VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dugovanja poreskih obveznika premašila 455 miliona KM

    Dugovanja poreskih obveznika premašila 455 miliona KM

    Dugovanja poreskih obveznika po osnovu PDV-a i drugih dažbina premašuju 455 miliona КM, a iako je trenutni dug nešto manji u odnosu na raniji presjek, stručnjaci su uvjereni da dio potraživanja nikada neće biti naplaćen, pokazuju najnovije evidencije Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

    Prema presjeku od 20. januara, nakon što je istekao obračunski period, dug od 2006. godine zaključno sa 2021. iznosi 455,32 miliona. Od tog iznosa najviše se odnosi na dugovanja poreskih obveznika po osnovu PDV-a, jer taj dug premašuje 412 miliona КM.

    Iz UIO podsjećaju da je dug na kraju 2020. godine iznosio 529 miliona КM, tako da je lani ukupan iznos smanjen za oko 74 miliona КM, prenosi “Glas Srpske”.

    “Uzimajući u obzir podatak za 2020. godinu, gdje je u odnosu na 2019. dug smanjen za oko 43 miliona КM, može se konstatovati da je ukupan iznos duga nad kojim se vodi postupak prinudne naplate u padu”, ističu iz UIO.

    UIO je, kako navode, od 2005. do 2021. godine prikupila 103,62 milijarde КM prihoda od indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi. Sa druge strane, dug nad kojim se vodi postupak prinudne naplate za taj period, a koji iznosi oko 500 miliona КM, zauzima minimalni procentualni iznos od oko 0,45 odsto.

    “Analiza pokazuje da se oko 28,5 odsto duga odnosi na 57 dužnika čiji dug po osnovu neplaćenih indirektnih poreza premašuje milion КM. Isto tako, na pet najvećih dužnika, čiji je dug veći od pet miliona КM, odnosi se 10,85 odsto ukupnog duga”, kažu u UIO i dodaju da su u postupcima prinudne naplate s ciljem namirenja duga milionskih dužnika sprovedene sve mjere prinudne naplate u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

    Po osnovu prinudne naplate PDV-a i akcize lani je naplaćeno 226,17 miliona КM, što je oko 14 miliona КM manje u odnosu na 2020. godinu, a u UIO navode i da efekti pljenidbe ne zavise samo od pravovremenog preduzimanja mjera za prinudnu naplatu već od drugih faktora, među kojima su platežna moć dužnika i raspoloživost imovine koja je pogodna za pljenidbu s ciljem namirenja duga.

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi u UIO BiH trebalo da naprave ozbiljnu analizu stanja i procjenu koliko je od ukupnog duga realno naplativo.

    “Neće sve moći namiriti, to je činjenica. Ima firmi koje su ugašene, kao i onih koje su žive, ali ne mogu da izmire obaveze. Neka potraživanja bi trebalo potpuno brisati ili barem skinuti sa aktivne evidencije Uprave o potraživanjima. I kompjuter kada zastari i kada nije više za upotrebu otpisuje se”, rekao je Pavlović za “Glas Srpske”

  • Policija provjerava da li učenica OŠ šmrče kokain

    Policija provjerava da li učenica OŠ šmrče kokain

    Šokantan video-snimak, nastao u učionici Osnovne škole “Sveti Sava” u Kotor Varošu, na kojem je prikazana učenica koja šmrče nepoznati bijeli prah te još nekoliko njenih školskih drugara koji to gledaju, podigla je na noge tamošnje prosvjetne radnike, ali i policiju, s tim što zasad nije poznato da li je u pitanju kokain, umrvljena kreda ili nešto treće.

    U ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi kažu da se vjeruje da je snimak nastao prije dvije ili tri sedmice, s tim što ni oni, kako tvrde, nisu znali za taj događaj, sve dok im nije dojavljeno, nakon čega su preduzeli sve što je potrebno.

