Autor: INFO

  • Šarović poručio da SNSD vodi Srpsku u izolaciju

    Šarović poručio da SNSD vodi Srpsku u izolaciju

    Najavom iz Brisela da vlasti EU razmatraju zabranu putovanja i druge sankcije Republici Srpskoj pokazala je da se, nažalost, obistinjuju naši strahovi da će politika SNSD dovesti u izolaciju cijelu Republiku Srpsku.

    Poručio je ovo predsjednik Srpske demokratske stranke, Mirko Šarović i dodao:

    – Ne smijemo dozvoliti i po svaku cijenu moramo spriječiti sankcije Republici Srpskoj, sprječavanje kretanja, gubitak investicija i sve druge sankcije koje su sada na stolu EU – rekao je Šarović.

    On je istakao da je Milorad Dodik i SNSD, svojom neodgovornom politikom usmjerenom na manipulisanje patriotizmom Srba u Republici Srpskoj, kao jedinim preostalim adutom u pokušaju dobijanja izbora, ugrozio sve stanovnike Republike Srpske i njihovu budućnost.

    – U okolnostima svakodnevnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica i sve težeg preživljavanja stanovništva, umjesto ozbiljnih mjera ekonomske politike kojima bi se ovo stanje koliko-toliko popravilo, dovedeni smo u opasnost opšte izolacije koja bi bila pogubna po realni sektor i sve zaposlene, a time i sve stanovnike Republike Srpske – poručio je Šarović.

    On kaže da smo svi mi postali smo taoci pogubne politike SNSD i njihove grčevite borbe da po svaku cijenu zadrži vlast.

    – Republika Srpska je bukvalno stavljena pod hipoteku politike Milorada Dodika. Ako zaista misli dobro svom narodu ovo je trenutak da se on povuče iz politike, da preuzme ličnu odgovornost za nakaradne političke poteze koje je povlačio, i time pokuša da poštedi Srbe u Republici Srpskoj stigme koju nam je donijela njegova grčevita borba da zadrži vlast po svaku cijenu – zaključio je Šarović.

  • Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg ponovo je zatražio danas da Moskva dokaže da vrši povlačenje trupa sa granica Ukrajine i dodao da se vojnici i tenkovi često pomjeraju.Ostaje da se vidi da li zaista postoji rusko povlačenje. Ono što vidimo je da su povećali broj vojnika i da dolazi još više trupa – rekao je Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog sastanka ministra odbrane NATO zemalja u Briselu.

    On je dodao da će NATO pozdraviti “stvarni početak povlačenja trupa”.

    – Oni su uvijek pomjerali snage naprijed-nazad tako da to što vidimo kretanje snaga ili tenkova ne potvrđuje stvarno povlačenje – naglasio je Stoltenberg.

  • Radnik pao na gradilištu, prevezen u bolnicu

    Radnik pao na gradilištu, prevezen u bolnicu

    Jedan radnik teško je povrijeđen kada je danas pao na gradilištu u Banjalučkom naselju Lazarevo, saznaje Srpskainfo.

    Očevici za Srpskainfo kažu da se nesreća desila oko 11.30 kada je prilikom radova na zgradi radnik izgubio kontrolu i pao sa ploče.

    – Prizor je bio užasan, bilo je dosta krvi na sve strane. Stigla je i ekipa Hitne pomoći i upravo su odvezli nesrećnog čovjeka – rekao je jedan od očevidaca.

    Uskoro više informacija.

  • Krivokapić ima poruku za Srbiju

    Krivokapić ima poruku za Srbiju

    Predsednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Zdravko Krivokapić čestitao je predsednici Vlade Srbije Ani Brnabić i svim građanima Srbije Dan državnosti.

    On je poručio da Srbija ostaje nezaobilazna u svim dešavanjima na Zapadnom Balkanu i šire.

    Čestitku Krivokapića je objavio portal RTCG sa danom zakašnjenja u kojoj je on poželeo svim građanima Srbije da što pre ostvare uspehe koje je projektovala vlada na čijem je čelu Brnabićeva.

    Poželeo je i da iza celog čovečanstva nepovratno ostanu pandemijski izazovi, prepreke, ograničenja i eskalacije napetosti koji su, kako je naveo, možda i najveći u posleratnoj istoriji Evrope i sveta.

