VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Imam modrice od previše aspirina

    Tramp: Imam modrice od previše aspirina

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za “Volstrit džurnal” da ima velike modrice na ruci zbog aspirina koji uzima i negirao je da je zaspao dok je prisustvovao javnim sastancima.

    On je modricu na ruci objasnio kao posljedicu aspirina koji svakodnevno uzima radi razrjeđivanja krvi.

    “Ne želim da mi gusta krv struji kroz srce”, rekao je predsjednik SAD.

    U intervjuu u kojem je tvrdio da je dobrog zdravlja, Tramp je promijenio svoju prethodnu izjavu o tome da je u oktobru imao magnetnu rezonancu, rekavši da je umjesto toga u pitanju bilo CT skeniranje.

    Tramp, koji je sa 79 godina najstarija osoba koja je preuzela predsjedničku funkciju u SAD, rekao je u intervjuu da je njegovo zdravlje savršeno i izrazio frustraciju zbog interesovanja medija za ovu temu.

  • Objavljen vizual za ovogodišnji Dan Republike

    Povodom obilježavanja Dana Republike Srpske, javnosti je predstavljen zvanični vizual ovogodišnje proslave, čija je centralna poruka sadržana u sloganu „Živjeće ognjište“.

    Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite poručuju da ovaj sloga, duboko ukorijenjen u identitetskom biću srpskog naroda, nosi poruku koja ne pripada samo vremenu u kojem živimo, već se oslanja na vijekove istorijskog iskustva, stradanja, opstanka i neprestane borbe da se sačuva dom.

    – U srpskoj tradiciji, ognjište je mnogo više od dijela kuće. Ono je srce doma, mjesto gdje se okupljala porodica, gdje su se pamtili preci i dočekivali potomci, slavila krsna slava i prenosile vrijednosti koje su oblikovale narod. Oko ognjišta se učilo ko smo, odakle dolazimo i kome pripadamo. Zato je ognjište kroz istoriju postalo snažan simbol identiteta. Njegovo čuvanje značilo je čuvanje naroda, a njegovo gašenje često je značilo raseljavanje, gubitak i zaborav – navodi se u saopštenju.

    ŽIVJEĆE OGNJIŠTE DAN REPUBLIKE SRPSKE 9 JANUAR

    Srpski narod je, poručuju iz ministarstva, kroz teška istorijska razdoblja, znao da bez svog ognjišta nema ni slobode, ni budućnosti.

    – Sačuvati ognjište značilo je sačuvati pravo na postojanje. Republika Srpska danas predstavlja to zajedničko, savremeno ognjište srpskog naroda sa ove strane Drine. Ona je prostor u kojem se čuvaju identitet, jezik, kultura i vjera, ali i prostor u kojem se živi svakodnevni život, rađaju djeca, osnivaju porodice i planira budućnost – navodi se u saopštenju.

    Poruka „Živjeće ognjište“, kako je poručeno, nije okrenuta samo prošlosti i sjećanju. Ona je, prije svega, zavjet budućnosti.

    – Potvrda da Republika Srpska ima snagu da traje, da se razvija i da odgovorno čuva ono što je stvoreno – svjesna svoje istorije, ali okrenuta novim generacijama. „Živjeće ognjište“ snažno poručuje da Republika Srpska nije privremena tvorevina niti prolazna politička kategorija. Ona je izraz kolektivne volje da se ostane na svome, da se čuva ono što je stečeno i da se odgovorno prenese budućim generacijama. To je zavjet da se identitet ne zaboravi i da se gradi društvo mira, stabilnosti i razvoja – poručeno je iz Ministarstva rada i boračko – invalidske zaštite.

    Republika Srpska će i ove godine, nizom manifestacija, obilježiti Dan Republike, a centralne svečanosti planirane su 5, 8, 9. i 10. januara. Tim povodom predviđeni su svečana akademija, kao i tradicionalni svečani defile.

