Autor: INFO

  • Švajcarska ukida skoro sve mjere

    Švajcarska će ukinuti skoro sve restriktivne mjere, uvedene zbog korona virusa, osim nošenja zaštitnih maski u javnom prevozu i zdravstvenim ustanovama, saopštila je danas vlada te zemlje.

    Do kraja marta na snazi će ostati i mjera obavezne izolacije u periodu od pet dana za osobe koje su testirane pozitivno na korona virus, navela je vlada.

    Ukidanje mjera stupiće sutra na snagu, kada će ulazak u radnje, restorane i institucije od kulturnog značaja biti otvorene za građane, bez ograničenja, navela je vlada, prenosi Rojters.

    “Epidemiološka situacija nastavlja da se razvija u pozitivnom smijeru. Zahvaljujući visokom nivou imuniteta među stanovništvom, malo je vjerovatno da će doći do preopterećenja zdravstvenog sistema uprkos i dalje visokom nivou cirkulacije virusa”, navela je vlada u saopštenju.

    Više od 90 odsto građana Švajcarske, kojih ima 8,6 miliona, steklo je imunitet od korona virusa, pošto se ili oporavilo ili je vakcinisano protiv ove infekcije, saopštili su zvaničnici.

  • Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kritikovao je odluku ruske Dume kojom je zatraženo od predsjednika Vladimira Putina da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk i nazvao je taj postupak nezakonitim.

    “Donošenje rezolucije dodatno bi narušilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo bi grubo kršenje međunarodnog prava, dovelo bi u pitanje iskazanu posvećenost Rusije da nastavi da diplomatskim potem traga za mirnim rješenjem krize”, rekao je Blinken, prenosi agencija Rojters.

    Donji dom ruskog parlamenta izglasao je juče odluku kojom se od Putina traži da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk, u oblasti poznatoj kao Donbas, a gdje se separatističke snage bore protiv ukrajinske vojske od 2014. godine.

    Američki državni sekretar je takođe rekao da bi taj potez “iziskivao brz i čvrst odgovor SAD u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima”.

    Dodao je da bi time ruska vlada u potpunosti odbacila obaveze iz sporazuma iz Minska.

  • Dodik: U naredna dva dana 10 miliona KM podsticaja za sjetvu

    Dodik: U naredna dva dana 10 miliona KM podsticaja za sjetvu

    Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je poljoprivrednicima u Republici Srpskoj isplaćeno 7,7 miliona KM za podsticaje za 2021. godinu, čime je završena isplata svih podsticaja za prošlu godinu.

    Dodik je istakao za Srnu da je prvi put ukupan podsticaj izmiren u februaru, a sve sa ciljem da se poljoprivrednicima pomogne kod sjetve.

    “U naredna dva dana biće odobreno 10 miliona KM podsticaja za sjetvu, te pomoć uzgajivačima svinja u iznosu od 2,5 miliona KM zbog niske otkupne cijene. Vlada Republike Srpske izdvojiće 1.500.000 KM za proizvodnju merkantilne pšenice, te 2.200.000 KM za regresiranje nabavke sjemena kukuruza”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će za podršku proizvodnji i otkupu povrća biti izdvojeno 1,8 miliona KM, kao i milion KM za podršku voćarskoj proizvodnji.

    “Što se tiče podrške uzgajivačima domaćih životinja Vlada će sufinansirati nabavku priplodnih junica u iznosu od milion KM, a za otkup i preradu svinjskog mesa biće izdvojeno 2,5 miliona KM”, naglasio je Dodik.

    Dodik je naveo i da je iz redovnog agrarnog budžeta obezbijeđeno 5.700.000 KM za regresirani dizel.

    “Takođe će biti odobreno umanjenje zakupnine za 2023. godinu i koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 50 odsto zakupoprimcima i koncesionarima koji nemaju prispjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu zakupnine odnosno koncesione naknade”, istakao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, takođe, uputilo inicijativu Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza mineralnih đubriva iz trećih zemalja.

  • Premijer Australije o “slučaju Đoković”: Niko nije iznad zakona

    Premijer Australije o “slučaju Đoković”: Niko nije iznad zakona

    Premijer Australije Skot Morison u odgovoru na molbu Radio-televizije Srbije nema ni riječi žaljenja ili samokrivice zbog “slučaja Đoković”.

    Morison je još jednom potvrdio svoje tvrde stavove o kontroverznom slučaju oduzimanja vize Novaku Đokoviću i protjerivanju sa Petog kontinenta.

