Rute i dodao da broj zaraženih virusom korona i dalje veliki i da je jasno da se ukidanjem mjera preuzima rizik, prenosi AFP.

    Vlada je ostala pri svojim preporukama da se ne prima više od četiri gosta kod kuće i da bi trebalo nastaviti rad od kuće.

    Ujedinjeni Arapski Emirati postepeno će ukidati mjere ograničenja uvedene zbog sprečavanja širenja virusa korona, s obzirom na to da je broj zaraženih i hospitalizovanih pacijenata smanjen.

    Nacionalna uprava za vanredne situacije najavila je da od sredine februara neće biti ograničenja broja ljudi u javnim prostorima, prenio je Rojters.

  • Vlada RS se zadužuje da Kinezi grade

    Vlada RS se zadužuje da Kinezi grade

    “Elektroprivreda Republike Srpske” uzeće kredit od 30 miliona maraka da plati dug za struju koji ima prema “Hidroelektranama na Drini”, a potom će taj novac iskoristiti za dokapitalizaciju i izgradnju hidroelektrane Bistrica. U pitanju je hidroelektrana koju gradi Kineska nacionalna aerotehnološka kompanija za međunarodni inženjering (AVIK).

    Izgradnja energetskog sistema hidroelektrane Bistrica, koji će se sastojati od tri stepenasto raspoređene elektrane ukupne vrijednosti 102 miliona evra, počela je u decembru prošle godine. Ulaskom u Bistricu, kineske kompanije praktično su poklopile izgradnju svih većih energetskih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.

    Radovi na izgradnji HE Bistrica počeli su krajem prošle godine, a HE na Drini kao investitor nije uspio da obezbijedi novac. Odlučili su se na dokapitalizaciju od 56,3 miliona maraka, ali sve do danas nije bilo poznato na koji način će obezbijediti sredstva. Međutim, ta dilema je okončana raspisivanjem tendera preko kojeg “Elektroprivreda RS” traži banku koja će joj na godinu pozajmiti 30 miliona maraka, po kamatnoj stopi 2,95 odsto. Računaju kako će po osnovu kamata i troškova obrade uz glavnicu dati još 572.000 maraka bez PDV-a.

    “Kreditom bi ERS izmirio obavezu po osnovu kupljene električne energije od HE na Drini, čiji je 65 odsto vlasnik, a tim sredstvima bi HE na Drini dokapitalizovao HE Bistrica, čiji je 100-odstotni vlasnik, da bi na ovaj način kreditna sredstva u krajnjoj namjeni bila iskorištena za izgradnju HE Bistrica u Foči”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Hidroelektrana se nalazi u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča – Sarajevo. Bistrica podrazumijeva tri stepenasto raspoređene elektrane, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade. Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-sata električne energije.

    Prema prvoj bazi kineskih investicija u CEE (Central and Eastern Europe), koju je objavila organizacija civilnog društva ESTIMA, BiH je na četvrtom mjestu u centralnoj i istočnoj Evropi, a druga u užoj regiji. Prva je Srbija, a slijedi je Mađarska sa 5,4 milijarde evra. U BiH kineskim novcem realiziraju se zasad isključivo infrastrukturni projekti.

    Milorad Dodik nedavno je podsjetio na izgradnju hidroelektrana Ulog i Dabar, kao i na nastavak radova na izgradnji bolnice u Doboju te na kraju privedene pripremne radove za izgradnju 40 kilometara auto-puta Banjaluka – Prijedor. Poznato je da je još 2018. godine potpisan ugovor o koncesiji između Vlade RS i kompanije “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co. Ltd”, a vrijednost projekta je 297 miliona evra. Izgradnja ovog auto-puta odgođena je samo zbog izgradnje auto-puta od Doboja prema Bijeljini.

    Vlada Republike Srpske posljednjeg dana 2021. godine potpisala je ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija “China Energy Gezhouba Group”, a kreditiraće je kineska državna banka Eskim na osnovu garancija Republike Srpske.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković još ranije je najavio potpisivanje ovog ugovora, a kako je istakao, HE Dabar je decenijski projekt Hercegovine i ovog dijela Republike Srpske. HE Dabar, čija je ukupna vrijednost oko 650 miliona KM, imaće instalisanu snagu od 159,15 megavata i 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije.