    -Republika Srpska nastala je 9. januara 1992. godine u Sarajevu kao Republika srpskog naroda u BiH odlukom tadašnje Skupštine srpskog naroda u BiH. Ovo je dan kada je izražena politička volja srpskog naroda u Bosni i Hercegovini da se organizuje u svoju Republiku, radi očuvanja prava na slobodu, ravnopravnost i opstanak stvarajući Republiku Srpsku kao odgovor na tadašnje istorijske okolnosti i duboke političke promjene, sa ciljem da se obezbijedi institucionalni okvir za zaštitu kolektivnih i individualnih prava. Od tada do danas, Republika Srpska ostaje trajna ustavna kategorija, zasnovana na Dejtonskom mirovnom sporazumu i posvećena miru, stabilnosti i razvoju – zaključeno je u saopštenju.

  • Neuralink kreće u proizvodnju: Mask hoće svima da ugradi čip u mozak

    Neuralink kreće u proizvodnju: Mask hoće svima da ugradi čip u mozak

    Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

    Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži “X”, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.

    Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine. Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.

    Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.

    Od regulatornih problema do testiranja na ljudima
    Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.

    Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.

    Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

    Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak
    Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara, uz pomoć robota i preciznih sistema za pozicioniranje.

    Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.

    Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene. Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize, za koje Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.

  • Macut: Vlada će nastaviti da preduzima sve mjere radi očuvanja energetske sigurnosti

    Macut: Vlada će nastaviti da preduzima sve mjere radi očuvanja energetske sigurnosti

    Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut poručio je da će Vlada nakon produženja licence NIS-u nastaviti da preduzima sve neophodne mjere radi očuvanja energetske sigurnosti i ukupne ekonomske stabilnosti.

    Macut je naglasio da je dobijanje licence za NIS važna i ohrabrujuća vijest za Srbiju i čestitao svim građanima i zaposlenima u NIS-u na očuvanoj stabilnosti i odgovornosti u izuzetno teškim okolnostima.

    – Odluka o produženju licence potvrđuje da se uporna, odgovorna i državnički vođena politika isplati i da Srbija zna da zaštiti svoje nacionalne interese – dodao je Macut.

    On je podsjetio da je prošlo 84 dana od posljednjeg ulaska sirove nafte u zemlju, a da građani i privreda nisu osjetili poremećaje u snabdijevanju, što potvrđuje otpornost sistema i sposobnost države da odgovori na velike izazove.

    Američka administracija produžila je operativnu licencu za rad NIS-u do 23. januara.

  • Vučić: Očekujem da Rafinerija počne potpuno da radi do 17. ili 19. januara

    Vučić: Očekujem da Rafinerija počne potpuno da radi do 17. ili 19. januara

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da Rafinerija počne u potpunosti da radi do 17. ili 19. januara, kao i da se do isteka operativne licence za NIS – 23. januara dogovore Rusi i Mađari o kupovini ruskog udjela u NIS-u.

    – Tako da očekujem punu normalizaciju tamo 17. 18. 19. januara, upravo pred isticanje tog roka. A onda nadam se da će u međuvremenu Rusija i Mađarska da završe svoj posao. Ali dobijamo vazduh i dobijamo priliku da građani imaju sigurnost i mogu da budu mirni i da neće biti nikakvih problema u snabdijevanju – rekao je Vučić tokom obilaska Božićnog seoceta ispred Skupštine Srbije.

    On je rekao da NIS sada može da doprema preko ЈANAF-a sirovu naftu.

    – Vjerujem da će to i koristiti, već čim plate, dakle, prvog radnog dana, to je 5. januar, da odmah može da krene prvih 85.000 tona – rekao je Vučić.

  • Šobot: Zabrana posjeta pacijentima preventivna mjera

    Šobot: Zabrana posjeta pacijentima preventivna mjera

    Vršilac dužnosti generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot rekao je da su posjete pacijentima u svim klinikama ovog centra zabranjene s ciljem prevencije i kontrole širenja respiratornih infekcija.