    Na snimku, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, ali fotografije ovih alarmantnih scena nećemo objavljivati, vidi se nekoliko učenika sedmog razreda, s tim što jedna učenica sjedi na stolu te u ruci drži telefon na čijem se ekranu nalazi prah. Ona taj telefon dodaje drugoj učenici, koja lenjirom pravi liniju i udiše prah pomoću slamčice. Na snimku se vidi i najmanje jedan dječak, a čuju se i glasovi ostalih učenika. “Šta dođe nastavnica, a vi se drogirate”, govori u snimku jedna učenica, dok druga djevojčica nešto kasnije dobacuje da “nije droga”. Uz ostalo, čuje se i kada jedna učenica izgovara “kokain”, ali i rečenice kao što su “Naspi još malo” i “Jesi gledao ‘Rane’?”

    U školi kažu da će istragom, koju sprovodi policija, biti utvrđeno o kakvom se prahu radi i da li je, eventualno, riječ o kokainu. Na našu opasku da je, bilo da se radi o narkotiku ili nekoj drugoj supstanci, svakako šokantno to što je u snimku vidljivo da đaci znaju kako se kokain koristi, u školi odgovaraju da se s tim slažu. Pritom, u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi ističu da ništa ne sakrivaju pod tepih i odmah su nakon što su, sredinom prošle sedmice, saznali da postoji ovaj snimak, o svemu obavijestili sve nadležne. Sve se, dodaju, događalo u pauzi između časa i takmičenja iz matematike.

    “Naravno, obazrivo smo postupili prema djeci. O svemu su upoznati razredni starješina i stručno-pedagoška služba. Upućen je i dopis Policijskoj stanici Kotor Varoš da nas obavijeste o njihovim informacijama koje se odnose na sporni snimak, a obavijestili smo i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske”, ističe u izjavi za “Nezavisne novine” Dušan Petrušić, direktor OŠ “Sveti Sava”.

    On dodaje da je prekjuče, odnosno u utorak, obavljen razgovor s roditeljima dvoje učenika sa snimka, a isto će biti učinjeno i s roditeljima ostalih đaka koji su kritičnih momenata bili u učionici.

    “Neki roditelji se mogu odazvati, neki nisu mogli odmah. Evo, danas je i roditeljski sastanak. Ta djeca su i dalje u nastavnom procesu i mi vodimo veliku brigu o njima. Djeca su nam prioritet”, naveo je Petrušić.

    Na pitanje kakva je dalja procedura, odnosno da li će neko od djece biti testiran na eventualno prisustvo narkotika, Petrušić odgovara da bi više informacija o tome trebalo da ima policija.

    “Poražavajuća je činjenica ovo što se desilo. Snimak jeste upalio alarme i mi ne želimo ništa da sakrijemo. Cilj nam je da pokažemo da se ovakve stvari ne smiju dešavati u školskom objektu niti bilo gdje drugo, jer mi smo i vaspitna i obrazovna ustanova”, rekao je Petrušić.

    Iz Policijske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” su potvrdili da su pripadnici Policijske stanice Kotor Varoš 8. februara zaprimili anonimno snimak na kojem se vidi kako maloljetno lice u prostorijama osnovne škole u Kotor Varošu konzumira nepoznatu supstancu koja asocira na drogu. “Policijski službenici su preduzeli sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te nije utvrđeno o kojoj supstanci se radi”, kaže Danijela Mučibabić, portparol Policijske uprave Banjaluka. Prema njenim riječima, o događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji se izjasnio da u konkretnom događaju nema elemenata krivičnog djela.

    “Policijski službenici i dalje preduzimaju sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovog događaja. Takođe, obaviješten je i Centar za socijalni rad Kotor Varoš, koji će preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti”, navode iz policije za “Nezavisne novine”.

  • Šolaja: Sankcije bi bile jedna vrsta priznanja Republike Srpske

    Ako se uvedu sankcije Republici Srpskoj, onda je to jedno priznanje Srpske, makar u negativnom kontekstu, izjavio je za RTRS politikolog Miloš Šolaja.