    “Sa željom da poruka i duh velikog praznika uvek budu najsvetlije vodilje države Srbije i njenih građana. Ideje slobode, pravde i jednakosti, krčile su istorijski put Vaše države i neustrašivo žive u njenim državotvornim snagama”, naveo je Krivokapić.

    Dodao je da su bezbrojne i neraskidive veze između tradicija, kultura, privreda, istorija i građana.

    “Njihova priroda je takva da su čvrste, postojane i opstajaće i biće sve snažnije u vremenu koje nailazi. Naša strateška i iskrena okrenutost evropskim integracijama, dostizanju evropskih standarda, praksi i vrednosti, u budućnosti će da osnaži i obogati bilateralnu saradnju koja se odvija u brojnim oblastima”, dodao je Krivokapić. Krivokapić ističe da uloga Srbije ostaje nezaobilazna u svim dešavanjima na Zapadnom Balkanu i šire.

    “Crna Gora i ubuduće ostaje vaš pouzdani partner u značajnim projektima koji su nastali i nastaju na temeljnim vrednostima evropskog ujedinjenja i savremene demokratije”, zaključio je Krivokapić.

  • Za sada sve ostaje po starom: Karte javnog gradskog prevoza u Banjaluci neće poskupjeti

    Za sada sve ostaje po starom: Karte javnog gradskog prevoza u Banjaluci neće poskupjeti

    Neće doći do izmjene cjenovnika javnog gradskog prevoza, sve dok se prosječna maloprodajna cijena litra eurodizela ne promijeni za minimalno 20 odsto u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu, što sada još nije slučaj.

    Potvrdili su ovo za “Glas Srpske” iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve i dodali da će se utvrđivanje prosječne maloprodajne cijene litra eurodizela raditi svakog trećeg mjeseca.

    “Utvrđivanje prosječne maloprodajne cijene vršiće se svakog trećeg mjeseca, do desetog u mjesecu, na benzinskim pumpama “Nestro petrol”, “Nešković” i “Krajina petrol”, poručili su iz odjeljenja.

    Kako su pojasnili, 10. februara izvršena je provjera cijene eurodizela na ovim pumpama te je utvrđeno da se nisu stekli uslovi za promjenu cjenovnika.

    Iz odjeljenja navode da je ugovorom između grada i prevoznika, koji obavljaju usluge javnog autobuskog prevoza na području grada, definisano da se cijena formira na osnovu prosječne maloprodajne cijene litra eurodizela.

    “Naručilac i prevoznik su saglasni da se korekcija cijena voznih karata iz ugovora vrši kada se prosječna maloprodajna cijena litra eurodizela promjeni za minimalno 20 odsto u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu jednog litra eurodizela na osnovu koje je formirana cijena voznih karata u važećem cjenovniku”, naglasili su iz odjeljenja.

    Napomenuli su da još nisu zaprimili zahtjev za poskupljenje karata od strane prevoznika.

    Dodali su da je gradonačelnik Draško Stanivuković protiv povećanja cijena autobuskih karata te da je najavio da će Gradska uprava tražiti sve modalitete da do poskupljenja ne dođe.

    Direktor preduzeća “Autoprevoz” Dejan Mijić kazao je da su se cijene karata proteklih godina čak i smanjivale kada je gorivo poskupljivalo.

    “Sve je poskupjelo osim karata, a sad smo negdje na granici da se poveća cijena. Kada cijena eurodizela na pumpama dostigne 2,56 KM, onda će doći do razgovora između grada i prevoznika o povećanju cijena karata”, rekao je Mijić.

    Subvencije

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve podsjetili su da grad izdvaja više od 80.000 KM kako bi se kvalitet javnog prevoza podigao na viši nivo i time povećao broj korisnika.

    “Izdvajanja za javni prevoz ove godine premašila su 1,2 miliona KM, što je najviše što je grad ikada izdvajao za ove namjene”, rekli su iz Odjeljenja i dodali da je grad obezbijedio i besplatne mjesečne karate za penzionere sa penzijom do 250 KM, dok su za one sa penzijama većim od 250 KM cijena karte smanjena za 30 odsto.

  • Gospodska sve praznija: Zašto vlasnici butika “bježe” iz centra Banjaluke?