    Prvi čovjek australijske vlade svoje pismo RTS-u započeo je tvrdnjom, koju ponavlja već dva mjeseca neprekidno:

    “Australija ima stroge zakone i pravila o graničnoj bezbednosti i niko nije iznad njih!”, stoji u odgovoru Morisona.

    Morison potom navodi hronologiju dešavanja u vezi sa Novakom, pri čemu nijednom rječju nije izrazio žaljenje zbog golgote koju je svjetski “broj 1” prošao u Melburnu uoči ovogodišnjeg Otvorenog prvenstva Australije u tenisu, prenosi RTS.

    Da je bilo mnogo nelogičnosti i nepravilnosti potvrdila je i rasprava u Parlamentarnom komitetu prije dva dana.

    Tada je utvrđeno da nisu tačni navodi premijera Morisona da je Novaku Đokoviću vizu odobrio kompjuter po automatizmu, nego su to učinili službenici Ministarstva za imigraciju i Ministarstva unutrašnjih poslova Australije, nakon detaljnih provjera, čime je osnažena puna validnost vize.

    Na sjednici Komiteta je postavljeno i pitanje zašto se ime srpskog tenisera, ako se tvrdilo da je opasan po društvo, nije nalazilo na spisku osoba za praćenje.

    Zvaničnik Ministastva unutrašnjih poslova je naveo da to i nije bilo važno, jer je Novak Đoković bio nadziran tokom svog boravka na Petom kontinentu. Potvrdio je to i Novak tvrdnjom da su helikopteri i brojne kamere pratili svaki od njegovih malobrojnih treninga u Melburnu.

    U pismu RTS-u, premijer Australije, potom, opravdava odluku svog ministra za imigracije Aleksa Hoka o protjerivanju srpskog asa.

    “Ministar je donio takvu odluku na bazi zaštite javnog interesa”, navodi se.

    Naravno, sve je zasnovano na imaginarnoj opasnosti da će Novak podstaći talas protesta protiv obavezne vakcinacije u Australiji.

    U međuvremenu se ovoj tvrdnji suprotstavljaju i parlamentarci iz redova Liberalne partije Skota Morisona.

    Tako je Trent Cimerman izjavio da se nije vakcinisao i da to “nikada neće učiniti, jer obavezna vakcinacija ugrožava slobodu izbora”! Uslijedila je zajedljiva poruka premijeru Morisonu: “Šta ćete sa Cimermanom, da li ćete i njega da protjerate u Srbiju?”

    Zamjenik premijera Australije Barnabi Džojs poslao je SMS poruku jednom od kolega, u kojoj je premijera Morisona nazvao “licemerom i lažovom”.

    Premijer Skot Morison, u pismu RTS-u naglašava da su građani Australije mnogo žrtvovali u borbi protiv pandemije i da “s pravom očekuju da rezultati te žrtve budu zaštićeni”.

    “Uvjerevam vas da ćemo se vrlo brzo vratiti normalnom životu i da ćemo pobijediti ne samo kovid 19 nego i sve druge viruse kojima ćemo biti izloženi”, tvrdi Morison i završava svoje pismo RTS-u političkom porukom da je sve to “ostvareno teškim radom i žrtvovanjem Australijanaca, koji su, u ogromnom broju, prihvatili vakcinaciju i tako zaštitili sebe i zajednicu”.

  • Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da su ministri odbrana zemalja članica Alijanse na današnjem sastanku u Briselu razmatrali “najozbiljniju bezbjednosnu krizu” u Evropi u posljednjim decenijama, praćenu “najvećom koncentracijom ruskih vojnih snaga u Evropi” od kraja Hladnog rata.

    “Saveznici su pozdravili sve diplomstke napore, a ima signala i iz Moskve da žele da nastave putem diplomatije. Istovremeneo, do ovog trenutka, nismo vidjeli znake deeskalacije na terenu. Nema povalčenja trupa niti naoružanja. Umjesto toga, vidimo masivne ruske vojne snage spremne za napad, visoko osposobljenje, od Krima do Bjelorusije”, izjavio je Stoltenberg.

    Nakon prvog dijela sastanka minsitra obrane zemalja članica NATO, Stoltenberg je ponovio da su članice Alijanse od početka jasno stavile do znanja Rusiji da će svaka dalja agresija na Ukrajinu imati visoku cijenu.

    On dodaje da je NATO sve vrijeme spreman na dijalog i poručuje da nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta i izabere put mira.

    Stoltenberg navodi da je NATO poslao konkretne pisane predloge Rusiji o transparentnosti, kontroli rizika i naoružanja, ali da do danas nije dobio odgovor.

  • Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    SAD podržavaju ulogu visokog predstavnika, ali on je samo jedan od alata na ostvarivanje uticaja u BiH a bonska ovlaštenja su zadnja opcija, rekao je Gabriel Eskobar, specijalni predstavnik SAD i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju na saslušanju u Pododboru za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD

    “Mi se nadamo da će naši partneri koji su proevropski orjentisani biti u stanju da rješe izazove sami među sobom. Mi podržavamo bonska ovlaštenja ali to je zaista posljednja ‘nuklearna’ opcija. Mi mislimo da je politički sistem i da su politički lideri dovoljno zreli da probleme riješe sami unutrašnjim procesima”, rekao je Eskobar.

    On je dodao da pojedini analitičari pretjeruju kada kažu da je BiH na ivici rata, i podsjetio da u zemlji djeluje EUFOR, ni Srbija ni Hrvatska ne žele rat na svojoj teritoriji, a NATO ima svoje predstavnike.

    “Što se tiče visokog predstavnika, već duže vrijeme je plan da se njegova uloga smanjuje i mi želimo da vidimo da su uslovi za završavanje misije ispunjeni”, rekao je Eskobar.

    Govoreći o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je da su to individualne sankcije i da nisu uperene protiv srpskog naroda ili Republike Srpske.

    Na pitanje da li je SAD partner sa EU kada su u pitanju sankcije, Eskobar je odgovorio potvrdno, i dodao da su SAD u stalnom dijalogu s EU da oni iskoriste svoje sankcije, bolje prate tokove novca iz BiH, i uvedu zabrane putovanja za korumpirane zvaničnike BiH.

    “Upravo ovih dana vodimo važne razgovore s našim britanskim kolegama koji su zainteresovani da svoje sankcije usklade s našima. To je jako važno jer mnogo novca iz BiH prolazi kroz važne finanasijske centre u Londonu i Njujorku i zato je to veoma važno”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je rekao da se nada da će se Srbi vratiti u institucije, ali da će do tada SAD voditi dijalog s opozicionim liderima i svima onima koji mogu pomoći da se Srbi vrate za sto.

    On je rekao da je u većini regiona ostvaren napredak, ali da je u BiH idalje prisutna velika politička kriza koju karakteriše endemska korupcija.

    “Svi oni koji se upuštaju u destabilišuće koruptivne aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica. Koristićemo sve alate koji nam stoje na raspolaganju kako bismo stali na put svima onima koji zaustavljaju regionalni napredak ostvarujući za sebe finansijsku i političku korist”, rekao je Eskobar. Dodao je da su SAD zajedno s Evropom idalje opredijeljene da pomognu da se ostvare reforme na putu zemalja ka EU i ka NATO-u za one koji se za to opredijele.

    “Uvjereni smo da ćemo riješiti problem u BiH kroz naš angažman”, rekao je Eskobar i dodao da je cilj da se provede ograničena ustavna reforma i rješenje problema s Izbornim zakonom.

    Na pitanja o tome zašto je Dejton idalje na snazi, Eskobar je rekao da Dejtonski sporazum nije razlog za nazadak BiH, nego endemska korupcija.

    “Želim da naglasim da koliko god Milorad Dodik bio težak, on nije jedini problem”, rekao je Eskobar, i dodao da temeljni problem u BiH nije etnonacionalizam, nego korupcija.

    “To je najkorupmiranija zemlja u regionu i treća po korupciji u Evropi i glavni razlog odlaska mladih iz zemlje”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je naglasio da SAD podržavaju sve inicijative poput Otvorenog Balkana koje zemlje pripremaju za unutrašnje tržište EU i jačaju institucije, te je dodao da SAD moraju da nastave angažman u regionu kako bi spriječili negativno djelovanje Rusije i Kine.

    “Naša je nada da možemo zaštititi te zemlje od toga da ih Rusija koristi kao distraskciju za NATO od onoga što se dešava u Ukrajini. Pažljivo pratimo šta se dešava u oba regiona i imamo snage da reagujemo”, rekao je on i dodao da su neke od zemalja u regionu članice NATO-a koji doprinose akcijama NATO i porukama koje NATO šalje.

    Na pitanje da li vjeruje da će Rusija spriječiti produžetak mandata EUFOR-a, Eskobar je rekao da je Rusija prošli put pristala na produženje mandata, i da vjeruje da se neće protiviti ni naredni put jer, kako je istako, u interesu svih je da region ostane stabilan.

