VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kalabuhov poručio: Menutijeva da se bavi zemljom domaćinom

    Kalabuhov poručio: Menutijeva da se bavi zemljom domaćinom

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov argumentovano je kritikovao otpravnicu poslova američke Ambasade u BiH Deboru Menuti, koja je pripremila i raširila “opus” u vezi “rasta napetosti među Ukrajinom i Rusijom”, prenosi “Ruska gazeta”.

    Kalabuhov navodi da se Menutijeva poziva na red, zasnovan na pravilima, te ističe da i ta “ozloglašena pravila” podrazmijevaju da se diplomata akreditovan u nekoj zemlji obično bavi pitanjima u vezi sa njom, te da komentarisanje situacije u drugoj državi predstavlja “loš ton”.

    “Ako bih ja slijedio pravila gospođe Menuti, mogao bih reći da je Amerika duboko rasistička zemlja, u kojoj su crni i obojeni ljudi podložni diskriminaciji i eksploataciji, gdje im bukvalno do smrti gaze na vrat”, naveo je, između ostalog, Kalabuhov.

    On ukazuje na to da Amerika vjeruje u sopstvenu izuzetnost, sebe smatra svjetionikom demokratije i dozvoljava sebi da bez ceremonije postavlja pravila ponašanja za cijeli svijet, promovišući ovu ozloglašenu demokratiju rušenjem nepoželjnih režima i bombardovanjem bez sankcija Savjeta bezbjednosti UN.

    Kalabuhov ističe da kao klasičan obrazovani diplomata o takvim stvarima neće govoriti, te da je njegov zadatak razvoj odnosa između Rusije i BiH.

    “Ne želim govoriti o megatonama laži koje iznosi gospođa Menuti povodom situacije u Ukrajini. Meni je to posebno neprijatno čitati, s obzirom na to da sam se rodio i živio u Ukrajini i znam dobro šta se tamo zaista događa”, istakao je Kalabuhov.

    U međuvremenu, Ambasada Rusije u BiH iznijela je komentar povodom učestalih informacija o temi rusko-ukrajinskih odnosa, ističući da prate “vještačku histeriju” u vezi sa situacijom u Donbasu.

    Iz Ambasade Rusije ističu da raširena ideja u medijima o navodnoj “mogućoj invaziji Rusije na Ukrajinu”, u kojima neki ukazuju čak i na “tačan” datum – nema nikakvog osnova.

    Diplomate su izrazile duboku zbunjenost u vezi sa aktivnostima zapadnih partnera, uključujući i preko medija.

    “U informativnoj kampanji pokrenutoj protiv Rusije vidimo manipulativnu propagandnu politiku pojedinih zemalja”, konstatuju u diplomatskoj misiji i ukazuju na glavne odlike novinarstva – objektivnost i nepristrasnost.

    Nakon što je Ambasada Rusije u Sarajevu u ponedjeljak, 14. februara, posebnom izjavom optužila zapadne države, članice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH, da svojim odlukama samo podstiču produbljavanje političke krize u zemlji, oglasila se otpravnica poslova Ambasade SAD Debora Menuti tvrdnjom da “ruska prijetnja Ukrajini traži odlučnu reakciju Zapada”.

    Ona je na svom blogu na sajtu Ambasade objavila komentar povodom ukrajinske krize, u kojem je navela da rusko djelovanje ne predstavlja prijetnju samo Ukrajini, nego cijeloj Evropi i međunarodnom poretku.

  • Vidović iznio stav povodom izjave Eskobara da sarađuje sa opozicijom Srpske

    Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, oglasio se na društvenim mrežama, komentarišući navode specijalnog izaslanika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, o njegovoj saradnji sa pojedinim opozicionim političarima u Republici Srpskoj:

    https://www.facebook.com/vidovicsinisaofficial/posts/319370533549302

    “Stara narodna izreka kaže “jutro je pametnije od noći”, i tako, ni ja nisam imao želju odmah da reagujem kada sam sinoć saznao za izjavu Gabrijela Eskobara, kako sa predstavnicima opozicije Republike Srpske sarađuje s ciljem da se institucije Republike Srpke omalovaže i učine ništavnim. Odbijam i dalje povjerujem da se radi o istini i čekam da se neko iz opozicije izjasni po ovoj skandaloznoj izjavi.
    Gabrijel Eskobar je produžena ruka američke politike na Balkanu, politike koja želi da legalizuje otimačinu Kosova i Metohije, politike koja je dovela do bombardovanja Republike Srpske i Srbije, politike koja srpskom narodu želi nametnuti krivicu. A zbog ličnih političkih interesa, zbog želje za moći, pojedini političari Republike Srpske su spremni sarađivati sa njim.