    Gospodska sve praznija: Zašto vlasnici butika “bježe” iz centra Banjaluke?

    Da biste platili mjesečnu kiriju za lokal u Gospodskoj ulici u Banjaluci, treba vam 10.000 KM. To je prosječna cijena poslovnih prostora u srcu grada, barem prema podacima agencija za nekretnine, iako je ekipa BL portala, u razgovoru sa radnicima butika u samom centru, došla i do malo drugačijih brojki.

    O tim brojkama niko od njih ne bi zvanično, ali su nam rekli da je kirija za velike lokale od po dva-tri sprata dostizala i vrtoglavih 30.000 KM, a u malo manjim i 17.000 maraka.
    U agenciji za nekretnine Condo, kažu da cijena, naravno, zavisi od kvadrature i napominju da su poslovni prostori u Gospodskoj ulici uvijek bili “papreno” skupi. Ne bi da spekulišu da li su visoke kirije razlog zatvaranja butika, ali su sigurni da su tržni centri preuzeli igru.
    “Centralni dio Banjaluke prebacio se u drugi dio grada, tačnije u tržne centre, doduše, ne sve. Trend praznih lokala primjetan je i u Merkatoru. Svakako i sami vlasnici gledaju gdje će se bolje pozicionirati i ostvariti veću zaradu“, kažu u Condu.

    Zbog visoke kirije ili ne, tek iz Gospodske ulice, nakon Manga, uskoro odlazi i prodavnica obuće Bonel, saznaje BL portal, a na njenom mjestu očekuje se Bonatti, u kojem će se moći pazariti donji veš, spavaćice, pidžame, kupaći kostimi.
    Pred zatvaranjem je i Women'secret, ali još nema informacija da li će i ko doći u taj lokal, kao ni u lokal iz kojeg je Mango izašao prije nekoliko dana.

    Bez mnogo informacija su i u Gradskoj upravi. Na pitanje šta se to dešava sa Gospodskom i šta se može preduzeti da poznati brendovi iz nje ne odlaze, kažu da neke radnje premještaju svoje poslovanje u tržne centre, od kojih je najaktuelnija Delta. Dodaju da trenutno slobodne prostore uzimaju drugi poslovni subjekti, ali ne navode koji.
    “Grad, sa svoje strane, svake godine kroz nekoliko linija subvencije, finansijski podržava poslovne subjekte, a program dodjele subvencija predstavlja jednu od mjera podrške preduzetništvu. Subvencije su usmjerene na podršku novim poslovnim aktivnostima – samozapošljavanju, ženama preduzetnicama, unapređenje poslovnog procesa i konkurentnosti, te novom zapošljavanju kod poslodavca, koje za krajnji ishod treba da ima stvaranje povoljne poslovne klime u našem gradu”, navode iz Gradske uprave.

    Na kupovinu u tržnim centrima Banjalučani se sve češće odlučuju, jer je tamo veći i bolji izbor robe. Ipak, neki bi da dobre butike i poznate brendove mogu naći i u centru.
    „Zatvara se sve u centru zbog novca, ali voljele bismo da imamo veći izbor i u Gospodskoj. Zato sada češće kupujemo u tržnom centru“, kažu Teodora i Jovana uglas.
    Još je nostalgičniji Milorad, koji svaki dan šeta centrom grada.
    „Tužno je ovo, nekad je ovdje bilo hiljadu ljudi, a sad jedva pedesetak da prođe. Češće kupujem u tržnim centrima, najviše zbog unuka, ugodnije, toplije ima i parking. Opet, žao mi je što se ovdje sve polako zatvara,“ kaže Milorad.
    Osluškujući naš razgovor, dvije malo starije gospođe rekoše u prolazu da za njih u gradu i nema nekog izbora i da tržnim centrima nisu oduševljene. Radije bi malo „ozbiljniji“ butik u centru grada.

  • “Najgora politička kriza u BiH”

    “Najgora politička kriza u BiH”

    Vlasti Evropske unije razmatraju uvođenje ograničenja srpskim državljanima u Bosni i Hercegovini ukoliko aktuelna kriza u toj balkanskoj zemlji nastavi da se pogoršava.