    “Republika Srpska je jedna obična kolonija u kojoj strane multinacionalne kompanije nastoje da obespravljene radnike iskorištavaju kao crnačko roblje, a da nekolicina domorodaca i plemenskih vođa dobije zlato i bogatstvo kako bi potlačene robove držala pokornim. Tako je bilo prije deset godina kada su po Srpskoj gradile neke druge firme, tako je i danas, kada grade Kinezi”, smatra poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.

  • WHO: Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su saopćili da Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa te da se kreće prema fazi u kojoj će moći dugoročno upravljati covidom.

    “Pandemija ulazi u drugačiju fazu. Mislimo da se krećemo, posebno jer se povećava broj vakcinisanih, prema onom što bi mogla biti endemija”, izjavila je čelnica WHO-a za Afriku Matshidiso Moeti.

    Smatra da je broj zaraženih na ovom kontinentu sedam puta veći od registrovanog, a da je broj preminulih i do tri puta veći od registrovanog.

    Moeti je istakla da je to posljedica problema u vezi s testiranjem, a što se odrazilo kroz zvanično relativno mali broj zaraženih i preminulih. To je bio razlog da se stekne dojam da Afrika nije mnogo pogođena pandemijom.

    Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, do jučer, 10. februara, u ovom dijelu svijeta je registrovano 11 miliona ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom te 250.000 preminulih. No, u WHO-u procjenjuju da je bilo zaraženo 70 miliona osoba te da je preminulo 750.000.

    U prilog ovoj procjeni su rezultati više istraživanja koja ukazuju na to da ovi brojevi nisu veći od zvaničnih samo u Africi, već i u ostatku svijeta, piše list Guardian.

    Podsjećamo, direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge je nedavno izjavio da je izgledno da je i pred Evropom dug period zatišja kada je riječ o pandemiji koronavirusa.

  • OSCE poručio NSRS-u: Povucite zakon o VSTV-u, ugrožavate nezavisnost pravosuđa BiH

    OSCE poručio NSRS-u: Povucite zakon o VSTV-u, ugrožavate nezavisnost pravosuđa BiH

    Predsjedavajući OSCE-a i ministar vanjskih poslova Poljske Zbignjev Rau te generalna sekretarka OSCE-a Helga Maria Schmid oglasili su se povodom odluke Narodne skupštine RS-a da izglasa Nacrt zakona o VSTV-u RS.

    “Jednostrano povlačenje iz državnih institucija protivno je Ustavu Bosne i Hercegovine i podriva ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je osnovna mjera zaštite u održavanju vladavine prava u zemlji. Uspostavljanje paralelne strukture na entitetskom nivou ugrozilo bi dosadašnja postignuća u reformi vladavine prava u zemlji i ugrozilo bi daljnji napredak u ovoj oblasti”, naveli su iz OSCE-a.

    OSCE navodi kako potvrđuje svoju podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovim vrijednostima.

    “Povlačenje iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine bilo bi suprotno slovu i duhu Sporazuma, ugrožavajući nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini, a istovremeno bi proširilo prostor za krivičnu nekažnjivost”, saopćeno je.

    Na kraju pozivaju NSRS da povuče ovaj zakon, a sve lidere u Bosni i Hercegovini da zajedno rade na stvaranju uslova neophodnih za konstruktivan politički dijalog, za dobrobit svih građana širom zemlje.

  • Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Američki predsjednik Joe Biden pozvao je sve američke državljane koji borave u Ukrajini da odmah napuste tu zemlju zbog pojačanih prijetnji ruskom vojnom akcijom. Upozorio je kako svjetski rat znači momenat kada Amerikanci i Rusi zapucaju jedni na druge.

    Biden je rekao da neće slati vojne trupe da spašavaju Amerikance ako Moskva napadne Ukrajinu. On je upozorio da bi “stvari mogle brzo da polude” u regionu.
    Američki State Department također je pozvao sve Amerikance da što prije izađu iz Ukrajine.