    Šolaja je istakao da “ovo nije situacija sa početka devedesetih godina kada su uvedene ekonomske sankcije Srbiji i Srpskoj”.

    • Ovo je sada pitanje politike Evropske unije. Da bi se uvele sankcije, EU bi prvo morala da ima konsenzus. Već sada znamo da su Mađarska, a u zadnje vrijeme i Poljska izgubile spor pred Evropskim sudom. Veliko je pitanje šta će biti u samoj diskusiji i ko će da raspravlja. EU teško da može sama da uvede sankcije – rekao je Šolaja.

    Šolaja je naglasio da je “potrebno shvatiti da je prošlo više od 30 godina od raspada Јugoslavije i da su lideri u Srpskoj demokratski izabrani”.

    • To je funkcionisanje demokratije. Mislim da je ova konfuzija koju EU sama sebi uvozi rezultat prilično nejasnog koncepta u BiH – poručio je Šolaja.

    Šolaja je napomenuo da su “sankcije prijetnja konkretno onome ko je politički najistureniji, ali i da bi se njima danas kaznili stanovnici Srpske”.

  • Micotakis nakon sastanka sa Vučićem “Atina ne mijenja stav o Kosovu, ali želi obavezujući sporazum”

    Premijer Grčke Kirjakos Micotakis izjavio je nakon večerašnjeg sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu da njegova zemlja ne mijenja stav o Kosovu i Metohiji, dodajući da Grčka želi normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, kao i sporazum, “koji će biti pravno obavezujući i u interesu obje strane”.

    Micotakis je naveo da je upoznat o tome da se Vučić obavezao i da želi da nastavi pregovore kako bi se na pravno obavezujući i pravičan način riješio taj problem.

    On je dodao da posljednjih mjeseci nije primijećen nikakav napredak, te ocijenio da bi pravno obavezujući sporazum Beograda i Prištine stvorio povoljniju atmosferu na Balkanskom poluostrvu.

    Micotakis je najavio da će odgođena sjednica Visokog savjeta za saradnju Srbije i Grčke biti održana uskoro i da će na njoj biti riječi o potrebi povećanja trgovinske razmjene, kao i o rastu grčkih investicija, koje su u Srbiji premašile dvije milijarde evra.

    – Mi smo povezani ne samo geografijom i istorijom, nego i vjerom i vizijom da u ujedinjenoj Evropi vidimo sve prestonice zapadnog Balkana, a posebno Srbiju i grad Beograd – naglasio je Micotakis.

    On je iskazao spremnost Grčke da učini sve kako bi bili ispunjeni svi kriterijumi da se Srbija što prije uključi u evropsku porodicu.

    – Grčka zna koliko su ozbiljne reforme na putu ka EU. Zato kažem srpskom narodu da vrijedi truda izvršiti takve reforme, jer su one istorijska investicija i omogućavaju da zemlja ide ka boljem životu – poručio je Micotakis.

    Vučić je rekao da je grčkog premijera zamolio da njegova zemlja nastavi sa pružanjem podrške teritorijalnom integritetu Srbije na isti način kao što Srbija podržava Grčku kada je riječ o njenim granicama i na kopnu i na moru.

    – Govorili smo o o stanju u celom regionu i mislim da Grčka razume poziciju Srbije, što je za nas veoma važno. Mi želimo rešenja, ali kompromisna, a ne nametnuta Srbiji i srpskom narodu – dodao je Vučić.

    On je ocijenio da prijateljski i bratski odnosi dvije države mogu da se unaprijede, a naročito kada je riječ o trgovinskoj razmjeni, dodajući da je ona 2021. godine iznosila 636 miliona evra, ali da on vjeruje da može da dostigne i milijardu evra.

    – Mi imamo ogroman broj turista koji odmor provode u Grčkoj, ali vjerujem da možemo da privučemo grčke turiste na naše prelijepe planine i da obezbjedimo još značajniji dolazak grčkih investitora u Srbiju, ali i odlazak naših u Grčku – naveo je Vučić.