    Najavljeno je da će se o predloženim ograničenjima razgovarati kasnije ovog mjeseca tokom sastanka koji bi trebalo da bude održan u Briselu, piše ŠeveningenVizainfo.

    Uzimajući u obzir trenutnu situaciju u BiH, zvaničnici EU predložili su da nadležni organi vlasti uvedu zabranu putovanja zvaničnicima Republike Srpske ukoliko njen lider Milorad Dodik preduzme bilo kakve radnje koje ugrožavaju BiH.

    Pored toga, navodi Rojters, takođe je predloženo da se imovina pomenutih osoba zamrzne ako političari, prestavnici Srba u BiH, pokušaju da preuzmu vlast od centralne države. Vlasti su napomenule da bi sankcije mogle biti proširene, iako će one za sada ostati kao posljednje sredstvo.

    Prijedlog za uvođenje restriktivnih mjera, kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine, prati postupke poslanika u Republici Srpskoj. Potonji je 10. februara izglasao formiranje posebnog tijela, koje će se koristiti za izbor sudija i tužilaca, čime je region izvučen iz pravosudne institucije BiH.

    Na ovo su lidera Republike Srpske Milorada Dodika ranije upozorile i Sjedinjene Američke Države. Dodika je Ministarstvo finansija SAD već optužilo za korupciju i prijetnju teritorijalnoj stabilnosti BiH.

    Rojters je dalje otkrio da su njemačke vlasti već pozvale na uvođenje ograničenja Dodiku. S druge strane, mađarske vlasti su tvrdile da bi restriktivne mjere bile nepovoljne jer EU ima za cilj da sve balkanske zemlje uvede u blok od 27 zemalja.

    – Od završetka balkanskih ratova devedesetih godina, BiH prolazi kroz najgoru političku krizu. Otkada Srbi prkose institucijama BiH u sklopu njihovog nastojanja da se otcijepe i pridruže Srbiji – navodi list.

    Uprkos tekućim političkim pitanjima, BiH je jedna od država koja se suočava sa povećanim migracionim tokovima. U pokušaju da podrži migrante koji borave u zemlji, Komisija Evropske unije izdvojila je 2,5 miliona evra.

    Otkriveno je da će se ovaj fond uglavnom koristiti za podršku migrantima, posebno djeci i nezaštićenim maloljetnicima, prenosi Blic.

  • Posebna sjednica parlamenta posvećena problemima boraca na dugom štapu, a evo i zašto

    Posebna sjednica parlamenta posvećena problemima boraca na dugom štapu, a evo i zašto

    Da li će i kada biti održana posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o statusu i pravima demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske, još je nepoznanica.

    Posebnu sjednicu traže određena boračka udruženja, u čemu ih podržava i opozicija. Zahtjev za održavanje posebne sjednice je od novembra 2021. do danas u dva navrata stizao u parlament Srpske, ali nijednom nije bio u skladu s Poslovnikom Narodne skupštine RS.

    Prvo je u novembru prošle godine SDS uputila inicijativu u Narodnu skupštinu RS za održavanje posebne sjednice posvećene statusu boraca, navodeći da su boračke kategorije danas na ivici egzistencije.

    Potpisi
    Kolegijum Narodne skupštine je podržao održavanje posebne sjednice, ali nakon što se „ispuni poslovnička mogućnost“, odnosno prikupe potpisi najmanje 28 narodnih poslanika koji podržavaju tu inicijativu.

    Nakon ovoga, predstavnici opozicionih partija u parlamentu Srpske su prikupili neophodnih 28 potpisa podrške, te poručili da će ona biti održana vjerovatno već do kraja decembra.

    Poslanik SDS, Davor Šešić, tada je poručio da dnevni red treba da predlože boračke organizacije, a da se prethodno trebaju održati sastanci s njima, kako bi se “što bolje isprofilisale teme”.

    Međutim, od tada do danas prošlo je više od dva mjeseca, a sjednica još nije zakazana.

    Na pitanje kad se tako nešto može očekivati, Šešić za Srpskainfo kaže da to treba da odluče boračke organizacije. Podsjeća da su poslanici opozicije, na zahtjev pojedinih boračkih udruženja, dali svoje potpise kojim su potvrdili da podržavaju održavanje posebne sjednice posvećene statusu demobilisanih boraca.