    “Barem kada su u pitanju sukobi. Osim toga, radimo s našim evropskim kolegama da pojačaju svoje kapacitete i da budu spremni na svaki scenario. Vjerujem da je EUFOR spreman da održi mir u BiH”, rekao je Eskobar.

    Džijen Šehin, predsjednica Pododbora za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD je rekla da je ovaj region ostao prioritet za SAD i da je važno da se izgradi održiv mir i da u većini zemalja postoji konkretan i opipljiv napredak.

    “Ali ima i prostora gdje moramo uložiti dodati napor. BiH je suočena s neizvjesnom budućnošću jer Milorad Dodik želi oslabiti vladu time što planira otcjepljenje i tako rizikuje jedinstvo BiH kao države. Istovremeno korupcija sprečava napredak i tjera mlade ljude da odlaze i zemlje”, rekla je ona i podržala Otvoreni Balkan kao način da region bolje sarađuje.

    Ron Džonson, zamjenik predsjednika Pododbora je rekao da SAD neće nametati rješenja, te je naglasio da je stabilnost zapadnog Balakna važna za SAD i da su zavrinuti za kineske aktivnosti za koje je rekao da podstriču korupciju.

    “Veoma snažan signal koji treba da pošaljemo je da želimo podržati, da nećemo nametati rješenja. To je naša opredijeljenost na nestranačkoj bazi, bez obzira da li je u Bijeloj kući demokratska ili republikanska administracija, želimo vidjeti mir i stablnsno u regionu”, rekao je Džonson.

  • Tužilaštvo BiH otvorilo predmet o dešavanjima u Bužimu

    Tužilaštvo BiH otvorilo predmet o dešavanjima u Bužimu

    Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić potvrdio je Srni da je u tom tužilaštvu otvoren predmet o dešavanjima u Bužimu, gdje su se pod ratnim zastavama tzv. Armije RBiH okupila uniformisana lica sa zelenim beretkama.Zaprimljen je predmet i signiran je u rad tužiocu – naveo je Kajganić.

    U Bužimu je u subotu, 12. februara, došlo do novih okupljanja uniformisanih lica sa zelenim beretkama, pod ratnim zastavama takozvane Armije BiH, a vidljivo je bilo i prisustvo djece.

    Pucnjava i pokliči “Alahu ekber” izazvali su strah kod srpskog i hrvatskog stanovništva.

  • SZO: Opada broj novozaraženih na globalnom nivou

    SZO: Opada broj novozaraženih na globalnom nivou

    Broj novih slučajeva virusa korona u svijetu opao je za 19 odsto u protekloj nedjelji, dok je broj umrlih ostao stabilan, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    U redovnom nedjeljnom izvještaju o pandemiji SZO objavljenom kasno sinoć navodi se da je prošle nedjelje širom svijeta prijavljeno nešto više od 16 miliona novih infekcija virusom korona i oko 75.000 smrtnih slučajeva, prenio je AP.

    Zapadni Pacifik je bio jedini region koji je prijavio porast broja novoinficiranih od oko 19 odsto u protekloj nedjelji, a jugoistočna Azija je prijavila pad od oko 37 odsto, što je najveći potvrđeni pad broja novooboljelih u svijetu.

    Broj smrtnih slučajeva porastao je za 38 odsto na Bliskom istoku i za oko 33 odsto u zapadnom Pacifiku, a najveći broj novih slučajeva kovida 19 zabilježen je u Rusiji.

    U Rusiji i u drugim zemljama istočne Evrope broj novozaraženih se tokom posljednjih nedjelje udvostručio pod uticajem širenja talasa izuzetno zarazne omokron varijante virusa korona.

    SZO je saopštila da broj zaraženih drugim varijantama virusa korona, alfa, beta i delta sojevima, nastavlja da opada na globalnom nivou jer ih potiskuje omikron varijanta.

    Među više od 400.000 uzoraka virusa korona unijetih prošle nedjelje u najveću svjetsku bazu podataka o virusima, više od 98 odsto čini omikron soj.

  • Istorijska presuda Suda EU protiv Mađarske i Poljske

    Istorijska presuda Suda EU protiv Mađarske i Poljske

    Najviši sud Evropske unije danas je odbacio tužbu Poljske i Mađarske protiv evropskog mehanizma kojim se za kršenje sloboda i vladavine prava neke zemlje članice kažnjavaju uskraćivanjem novca iz evropskih fondova.

    Konačnom presuda Suda Evropske unije iz Luksembourga riješen je spor između Brisela i populističkih vlada u Poljskoj i Mađarskoj optuženih za kršenje demokratskih prava i vrijednosti, a ulog je velik jer se radi o ustezanju milijardi evra.