    – Situacija je stabilna, ovo je urađeno iz preventivnih razloga. Svi žele da dođu u posjetu bližnjima, međutim to ugrožava njihovo zdravlje. Odlučili smo da tokom praznika u skladu sa epidemiološpkom situacijom, zabranimo posjete kako bi spriječili ekspanziju influence – izjavio je Šobot novinarima u Banjaluci.

    On je naveo da se u posljednjih desetak dana broj oboljelih od influence povećavao, te da je to posebno prijetnja najuroženijim pacijentima, a to su stariji i pacijenti hospitalizovani zbog akutnog infarkta mioakarda.

    – Nema potrebe da im ugrožavamo zdravlje mogućim prenosom influence koja, moram priznati, ima dosta težak klinički oblik – naveo je Šobot.

    Zbog povećanog broja respiratornih infekcija, od danas su zabranjene posjete pacijentima u svim klinikama Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

  • Indija pretekla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta

    Indija pretekla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta

    Indija je zvanično pretekla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta, sa bruto domaćim proizvodom od 4,18 biliona dolara, a očekuje se da će do 2030. godine preteći Njemačku i zauzeti treće mjesto.

    Vlada u Nju Delhiju u godišnjem saopštenju prognozira da će u 2030. godini bruto domaći proizvod Indije iznositi 7,3 biliona dolara, prenosi Times of India.

    U drugom fiskalnom kvartalu, od jula do septembra, privreda Indije porasla je za 8,2 odsto na godišnjem nivou, što predstavlja najveći rast među velikim svjetskim ekonomijama.

    Snažna domaća potrošnja i rast privatnih investicija ključni su pokretači rasta, a analitičari ističu da su stabilna fiskalna politika i povećani kreditni tokovi omogućili kompanijama da prošire proizvodnju i podstaknu zapošljavanje, što dodatno jača ekonomski zamah.

    Indijska vlada je tokom protekle godine sprovela niz reformi s ciljem olakšavanja poslovanja, uključujući unapređenja poreskog sistema i olakšice za strane investitore.

    Ove mjere stvorile su povoljno okruženje za dugoročne investicije i tehnološki razvoj, što je posebno važno za industrije sa visokom dodatom vrijednošću.

    Optimistične prognoze potvrđuju i međunarodne finansijske institucije. Svjetska banka očekuje privredni rast Indije od 6,5 odsto u 2026. godini, agencija Moody’s predviđa rast od 6,4 do 6,5 odsto, dok MMF i OECD prognoziraju stabilan rast indijske ekonomije u narednim godinama.

  • Četiri krivična djela i jedan smrtni ishod u novogodišnjoj noći u Republici Srpskoj

    Četiri krivična djela i jedan smrtni ishod u novogodišnjoj noći u Republici Srpskoj

    U Republici Srpskoj u novogodišnjoj noći evidentirana su četiri krivična djela, osam slučajeva narušavanja javnog reda i mira, te 14 saobraćajnih udesa u kojima je jedna osoba poginula.

    Postupajući po prijavi o narušenom javnom redu i miru na području Banjaluke, policijski službenici Policijske uprave Banjaluka su uhapsili tri osobe zbog sumnje da su počinili krivično djelo tjelesna povreda. -Izlaskom na lice mjesta, policijski službenici su utvrdili da su tri osobe nakon verbalne rasprave sa oštećenim, međusobno sa njim razmjenjivali udarce, te su istom tako nanijeli tjelesne povrede u predjelu glave.

    Povrijeđeni je zbrinut od strane Službe hitne medicinske pomoći Banjaluka – saopšteno je iz MUP RS. Pored toga, policija postupa po prijavi da je nekoliko nepoznatih osoba fizički napalo dvije osobe u Banjaluci. –Povrijeđene osobe su od strane radnika Službe hitne medicinske pomoći prevezeni u Univerzitetsko-klnički centar Republike Srpske, gdje im je pružena adekvatna medicinska pomoć.