    “Imamo posla s jednom od najvećih vojski na svijetu. To je sasvim drugačija situacija i stvari bi brzo mogle ‘poludjeti'”, rekao je Biden.

    Upitan da li postoji scenarij koji bi ga mogao navesti da pošalje vojsku u spašavanje Amerikanaca koji bježe iz Ukrajine, Biden je odgovorio da ne postoji.

    “To je svjetski rat kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge. Mi smo u potpuno drugačijem svijetu, drugačijem nego je iko ikada bio”, rekao je, prenosi BBC.


    Svjetski lideri su u međuvremenu nastavili ofanzivnu diplomatiju kako bi ublažili trenutnu krizu oko Ukrajine i spriječili eskalaciju i rat.

    Rusija je više puta poricala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos tome što je na granici nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Upravo juče je započela velike vojne vježbe sa susjednom Bjelorusijom, a Ukrajina je optužila Rusiju da joj blokira pristup moru.

    Kremlj ne krije kako želi uvesti “crvene linije” kako bi osigurao da Ukrajina nikada ne pristupi NATO-u.


    Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u četvrtak da se Evropa suočila s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija usred tenzija.

  • Na testu iz vakcinacije BiH dobila dvojku

    Na testu iz vakcinacije BiH dobila dvojku

    Godina dana od početka vakcinacije protiv virusa korona u BiH navršava se sutra, a proces imunizacije je, prema mišljenju medicinara, zaslužio jedva prolaznu ocjenu dva, jer je, kako ističu, cijepljeno tek malo više od 30 odsto građana, dok su društvenim mrežama zavladali antivakseri.

    Pandemija virusa korona, koja je u BiH počela prije skoro dvije godine, poremetila je sve tokove, a u naše živote unijela ono što je postalo poznato kao “nova normalnost”.

    Kao jedini tračak nade da će se sve uskoro vratiti na staro stanje predstavljala je vakcina, a čekajući da u BiH stignu prve doze, veliki broj građana je na vakcinaciju odlazio u susjedne Srbiju i Hrvatsku.

    Prve doze cjepiva dočekali smo početkom februara 2021. godine, kada je u Republiku Srpsku iz Rusije stiglo 2.000 doza sputnjika V.

    Prvi na redu za imunizaciju bili su medicinski radnici Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), a nakon njih mogućnost vakcinacije su dobili i građani stariji od 65 godina, kao i hronični bolesnici.

    Prvu vakcinu protiv virusa korona u BiH je 12. februara prošle godine primio Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS, koji je u razgovoru za “Nezavisne novine” naveo da se prvi vakcinisao jer je time želio da bude primjer drugim građanima.

    “Imao sam povjerenje u vakcinu i smatrao sam da je to jedini lijek protiv kovida-19, a htio sam da budem i primjer ostalima”, rekao je Đajić, dodajući da je do sada primio tri doze vakcine protiv kovida-19.

    Istakao je da je mali procenat vakcinisanih pacijenata na kovid odjelima UKC RS imao težu kliničku sliku, te da je surova istina da je kod nas još mali broj vakcinisanih građana.

    “Primijetili smo da se ljudi vakcinišu jednom ili dvije doze vakcine i prođe dug period, evo skoro godinu dana, a da nisu primili treću dozu”, kazao je Đajić, koji je proces vakcinacije ocijenio ocjenom dva.

    Iako smo dugo čekali na vakcine, do sada je u BiH propalo oko 750.000 cjepiva, kako zbog slabe zainteresovanosti građana i kratkog roka trajanja vakcina, tako i zbog pojedinih slučajeva neadekvatnog skladištenja, koji se desio u Domu zdravlja Prijedor, kada je propalo više od 1.200 vakcina. Da ne možemo biti pretjerano zadovoljni procesom vakcinacije, te da su naši građani više vjerovali neprovjerenim vijestima s društvenih mreža, za “Nezavisne” je kazao Nenad Stevandić, šef Tima za praćenje sprovođenja mjera Republičkog štaba za vanredne situacije, navodeći da je zapanjujuće kako je antivakserska kampanja kod nas imala veliki odjek.