    – Oni su tražili naše potpise i mi smo im izašli u susret, jer smatramo da se sjednica mora održati. Time su ispunili uslove za posebnu sjednicu i sada je na njima da podnesu zahtjev i traže posebnu sjednicu – istakao je Šešić.

    Zahtjev
    Prema saznanjima Srpskainfo, u Narodnu skupštinu RS je u međuvremenu stigao zahtjev Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske za održavanje posebne sjednice, ali on neće biti prihvaćen.

    Naime, veterani su zvanični zahtjev predali prije par dana na skupštinski protokol i uz njega priložili potpise 28 narodnih poslanika, koji su podržali njihov zahtjev za održavanje posebne sjednice. Jedan od glavnih zahtjeva veterana je kategorizacija boraca, ali i uvođenje boračkog dodatka na mjesečnom nivou.

    Predsjednik Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata, Risto Jeftić, pojasnio je da traže poboljšanje položaja RVI, te uvođenje određenih povlastica za porodice umrlih boraca za koje smatraju da su ostali bez bilo kakvih prava.

    U parlamentu Srpske, međutim, ističu da zahtjev veterana nije u skladu s Poslovnikom.

    – Po Poslovniku, sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike Srpske, predsjednik Vlade RS, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik parlamenta. Posebna sjednica saziva se i na zahtjev kandidata za predsjednika Vlade – istakli su u parlamentu Srpske.

    Dodaju da su veterani uz zahtjev za održavanje posebne sjednice priložili potpise 28 narodnih poslanika. Međutim, kako pojašnjavaju u NSRS, poslanici su ti koji su trebali podnijeti taj zahtjev, a ne veterani.

    – Po Poslovniku, zahtjev su trebali podnijeti ti poslanici, u suprotnom, sazivanje posebne sjednice nije moguće jer je mimo Poslovnika – ističu u NSRS.

  • Dodik: Vratiti BiH na “fabrička podešavanja”, CIK kontrolišu stranci, u junu odluka o kandidaturi za jednu od dvije funkcije

    Dodik: Vratiti BiH na “fabrička podešavanja”, CIK kontrolišu stranci, u junu odluka o kandidaturi za jednu od dvije funkcije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da BiH mora da se vrati na “fabrička podešavanja”, te ocijenio da ako Republika Srpska popusti u vraćanju svojih nadležnosti, u narednih par godina ne može računati na svoje postojanje.

    “Vodim računa o pozicioniranju Republike Srpske. Mislim da ukoliko u ovom procesu mi popustimo ili damo mu neki drugu značaj, onda Republika Srpska ne može računati u narednih par godina na svoje postojanje. I ovo je pitanje za nas biti ili ne biti!”, rekao je Dodik za TV “Euronews Srbija”.

    On je istakao da BiH mora da se vrati na fabrička podešavanja, odnosno da se dovede u skladu sa Ustavom, jer ako se to ne desi, ta zemlja ne može da živi.

    “Ove brljotine koje je napravila Amerika, Stejt department, briselska administracija, sav taj nered koji su posijali u BiH, oni sada brane, pa uvode Miloradu Dodiku sankcije za ono što su oni napravili, a nisu imali pravo po Ustavu”, naveo je Dodik.

    Dodik je zapitao zašto je za strance iz Brisela legitimna politička borba to što SDA nije željela godinu i po od zadnjih izbora da razgovara o formiranju vlasti, a vraćanje nadležnosti Srpske nije?

    On je rekao da je BiH u krizi od kada je formirana i da je sve što tamo postoji neustavno.

    Govoreći o učešću predstavnika Srpske u organima BiH i odlasku na sjednice, Dodik je naveo da se procjenjuje u zavisnosti od toga gdje su interesi Srpske.

    Kada je riječ o sudstvu i tužilaštvu, odnosno Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), Dodik je rekao da još ništa nije odlučeno, te da on ne traži ništa od onog “što se živi u Evropi”.

    “A oni su nametnuli VSTS da na nivou BiH imenuje sudije i tužioce Srpske, a da ih Srpska plaća”, dodao je Dodik.