    On je zahvalio Grčkoj za podršku na evropskom putu, ističući da je odigrala značajnu ulogu u otvaranju važnog klastera za Srbiju.

  • Derventa najjeftinija, u Banjaluci kvadrat i do 4.600 KM

    Derventa najjeftinija, u Banjaluci kvadrat i do 4.600 KM

    U Banjaluci su nekretnine u novoj gradnji najskuplje u odnosu na ostale gradove, a prosječna cijena stanova u Banjaluci tokom prošle godine iznosila je 2.323 KM – podaci su koje je objavila agencija za istraživanje “Metrics” Banjaluka.

    Prosječna cijena novih stanova u Trebinju iznosila je 1.869 KM po metru kvadratnom, u Prijedoru 1.843 KM, dok je kvadrat novog stana najjeftiniji u Derventi, gdje je kvadrat 1.386 KM.

    Izvor podataka koju je ova agencija koristila je Republički zavod za statistiku.

    – Ako posmatramo istorijske podatke od 2018. godine, cijene stanova su doživjele rekordan nivo u prethodnoj godini. Poređenja radi, prosječna cijena stana u novogradnji u 2021. u Trebinju iznosila 1.869 KM, što je više za oko 19 odsto u odnosu na 2018, kada je kvadrat iznosio u prosjeku 1.574 KM – navode u agenciji “Metrics”.

    U Banjaluci je prosječna cijena u novogradnji u 2018. godini iznosila 2.160 KM, dok je tokom prošle godine kvadrat stana u prosjeku prodavan za 160 KM više.

    Ipak, ovo su prosječne cijene koju “izvlače” stanovi koji se grade na udaljenijim lokacijama i prodaju se po nižim cijenama, dok je kvadrat stana u užoj gradskoj zoni trenutno veći od 3.000 KM. Takođe, agenti za nekretnine prodaju stanove u izgradnji u tzv. “rupi”, u centru Banjaluke, i do 4.600 KM po kvadratu.

  • Đajić tvrdi da je UKC Srpske postao prestižna zdravstvena ustanova

    Đajić tvrdi da je UKC Srpske postao prestižna zdravstvena ustanova

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić tvrdi da je ova zdravstvena ustanova najbolja u regionu, čemu svjedoče i eminentni svjetski stručnjaci.

    UKC Republike Srpske postao je prestižna zdravstvena ustanova koja ima sjajan kadar, najsavremeniju opremu i prostor. Sigurno je da smo sada najbolji u regionu, a od neizmjerne važnosti je što smo u ovom mandatu uspjeli izmiriti i većinu dugovanja, rekao je Đajić za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je istakao da zaposleni u UKC Republike Srpske uspješno i herojski odgovaraju na izazove koji se odnose na virus korona.

    -Stanovništvo Republike Srpske još nije dostiglo kolektivni imunitet. Nažalost, u UKC imamo više od 200 pacijenata oboljelih od virusa korona, a za 25 je neophodna pomoć respiratora. To zahtijeva veliki angažman medicinskog osoblja – kaže Đajić.

    On smatra da će kolektivni imunitet biti dostignut ako bude poboljšana vakcinacija stanovništva.

    Kada je riječ o upotrebi medicinskog kiseonika u UKC, Đajić je ponovio da su predstavnici opozicije ranije bespotrebno izazvali paniku stanovništva i pacijenata u UKC.

    -Ovakvo ponašanje je nedopustivo. Cilj mi je razvoj i unapređenje sistema, a u UKC smo zaposlili mlad, perspektivan kadar koji ostaje u Republici Srpskoj na šta sam ponosan. Najvažnije je da predano radimo na dobrobit građana – istakao je Đajić.

    Govoreći o radu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, Đajić, koji je i predsjednik Gradskog odbora SNSD, ocijenio je da nema viziju, da je zaustavio razvoj grada, nije ispunio obećanja, te da će ga građani smijeniti.