    Policijski službenici preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju identiteta izvršilaca napada – dodaju iz MUP RS. Policijskoj stanici Foča sinoć u 23.25 nepoznata osoba je telefonom prijavila da je u jednoj diskoteci postavljena eksplozivna naprava. Protivdiverzionim pregledom utvrđeno je da je riječ o lažnoj prijavi

  • Šta smijete, a šta ne smijete unositi u EU

    Šta smijete, a šta ne smijete unositi u EU

    Povratak sa proslave božićnih i novogodišnjih praznika za dijasporu može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ako se u prtljažniku nalaze domaće delikatese.

    EU primjenjuje rigorozna pravila o uvozu namirnica životinjskog porijekla, pa omiljeni bakin sir, djedina slanina i pršuta ili domaća rakija često završe u kanti za smeće uz paprene novčane kazne.

    Tokom praznika i putovanja u inostranstvo često se postavlja pitanje šta je legalno, a šta nije dozvoljeno prenijeti preko granice – koliko kutija cigareta može biti u autu, hoće li vam “zalijepiti” kaznu ako u prtljažniku imaju dva koluta sira i “tablu” slanine, da li je dozvoljeno unijeti istu količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima.

    Upravo zbog svih tih pravila, koja su toliko brojna da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, Večernji list donosi spisak svega što se smije, odnosno ne smije unijeti u Evropsku uniju.

    Ako unosite robu iz trećih zemalja (kao što je Srbija, BiH…), limit za uvoz po osobi ne smije preći 430 evra u pomorskom i vazdušnom saobraćaju i 300 evra u svim ostalim vrstama transporta, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putuju.

    Putnici u vazdušnom saobraćaju mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim prevozom.

    Putnici u vazduhu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Putnici drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje.

    Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijane duvanske proizvodnje, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda.

    Što se tiče alkoholnih pića, ista pravila važe za putovanja kopnom, vazduhom i morem – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina i 2 litre alkoholnih pića sa manje od 22 odsto alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

    Ako želite da plaćate trošarine, uz uslov da ste stariji od 17 godina, moguće je unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestokog alkohola, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti.

    Sve preko toga nije dozvoljeno ni uz plaćanje. Uopšte nije dozvoljeno unositi meso i mlijeko, kao ni proizvode od mesa i mlijeka.

    Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuvane, posoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Za druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih nogu, dozvoljeno je do 2 kg po osobi.

    Kada putujete iz Srbije ili Bosne u Hrvatsku, možete nositi određene količine voća i povrća, ali uz značajna ograničenja i posebne uslove.

    EU generalno dozvoljava unos svježeg voća i povrća, osim krompira, do 5 kg po osobi. Međutim, većina voća i povrća, poput jabuka, krušaka, paradajza, mrkve, cvekle, celera, rotkvica, kupusa, karfiola, kelja, zelene salate, radiča, endivije, đumbira, šafrana i kurkume, zahtjeva fitosanitarni sertifikat izdat od nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje porijekla.

    Fitosanitarnu kontrolu obavljaju inspektori na graničnim kontrolnim punktovima. Izuzeci od fitosanitarnih propisa, za koje sertifikat nije potreban, su određene vrste tropskog voća: ananas, svjež ili suv kokos, banane i rume. Ove namirnice se mogu unijeti bez ograničenja, u razumnim količinama za ličnu upotrebu.

    Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas može zadesiti kazna koja može iznositi i do 13.300 evra. Visina kazne zavisi od vrste i količine robe koju ste pokušali da unesete ili iznesete.

    Za neprijavljivanje robe propisana je novčana kazna od 265 do 6.600 evra, dok za pokušaj krijumčarenja ili neprijavljivanja komercijalne robe ili robe sa zabranama/ograničenjima propisana kazna može biti od 400 do 13.300 evra, prenosi b92.