    Na optužbe da vraća nadležnosti u pravosuđu kako se ne bi otvorila pitanja korupcije, Dodik je rekao da je to dječije objašnjenje za neuke i potpuno neinformisane ljude, te pozivao Sud i Tužilaštvo u Sarajevu da pokrenu protiv njega sporove.

    “Zašto ne pokrenu protiv Dodika ako imaju bilo šta? Ja se borim za nadležnosti Srpske, a ne da imam svoj sud i tužilaštvo”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je on izabran kao član Predsjedništva da se bori za Ustav BiH, a u njemu nigdje ne piše da BiH ima nadležnost za pravosuđe.

    “I ako to ima na nivou BiH, onda je to paraustavno. Ja se borim protiv paraustavne situacije”, naglasio je Dodik, te odbacio i optužbe da stvara paralelne institucije za nadzor nad pravosuđem i da je to usmjereno na stvaranje privatne države.

    Na pitanje da li su nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida razlog za njegove poteze, Dodik je rekao da su i vlast i opozicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli da je nametanje zakona neprihvatljivo u civilizacijskom svijetu i traže da se to skloni.

    On je ponovio da mu smeta Zakon o negiranju genocida, jer taj zakon nije mogao da nametne visoki predstavnik i zato što predstavlja izvor za spekulacije.

    “Sva priča medijska, politička, psihološka ide za tim da se spriječi da se kaže da u Srebrenici nije bio genocid. Jedni kažu da jeste, drugi da nije. Mi kažemo da je tamo poginuli 3.000 Srba i da nije poginulo više od 3.000 do 4.000 muslimana. A oni kažu da je 8.000. Haški sud u tri presude nikada nije potvrdio 8.000”, naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da sva ta priča ide za tim da se kaže da su Srbi “genocidan narod”, a Srpska “genocidna tvorevina”, da bi se onda jednog dana napravila atmosfera u kojoj će se reći – kako može da ostane Republika Srpska, ako je to “genocidna tvorevina”.

    On je podsjetio da je zato predložen zakon zbog kojeg će srpski parlamentarci ići u parlament BiH i tražiti da se stavi kao prva tačka dnevnog reda, a u kojem se predviđa kazna od četiri do pet godina zatvora za svakog ko za kolektivitet ili narod ili Srpsku ili FBiH ili BiH kaže da su genocidni, genocidna tvorevina.

    “Evropljani će reći da je taj zločin /u Srebrenici/ individualan i nije kolektivan, ali mi imamo kolektivne posljedice. Mi živimo kolektivne posljedice. Sve ovo vrijeme 20 godina Zapad je veoma rigidan prema nama i oduzima nam prava koja imamo međunarodnim sporazumom, ruši međunarodni sporazum”, rekao je Dodik.

    Dodik: CIK kontrolišu stranci
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da ne zna da li će izbori biti održani sa ili bez promjene Izbornog zakona jer “o tome odlučuju stranci koji kontrolišu Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK)”, te istakao da bi Republika Srpska u budućnosti mogla pokrenuti vraćanje nadležnosti i u ovoj oblasti.

    Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a, kaže da će u junu odlučivati o tome za koju funkciju će se kandidovati, ali da će to sigurno biti ili predsjednik Republike Srpske ili član Predsjedništva BiH.

    “To ćemo vidjeti. Ranije sam bio predsjednik Republike Srpske, sad sam član Predsjedništva”, rekao je Dodik za TV “Euronjuz” Srbija.

    On je rekao da je pominjao bojkot izbora zbog nekih drugih stvari, prvenstveno upliva stranaca u CIK, te naveo da CIK nije izabran u skladu sa zakonom i da je i ta nadležnosti nekada pripadala Srpskoj.

    “I to je nadležnost koja pripada Republici Srpskoj, a u ranim godinama, u izborima 1996. godine CIK je nametnuta na teritoriji BiH. Dakle, to je naše pravo – jednog dana ćemo potegnemo i to”, kaže Dodik.

    On je rekao da se Republika Srpska sad odlučila da ide sa osnivanjem vlastitog VSTS, te naveo da je za Srpsku životno pitanje šume i poljoprivredno zemljište, koje joj je neustavno oduzeo Ustavni sud.

    On je naglasio da je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u pravu kada je konstatovao da nema uslova za održavanje izbora, što je i naveo u pismu međunarodnim posrednicima Metju Palmeru i Angelini Ajnhorst.