    -SNSD ima program kojim je predviđeno da u Banjaluku bude uloženo više od milijardu KM. To može biti realizovano, uz pomoć Vlade Republike Srpske i privlačenjem stranih investicija – izjavio je Đajić.

  • Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina je zvanično zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da razmotri rezoluciju ruskog parlamenta o priznanju samoproglašenih separatističkih republika na istoku Ukrajine, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.

    Rezolucija ruskog parlamenta podriva napore da se okonča rat na istoku Ukrajine, poručio je Kuleba i dodao da Ukrajina traži raspravu u Savjetu bezbjednosti za četvrtak, prenosi Rojters.

    Tenzije između Kijeva i Moskve rastu nakon što je posljednjih nedjelja koncentrisano više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinskih granica, iako Rusija poriče da planira da napadne Ukrajinu, navodi britanska agencija.

  • Politika blokira “carinu bez papira”

    Politika blokira “carinu bez papira”

    Primjena NCTS sistema, koja je nakon nekoliko odgađanja planirana da počne 1. aprila ove godine, zavisi isključivo od toga da li će parlament BiH usvojiti zakon o carinskoj politici i zakon o carinskim prekršajima.

    NCTS sistem, odnosno “carina bez papira”, koji će dovesti do pojednostavljenja prevoza robe preko granica, prvobitno je trebalo da bude uveden prošle godine, ali je stopiran jer parlament BiH, zbog blokade u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, nije zasjedao.

    S obzirom na to da su institucije BiH i dalje u blokadi, upitno je da li će ovaj sistem zaživjeti, a prevoznici, koji bi zajedno s privrednicima imali najveću korist od NCTS-a, skeptični su te se plaše da bi ovo mogla biti samo prvoaprilska šala.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uslov za uvođenje ovog sistema je da zakon o carinskoj politici bude usvojen u parlamentu BiH. Ističu da je UIO BiH završio sve pripremne radnje.

    “UIO BiH je u maju prošle godine postao sertifikovano tijelo za izdavanje digitalno kvalifikovanog potpisa, koji mora biti u primjeni da bi se elektronski dokumenti mogli ovjeravati. Pritom su svi učesnici u carinskom postupku odmah podnosili zahtjeve i dobijali svu neophodnu opremu da bi mogli digitalno potpisivati svoje dokumente”, rekli su u UIO BiH.

    Dodali su da je bilo planirano da se 1. jula prošle godine počne s primjenom NCTS-a, odnosno elektronskog provoza na nacionalnom nivou, jer BiH prvo mora godinu dana ovaj sistem korisiti na nacionalnom nivou da bi postala ravnopravna članica Konvencije. Ali rok za početak njegove primjene od tada je nekoliko puta pomjeran.

    “Primjena NCTS-a podrazumijeva primjenu zakona o carinskoj politici koji je usvojen prije pet ili šest godina, ali njegova primjena nije počela zbog nepostojanja digitalno-kvalifikovanog potpisa. Da bi se ovaj zakon primjenjivao, mora postojati zakon o carinskim prekršajima”, kazali su u UIO BiH, dodajući da je zakon o carinskim prekršajima bio u proceduri, ali nije usvojen.

    “Ukoliko zakon o carinskim prekršajima i zakon o carinskoj politici do 1. aprila ne budu usvojeni, onda će Savjet ministara BiH morati donijeti novu odluku kojom će opet pomjeriti početak primjene NCTS-a”, rekli su u UIO BiH, navodeći da bi primjenjivanje ovog sistema predstavljalo pogodnost za bh. privredu.