  • Zaduženje od 1,7 milijardi KM pred izazovima

    Zaduženje od 1,7 milijardi KM pred izazovima

    Republika Srpska u narednoj godini planira novo zaduženje u iznosu od 1,7 milijardi KM, ali ekonomski stručnjaci upozoravaju da realizacija tog plana može biti ozbiljno otežana. Kao ključne prepreke navode se ograničeni kapaciteti domaćeg finansijskog tržišta i problemi iz ranijih aranžmana sa međunarodnim posrednicima.

    Ekonomista Zoran Pavlović ističe da postoje dva osnovna razloga zbog kojih će planirano zaduženje biti teško sprovesti. Prvi se odnosi na strukturu samog duga, jer je predviđeno da se najveći dio sredstava obezbijedi kroz dugoročno zaduženje.

    – „Prvi je što su planirali da više-manje taj iznos od 1,7 milijardi bude primarno dugoročno zaduženje. A to može da bude dugoročno zaduženje po osnovu kupovine, odnosno prodaje obveznica na nekom evropskom tržištu. Treba imati u vidu da će se teško toliko novaca prikupiti sa lokalnog tržišta, ako se uzme u obzir ograničenje koje postoji da ni jedna financijska institucija ne može da bude u finansijskom svijetu izložena, odnosno da ne može dati više od 5 ili 10% plasmana jednom korisniku“, rekao je Pavlović.

    Prema njegovim riječima, domaće finansijsko tržište nema kapacitet da iznese ovako obimno zaduženje, prvenstveno zbog zakonskih ograničenja koja važe za banke i druge finansijske institucije.

    – „On smatra da teško da domaće tržište može da obezbjedi tu količinu novca prvenstveno zbog zakonskog ograničenja“, naveo je Pavlović.

    Kao drugo ključno ograničenje, Pavlović ističe reputacioni problem Republike Srpske na međunarodnom tržištu kapitala, koji proizlazi iz spora sa ranijim posrednikom u emisiji obveznica.

    – „Pretpostavljam da će morati da planiraju da idu opet na berzu. Jedini mali problem sa berzom je da će biti teško da odrade posao jer zadnjeg agenta koga su angažovali nisu ispoštovali. Njega su u biti prevarili pa je tužio Vladu Srpske za neisplaćenu proviziju za posao koji je uradio“, rekao je Pavlović.

    On je podsjetio da se radi o sporu vrijednom tri miliona KM, koji još nije okončan. Tužbu je podnio Dušan Mađid Pajić, direktor švajcarske kompanije „Synergy Wealth Management“, koji od Republike Srpske potražuje posredničku naknadu za emisiju obveznica iz aprila 2021. godine, kada se Vlada Republike Srpske na Londonskoj berzi zadužila za 300 miliona evra.

    Pavlović naglašava da uloga finansijskih agenata u ovakvim poslovima ima ključni značaj, jer oni predstavljaju vezu između emitenta obveznica i investitora.

    – „To je nešto što je urađeno, a nije dobro zato što tih agenata koji rade na animiranju finansijskih institucija i fondova za kupovinu obveznica, jer ipak treba s jedne strane pripremiti, a s druge strane napraviti prospekt, odnosno dokument koji je osnov za prodaju obveznica“, rekao je Pavlović.

    Prema njegovoj ocjeni, trenutna situacija je nepovoljna za Republiku Srpsku i može dodatno zakomplikovati novo zaduženje na međunarodnim tržištima kapitala.

    – „Možda će htjeti neki drugi agent da radi, ali će uzeti pare unaprijed. U finansijskom svijetu se takve stvari ne rade. Republika Srpska će morati ići na neku međunarodnu berzu jer tih para nema u BiH. Ona dva osnova kako sam rekao, ali kad se još na to dodaju razni sudski sporovi koji su više-manje prisutni kao takvi u arbitražama, bojim se da nismo u dobroj situaciji“, zaključio je Pavlović.