    “Dok je obim vakcinacije u zemljama zapadne Evrope oko 70 odsto, mi nismo još ni na 40 odsto”, naveo je Stevandić, te je imunizaciju ocjenio ocjenom 2,5.

    “Napore da se nabave vakcine bih ocjenio s pet, ali narod s 2,5. Najmanje smo u Srpskoj građane zatvarali u periodu pandemije, ali nam oni nisu vratili velikim brojem vakcinisanih”, zaključio je Stevandić.

    Mladen Šukalo, šef porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, kazao je da je na početku vakcinacije odziv građana bio dobar, ali da se on smanjivao kako je vrijeme prolazilo. Dodao je da građani imaju mogućnost da na više lokacija prime bilo koju od pet dostupnih vakcina protiv virusa korona, te je proces vakcinacije ocijenio ocjenom 2,5, jer, kako je naveo, građani nisu imali previše represivnih mjera, u vidu pojačanog nadzora nad primjenom epidemioloških mjera, uključujući vakcinaciju.

    Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, kazao je da je neophodno da imamo više od 60 odsto vakcinisanih, te da su neki dijelovi BiH, kao što je Kanton Sarajevo, već prešli 55 odsto vakcinisanih, ali da to ništa ne vrijedi ako procenat vakcinisanih nije ujednačen u cijeloj BiH.

    Drljević je proces vakcinacije ocijenio sa dva, jer, kako je naveo, kao država smo slabo naručivali vakcina, a uglavnom smo ih dobijali kao donacije od drugih zemalja.

    “Istovremeno je ostavljeno mnogo vremena protivnicima vakcine da zavladaju medijskim prostorima”, kazao je Drljević za “Nezavisne novine”.

  • Begija Smajić neće odgovarati za teške riječi u NSRS

    Poslanik Begija Smajić u Narodnoj skupštini je izjavila da je „Vojska Republike Srpske počinila zločin genocida u Srebrenici“, boračka udruženja, javnost i parlamentarci traže izvinjenje ili odgovornost, ali bez obzira na to što je krivicu generalizovala na cijelu Vojsku, Smajićevu od zatvora štiti poslanički imunitet i nedorečen Krivični zakonik RS.

    Narodna skupština je proteklog ljeta dopunila Krivični zakonik novim članom koji se odnosi na „povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda“. Te izmjene su stupile na snagu.

    U njima se prijeti kaznom zatvora u slučaju da neko uvrijedi Republiku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu. Bivša VRS se nigdje posebno ne pominje.

    – Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, kazniće se kaznom zatvora do tri godine. Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – piše u KZ RS.

    Dalje, ako je pomenuto krivično djelo počinilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta (kao što je u slučaju Begije Smajić), kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

    Međutim, u Zakonu o imunitetu RS piše da „poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u zakonodavnim organima Republike Srpske“.

    Zakon još kaže da se na imunitet mogu pozvati u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti u navedenim institucijama, ali se on „ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka“.

    – Ukoliko u toku krivičnog postupka lice izjavi da je postupak koji je osnova za pokretanje krivičnog postupka izvršen u okviru njegovih dužnosti, to pitanje će se raspraviti i rješavati odlukom nadležnog suda – piše u Zakonu o imunitetu koji je svojevremeno nametnuo OHR.

    Republičko javno tužilaštvo RS i Okružno tužilaštvo Banjaluka pitali smo da li u diskusiji Smajićeve ima elemenata za pokretanje istrage, da li su dobili prijavu protiv nje, odnosno da li tužilaštva u ovakvim prilikama mogu da reaguju po službenoj dužnosti.

    Za sada, odgovor smo dobili iz Okružnog tužilaštva i u njemu piše: Iz izjave poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Begije Smajić, a kako navodite u vašem upitu, “Vojska RS osuđena za zločin genocida u Srebrenici”, ne proizilazi postojanje elemenata krivičnog djela Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a KZ RS.