    “Čović je u pravu i govori u ime Hrvata”, rekao je Dodik, te istakao da ne postoje uslovi u kojima mogu da se sprovedu demokratski izbori, koji bi spriječili manipulacije.

    On je napomenuo da muslimani putem Islamske zajednice odrede kvotu od 150.000 glasova i dobiju Hrvata, a danas se on zove Željko Komšić.

    “Protiv toga su Hrvati u BiH i Hrvatska i njen premijer i predsjednik. I ja kažem da su Hrvati u pravu i da treba omogućiti da Hrvati izaberu svog predstavnika, a ne da im muslimani izaberu koga oni hoće”, rekao je Dodik.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, kazao je da će odluka o učešću na izborima biti donesena u junu i da će se on kandidovati za jednu od dvije funkcije.

    “Sigurno ću za jednu od dvije funkcije – predsjednik Republike Srpske ili član Predsedništva, to ćemo tek odlučiti”, naveo je Dodik za Euronews.

    Dodao je da on ne odlučuje o tome hoće li izbori biti održani sa ili bez promjene Izbornog zakona, već da “o tome odlučuju stranci koji kontrolišu Centralnu izbornu komisiju”.

    “Ona nije izabrana u skladu sa zakonom. Prvo, i to je nadležnost koja pripada Republici Srpskoj, a u ranim godinama, u izborima 1996. godine CIK je nametnuta na teritoriji BiH. Dakle, to je naše pravo – jednog dana ćemo pokrenuti i to. Sad smo odlučili da idemo u Visoki sudski i tužilački savjet, i taj Ustavni sud odlučuje o povezanosti zakona sa Ustavom, a onda Ustavni sud BiH kaže da se imovina Republike Srpske mora regulisati na nivou Republike Srpske. Teritorija Republike Srpske je 49 odsto, i Ustav kaže da sve ono ne pripada izričito BiH, da pripada entitetima. Onda Ustavni sud sruši obje odredbe, i kaže da zemljište i šume moraju da pripadaju BiH. To je za nas životno pitanje”, kaže Dodik.

    Kaže i da je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, u pravu kada je uputio pismo međunarodnim predstavnicima u kome kaže da nema uslova za održavanje izbora.

    Dodik je rekao da nije upoznat koji su ambasadori zemalja EU odlučili da ne prisustvuju državnoj ceremoniji obilježavanja Dana državnosti Srbije u Orašcu zbog toga što je i on pozvan.

    “Dobio sam poziv. Mi već dugo godina obilježavamo zajedno sve važne događaje. Nije prvi put da sam u Orašcu”, rekao je Dodik i dodao da danas nikog nije ni primjećivao i da se pokušava skrenuti pažnja.

    “Ja nemam nikakav problem sa EU, bar ne do sada u tom smislu”, istakao je.

    Na pitanje o američkim sankcijama koje su uvedene protiv njega, Dodik je rekao da je prvi put bio pod sankcijama 2018. godine kada je trebalo da ode na inauguraciju predsjednika Donalda Trampa.

    “Njegov štab me pozvao, i kada sam otišao da dobijem vizu u Sarajevo, rekli su da imam sankcije. Stara administracija nije mogla podnijeti činjenicu da sam ja eto pozvan”, rekao je Dodik.

    “Onda su mi uveli sankcije i rekli da ja ne mogu da koristim imovinu u Americi, ja ni nemam nikakvu imovinu u Americi. Rekli su da ne mogu da uđem u Ameriku, ja ni nemam namjeru da uđem u Ameriku. Blokirali su mi račune, ja nemam nijedan račun u Americi. To je čista politika u svakom smislu. Politički odnos jednog američkog birokrate, beskrupuloznog tipa koji se zove Eskobar, koji svoju političku karijeru pokušava da izgradi preko drugih koji mu smetaju”, rekao je Dodik.

    Govoreći o tome šta za njega znače američke sankcije, rekao je da se već navikao i da to ne znači ništa ni za Republiku Srpsku.

    “Ja sam član Predsedništva BiH. Nisam funkcioner Republike Srpske. Ako sam pod sankcijama, onda je pod sankcijama najviši organ Bosne i Hercegovine, a ne Republika Srpska. Formalno-pravno gledano, to je tako”, istakao je.