    Mađarska i Poljska podnijele su pojedinačne tužbe Sudu Evropske unije u kojima su zatražile da se uredba poništi. Njihovo pobijanje temelji se, između ostalih razloga, na nepostojanju ili neprikladnosti pravne osnove odabrane za uredbu, njenoj neusklađenosti s Ugovorom o EU.

    Mađarskoj i Poljskoj još nije odobren nacionalni plan za oporavak i otpornost iako su još prije nekoliko mjeseci predale svoje planove Evropskoj komisiji. Obje su članice Evropske unije odmah odbacile presudu kao zadiranje u njihov suverenitet.

    Šta kaže Orban?
    Mađarska, koju već godinama vodi premijer Viktor Orban, odbacuje optužbe za bilo kakvo kršenje i tvrdi da EU nameće liberalne vrijednosti strane mađarskom tradicionalnom, konzervativnom i katoličkom društvu.

    ECJ je presudio da je “mehanizam donesen na primjerenoj pravnoj osnovi” i odbacio je akcije koje su protiv tog mehanizma preduzele Poljska i Mađarska, pokazuje saopštenje objavljeno u srijedu. EU je uspostavila taj mehanizam zbog kritika upućenih vladama u Budimpešti i Varšavi za kršenje vladavine prava koje je na snazi u evropskom bloku.

    Istorijska presuda
    Presuda je istorijska jer će biti putokaz za buduće postupke novčanog kažnjavanja država članica Unije koje bi kršile načelo vladavine prava, kao što je na primjer miješanje i uticaj vlade na pravosuđe.

    “Odluka suda je napad na suverenitet Poljske”, reagovao je zamjenik poljskog ministra pravosuđa.

    “Moramo se braniti od napada na naš suverenitet, Poljska mora braniti svoju demokratiju od ucjena koje ciljaju oduzeti joj pravo da odlučuje sama o sebi. Posebno zato što Poljska treba time izgubiti sredstva za mjere koje su standardi u Španiji ili Njemačkoj”, rekao je zamjenik ministra pravosuđa Sebastijan Kaleta na Twitteru.

    Mađarska je ocijenila da Evropski sud “zloupotrebljava svoja ovlaštenja”. “Ova presuda je novo sredstvo pritiska na našu zemlju”, napisala je na Twitteru ministarka pravosuđa Judit Varga. Ministarka smatra da je pritisak vezan uz zakon o homoseksualnosti koji je Mađarska donijela ljetos, a u Evropskoj uniji je dočekan nizom kritika.

    Prema omotnici Brisela za oporavak i otpornost Poljska bi trebalo da dobije 36 milijardi evra, a Mađarska sedam milijardi, a ta su sredstva već zamrznuta. “Vrlo je izgledno da će mehanizam biti aktiviran protiv Mađarske, vjerovatno u martu, ali ne još protiv Poljske”, ocjenjuje Mujtaba Rahman iz konsultantske grupe Eurasia.

    Predsjednica EK: Presude potvrđuju da smo na pravom putu
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen pozdravila je odluku Suda EU, koji je u srijedu odbio u cijelosti tužbe koje su Mađarska i Poljska podnijele protiv mehanizma uslovljemosti koji povezuje poštovanje vladavine prava i isplatu sredstava iz evropskih fondova.

    “Današnje presude potvrđuju da smo na pravom putu”, rekla je Fon der Lejen, koja se oglasila saopštenjem nakon objave presude. Komisija je najavila da će sada pažljivo proučiti presudu i njen mogući učinak na dalje korake koje predviđa taj mehanizam.

  • Veliki požar na Autobuskoj stanici u Sarajevu

    Veliki požar na Autobuskoj stanici u Sarajevu

    Oko 13 sati došlo je do požara na Autobuskoj stanici u Sarajevu. Na teren je upućeno više vatrogasnih ekipa, potvrđeno je za Klix.ba.

    Prema prvim informacijama, ima i povrijeđenih osoba, a požar je zahvatio prodavnice u sklopu Autobuske stanice.

    Gust dim brzo se nadvio nad ovim područjem, a brojne osobe su panično napustile prostor stanice.

    Na mjesto događaja upućene su i ekipe Hitne pomoći i policije.

    Prema nezvaničnim informacijama, požar je uzrokovala eksplozija plinske boce.

    U požaru je uništeno nekoliko objekata u sklopu Autobuske stanice u ulici Put života na području Općine Novo Sarajevo