    “Mi smo, nažalost, jedna od rijetkih zemalja koja ovaj sistem ne koristi. Kada počne primjena elektronskog provoza, to znači da, čim se carinska deklaracija i najave robe koja se iz BiH izvozi u neku drugu zemlju ubace u poseban informacioni sistem, sve carinske službe od BiH pa svih zemalja kroz koje ta roba treba proći do zemlje odrednice, istog trena vide koja firma izvozi robu, koja je vrsta robe, koja je količina i sve ostale informacije iz deklaracije”, objasnili su u UIO BiH, dodajući da to znači da će se skratiti vrijeme čekanja na granicama.

    “To će podrazumijevati da će carinska služba unaprijed imati sve papire i obradiće ih, te kamion nema potrebe da čeka na graničnim prelazima”, kazali su u UIO BiH, dodajući da će to skratiti rok isporuke robe, roba će biti atraktivnija tržištu, a smanjiće se i troškovi prevoza. Istakli su da, ako se počne s primjenom NCTS sistema 1. aprila ove godine, BiH će punopravna članica postati 1. aprila 2023. godine.

    Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, istakao je da će ovaj sistem sigurno ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti međunarodni i međuentitetski saobraćaj, kako prevoza robe, tako i prevoza putnika.

    “Jednostavno ćemo od mjesta utovara robe do mjesta carinjenja imati elektronsko praćenje robe, koje će biti vrlo jednostavno i efikasno”, kazao je Mitrović, dodajući da će na taj način i pojeftiniti transport.

    “Moram napomenuti da će se na ovaj način smanjiti i mogućnost malverzacija u oblasti transporta robe, jer će se onemogućiti predeklarizacija robe iz jedne kategorije u drugu”, zaključio je on.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, ističe da prevoznici sumnjaju da će NCTS početi da se primjenjuje 1. aprila ove godine.

    “Taj prijedlog je trebalo da se usvoji davno. Primjena NCTS sistema bi za prevoznike, ali i privrednike značila ogroman pomak, samo ako uzmete da na graničnim prelazima Gradiška, Rača, Šamac, prevoznici provedu i nekoliko dana da bi roba mogla da ide ka krajnjem potrošaču ili fabrikama”, kazao je Grbić za “Nezavisne novine”, dodajući da su prevoznici skeptični zbog velikog pomjeranja datuma početka primjene NCTS-a, te da se boje da će početak primjene ovog sistema 1. aprila biti samo prvoaprilska šala.

  • Novi aranžman s MMF-om tek poslije izbora

    Novi aranžman s MMF-om tek poslije izbora

    Međunarodni monetarni fond (MMF) ne očekuje početak pregovora s BiH o novom aranžmanu prije održavanja narednih izbora, što znači da bi novi aranžman eventualno mogao biti zaključen možda tek sljedeće godine.

    Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je rekao da narednog mjeseca u posjetu BiH dolazi nova šefica Misije MMF-a za BiH Alina Ianku u sklopu priprema za pisanje izvještaja o stanju ekonomije u BiH u skladu sa članom IV Sporazuma o MMF-u, gdje će u sklopu temeljnih razgovora o bh. ekonomiji riječi biti i o trenutnoj krizi u BiH, kao i o drugim temama.

    Džuel je rekao da će nakon tih razgovora s vlastima MMF razmišljati o daljim koracima, ali da je njegova procjena da zbog vremenskih okvira nije realno očekivati početak pregovora o novom aranžmanu prije izbora.

    “Razgovori koje ćemo voditi sa vlastima su konsultacije, a ne pregovori o novom aranžmanu, mada smo mi uvijek otvoreni za razgovore, tako da ne mogu isključiti da će do pregovora doći nekad u budućnosti. Moje mišljenje je da je veoma teško da pregovori počnu prije izbora jer mnogo stvari se dešava u ovom trenutku. Mi imamo konsultacije u skladu sa članom IV, a onda imamo sastanak našeg odbora u junu. Nakon toga dolazi ljetna pauza”, istakao je Džuel za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče konsultacija u skladu sa članom IV, Džuel je rekao da se radi o rutinskim koje se obavljaju u svakoj članici jednom godišnje ili jednom u dvije godine.