    On kaže da su njemu uvedene sankcije bez razloga i da nije navedeno nijedno koruptivno djelo. Dodaje da nije procesuiran za bilo kakvo djelo, pogotovo korupcije i da se protiv njega ne vodi nijedan postupak na tu temu.

    Na pitanje da li može da se dogodi da mu i EU uvede sankcije, odgovorio je: “Ne znam”.

    Kako kaže, ni sa kim nije u komunikaciji u vezi sa tim i EU 25 godina pokušava nešto da uradi.

    “Oni šalju poruku – mi smo uvijek u pravu, a vi ste u krivu i nećete da prihvatite naše iluzije. Problem je u tome, ne karikiram, to je zaista tako. Oni imaju iluziju BiH koja ne može da se održi”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ne osjeća kao “persona non grata” i misli da briselska administracija ima ozbiljne probleme u poimanju stvari i da moraju da shvate da postoje politike i narodi kojima novac nije najvažniji.

    Srpski član Predsedništva BiH se osvrnuo i na mogućnost da se smanji finansiranje projekata u Republici Srpskoj.

    “Ako neko misli da je to mjera prema nama, onda OK, da se kažnjava Republika Srpska. Onda su potpisali odluku za samostalnost Republike Srpske ovi u Briselu. To moraju da budu svjesni. Ne prijetim ništa. Kažem lijepo, ako puste sredstva Federaciji, a ne Republici Srpskoj, sami dijele Bosnu i Hercegovinu, ne dijelim je ja”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li je ušao u slijepu ulicu sa politikom koju vodi, odgovorio je: “Ne, to je jedini put koji Republika Srpska ima”.

    Kaže i da njegovu politiku podržava narod kroz izbore, kao i Narodna skupština Republike Srpske.

    Dodik navodi da je važno imati prijatelje i saradnju sa Briselom i Vašingtonom, ali da to nije moguće ako postoji stalno nametanje.

    Na pitanje da li postoje razlike između Beograda i Banjaluke kada je riječ o politici, Dodik je rekao da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić brine za Republiku Srpsku i da se ne ponaša naredbodavno, nego partnerski.

    Kaže i da Srbija ne podržava sve što radi Republika Srpska, ali da nije ni bila protiv svega i da on ne traži nikada da se Srbija izjasni.

    “Važno mi je da imam priliku da objasnim šta radimo”, rekao je Dodik i istakao da Vučić to razumije, za razliku od nekih ranije.

    Ističe i da postoji dinamika u saradnji na zajedničkim projektima.

    “Tragati za našim razlikama je teško, razlika tu nema. Ne tražim od Srbije da se založi za Republiku Srpsku, nego da razumije Republiku Srpsku”, kaže Dodik.

    Na pitanje da li on jedini vidi sebe kao čovjeka koji brani Dejton, rekao je da Vlada i Parlament stoje iza toga.

    “Možda sam ja samo najsrčaniji od svih, pa izgleda kao da jedini to radim. Radim svoj posao u najboljem interesu, i zato sam pobjeđivao ovih 12 posljednjih izbora”, naveo je.

    Dodao je da je BiH neodrživa, a upitan “do kada će da prijeti referendumom”, kaže da on ne prijeti i da će referendumi biti održani kad god za to bude prilika.

    “Ove godine smo planirali da održimo referendum o Ustavu RS, a vidjećemo zbog konstelacije snaga kako će to izgledati. Mi ćemo opet zbog političkih razloga planirati kada je najbolje da to učinimo. Ako sad uđemo sa tim mnogi će reći da je zbog izbora, ali ćemo vidjeti da li je za RS bolje da to učinimo sada ili nakon izbora”, rekao je.

    Kako kaže, on ne mijenja granice – kada govori o samostalnoj Republici Srpskoj, govori o neuspjehu BiH.

    “Bolje da se raziđemo nego da ratujemo i možemo da postavimo potpuno meke granice”, rekao je.

    “Sanjam da RS bude nezavisna. Moj san će postati jednoga dana realnost, u to sam potpuno uvjeren, bio ja tu ili ne”, kaže Dodik.

  • Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

    “Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

    Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

    “Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

    “Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

    Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

    “I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

    “Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

    Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

    “Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.