    Pokušali smo da čujemo izjavu i Begije Smajić, ali nije odgovorila na naše pozive ni poruku. Poslanik SDS Ivanka Marković, inače stručnjak za oblast krivičnog prava, kaže da nije bila u skupštinskoj sali u vrijeme kada je Smajićeva imala spornu diskusiju, pa iz tog razloga ne može ni da je komentariše.

    Vitomir Popović, univerzitetski profesor prava, tvrdi da Begija Smajić može da odgovara za izgovorene riječi „jer je vrijeđanje ugleda Vojske RS zapravo vrijeđanje ugleda Republike Srpske“.

    – U zakonu ne piše vojska, ali se pod Republikom Srpskom smatra bilo koja njena institucija – kaže Popović za Srpskainfo.

    Međutim, on upozorava da je za odgovornost Smajićeve neophodno da joj bude oduzet imunitet od krivičnog gonjenja.

    – Njen osnovni cilj jeste da isprovocira Srbe, ako je to moguće – da ih ponizi, da dignu što više prašine, a da ona onda kuka i žali se međunarodnoj zajednici kako kao poslanik ne može da kaže u parlamentu ono što hoće, pa makar to bila krajnja uvreda naroda i Vojske – zaključuje Popović.

    Advokat Aleksandar Jokić, citirajući odredbe Zakona o imunitetu RS, smatra da je Begija Smajić, to što je uradila, uradila u svojstvu narodnog poslanika.

    – I vrlo jednostavno bi to dokazala da je sve radila u sklopu obavljanja te dužnosti, iako imunitet nije opšta prepreka od krivičnog gonjenja. To znači da bi odgovarala, primjera radi, ako nekog na ulici ubije automobilom, ali ne može da krivično odgovara za ono što kaže u skupštini kao poslanik. To znači ta opšta odredba, odnosno da sud odlučuje – kaže Jokić za Srpskainfo.

    Postavlja se pitanje šta znači da sud odlučuje o imunitetu. Da li to znači da mora da bude formiran predmet, podignuta optužnica, da bi se stiglo do suda?

    – Ne mora, zavisi u kom trenutku se pozove na imunitet. Može i eventualno tužilaštvo da utvrdi da ona ima imunitet, pa da ne podigne optužnicu. Može i sud prilikom potvrđivanja optužnice utvrditi, ili nakon prethodnih prigovora… Ali, obično se na početku postupka to kaže i, ako nema primjedbi, sud to usvoji. Međutim, sud mora procijeniti da li je to djelo koje je obuhvaćeno imunitetom ili ne. Da li je to uradila kao poslanik ili kao građanin. Ogroman je spektar djela koja ne potpadaju pod odredbu o imunitetu – zaključuje Jokić.

    Podsjećamo, povod za spornu izjavu Smajićeve bilo je to što je poslanik Nebojša Vukanović na sjednicu NSRS došao u maskirnoj košulji bivše VRS. Mada je njegov cilj bio da isprovocira vlast jer je „odustala“ od ponovnog formiranja vojske, više reakcija je stiglo sa bošnjačke strane.

    Prvo je reagovao Ćamil Duraković iz Srebrenice, a nakon što mu je Vukanović odgovorio, replicirala je Smajićeva: „On (Duraković) je juče istakao samo svoje nezadovoljstvo, kao i nezadovoljstvo svih žrtava Srebrenice, što ste obukli uniformu Vosje Republike Srpske, koja je osuđena za zločin genocida u Srebrenici“.

    Kao što je poznato, za zločin u Srebrenici osuđen je kompletan ratni politički i vojni vrh RS, kao i nižerangirani funkcioneri i pojedini vojnici, ali ni u jednoj presudi nije presuđeno Vojsci RS. Da stvar bude gora, Smajićevu reakciju podržali su brojni istomišljenici na društvenim mrežama, dok su je pojedini mediji u Sarajevu pokušali predstaviti kao žrtvu, samo zbog toga što je javnost u Srpskoj od nje tražila izvinjenje ili da odgovara pred zakonom.