    “Zadnje konsultacije smo imali u februaru 2021. godine, tako da je prošlo otprilike godinu dana. Razgovaraćemo s predstavnicima vlasti, članovima građanskog društva i drugim segmentima u BiH. Onda ćemo ići u Vašington, gdje ćemo analizirati sve što smo čuli i onda objaviti naš izvještaj”, rekao je on.

    Naglasio je da je sasvim sigurno da se neće sada razgovarati o novom aranžmanu.

    “Dakle, to nisu programski pregovori – neće, takoreći, biti novac na stolu, već bi se to prije moglo shvatiti kao pregled stanja ekonomije. U tom kontekstu mi ćemo iznijeti neke preporuke”, rekao je Džuel.

    Na naše pitanje da li američke sankcije na bilo koji način utiču na rad MMF-a, Džuel je odgovorio odrično te naglasio da je MMF spreman da sa vlastima vodi dijalog o temama koje se tiču odnosa BiH s tom institucijom.

    Džuel je rekao da je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nedavno javno pozvao šeficu Misije Alinu Ianku da počne nove pregovore.

    “Nezavisne novine” su se obratile i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora BiH. Iz Savjeta ministara nam niko nije odgovorio, a u Ministarstvu finansija ističu da o novom aranžmanu zvanično još nije bilo govora unutar institucija BiH, jer odluku o tome donosi Fiskalni savjet nakon konsultacija s MMF-om da BiH aplicira za određeni program.

    Bh. ekonomija je žilava
    Na naše pitanje kako MMF ocjenjuje stanje bh. ekonomije, Džuel je rekao da se ona mnogo snažnije oporavila u prošloj godini nego što su oni to očekivali.

    “U procesu smo da korigujemo naša predviđanja za 2021. godinu. Pokazalo se da ekonomija BiH ima određenu žilavost koja nas je značajno iznenadila. Ove godine očekujemo određeno usporavanje, ali iznenadilo nas je kako se ekonomija oporavila, posebno imajući na umu teškoće zbog pandemije virusa korona”, rekao je Džuel.

  • Bliski susret američkih i ruskih aviona, Pentagon optužio Moskvu za “neprofesionalna presretanja”

    Bliski susret američkih i ruskih aviona, Pentagon optužio Moskvu za “neprofesionalna presretanja”

    Pomorski patrolni i nadzorni avioni P-8A Posaidon Američke mornarice imali su bliski susret s ruskim borbenim avionima iznad Mediterana, a to je rezultiralo novim optužbama Pentagona upućenih Moskvi.

    Pentagon je objavio informaciju o bliskom susretu američkih i ruskih aviona te je optužio ruske pilote za provođenje “neprofesionalnih presretanja”.

    “Možemo potvrditi da su ruski avioni tokom proteklog vikenda neprofesionalno presreli tri aviona P-8A Američke mornarice. Ruskim zvaničnicima smo izrazili našu zabrinutost putem diplomatskih kanala. Niko nije povrijeđen, ali ovakvi susreti mogu rezultirati pogrešnim kalkulacijama i greškama koje mogu dovesti do opasnijih ishoda”, izjavio je kapetan Mike Kafka, direktor press operacija.

    Moskva se nije oglašavala, američki piloti su možda snimili incident, no snimak se nije pojavio u javnosti.

    Ovaj incident se dogodio tokom masovnih vježbi koje obavljaju SAD sa saveznicima te Rusija u istočnom Mediteranu. Ruska mornarica je poslala flotilu koju čini više od 15 borbenih brodova iz Pacifika, Crnog mora i Sjevernih flota u region. Brodovima podršku pružaju avioni iz ruske zračne baze u Siriji, gdje su neki ratni avioni opremljeni hipersoničnim projektilima.

    SAD i NATO saveznici obavljaju svoju vježbu u regiji koja je nazvana “Neptune Strike ‘22”, a ona je uključuje tri nosača aviona, USS Harry Truman, francuski Charles de Gaulle i italijanski Cavour.