    Poznaju li takvi ljudi stid i boje li se ičeg, da li je išta tim ljudima sveto?
    Koristoljublje nikad ne smije biti ispred interesa srpskog naroda i Republike Srpske. Ići protiv institucija Srpske je ići protiv volje naroda, a zaobići tu volju i sarađivati sa onima koji bi da Republiku Srpsku ukinu je najveći čin izdaje i njihovog ličnog poniženja. Kolegama iz opozicije poručujem da nije kasno da napuste tu destruktivnu politiku, da ne idu mimo volje i interesa Republike Srpske, i da, ako mogu, demokratski dođu na vlast, a ne praveći pakt sa đavolom.” – napisao je Vidović

  • Cvijanović: Besmislen poziv na sankcije Dodiku

    Cvijanović: Besmislen poziv na sankcije Dodiku

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović nazvala je besmislenim poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ističući da je više brine njihovo nerazumijevanje situacije u BiH, čije rješenje vidi isključivo u unutrašnjem dijalogu.

    “Nisu se potrudili da saznaju koji su stvarni razlozi za neku krizu, a da su se potrudili, bavili bi se problemom koji je odlazeći nametnuo Valentin Incko”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je Inckov mandat na mjestu visokog predstavnika trajao predugo, a sve na račun građana EU koji finansiraju nepotrebni OHR.

    Prema njenim riječima, bilo bi logično da su evropski parlamentarci utvrdili prave razloge problema u BiH, umjesto što stalno ponavljaju određene floskule i izvode pogrešne zaključke.

    Konstatujući da evropski parlament, u kojem sjede izabrani predstavnici članica EU, imaju pravo da vijećaju o čemu žele i donose zaključke kakve hoće, Cvijanovićeva je rekla da isto pravo imaju i predstavnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima su građani dali mandat da ih predstavljaju.

    Poziv na sankcije ocijenila je besmislenim, ističući da sankcije nikada nigdje nisu ništa popravile niti učinile dobro.

    “Druga stvar, ono što me više brine od te njihove priče o sankcijama jeste njihovo nerazumijevanje, a živite tako blizu nekome i pripadate istom geografskom prostoru Evrope i imate minorna i stereotipna znanja”, izjavila je Cvijanovićeva za BHRT.

    Ona je konstatovala da priča o eventualnom zaustavljanju ili pružanju pomoći Republici Srpskoj potvrđuje podijeljenost BiH, jer ako se to desi to bi značilo da ni oni sami ne smatraju da je BiH cjelovita, jedinstven ekonomski prostor i zajednica.

    “Ako je to tako i ako nam oni šalju tu poruku, onda definitivno svaki od tih dijelova ima pravo i obavezu prema svojim građanima da nalaze partnerstva za rješavanje kojih god pitanja, po pitanju investiranja, realizacije određenih projekata”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, ovome je prethodilo dizanje tenzija pričama o ratu i secesiji, od čega nema ništa jer su propustili da čuju stalno otvoreni poziv institucija Republike Srpske za dijalog partnerima u BiH.

    Cvijanovićeva nema velika očekivanja od samita EU 21. februara na kojem bi, prema najavama, trebalo biti odlučivano o sankcijama Srpskoj, te dodaje da je iz Republike Srpske na mnoge adrese u svijetu otišlo pojašnjenje situacije u BiH.

    “Postoje oni koji odlično razumiju i koji žele da realno sagledaju stanje stvari ovdje, koji nisu navijački nastrojeni”, istakla je Cvijanovićeva, koja upozorava da bi eventualne sankcije Srpskoj koje bi blokirale realizaciju određenih projekata, poput izgradnje koridora “Pet ce” štetile i interesima članica EU.

    Predsjednik Srpske pita kakva je relacija sa spoljnim svijetom ako se sva komunikacija ogleda kroz priču o sankcijama.

    “Njihovo je pravo da odlučuju o takvim stvarima, kao što je i naše pravo da kažemo da ne razumiju situaciju, ne žele da je razumiju, ne žele da pomognu svima nego pokušavaju da se svrstaju na stranu jednih i to uporno rade”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da od EU očekuje bolje razumijevanje situacije u BiH i malo više političke mudrosti.

    Ona je ponovila poziv na unutrašnji dijalog u BiH u kojem sve treba rješavati, te istakla da ne vjeruje da neko sa strane može doći i nametnuti rješenje.

    “To je neprirodno. Postoje domaće institucije koje treba da izvršavaju svoje obaveze, a kad živite u višenacionalnoj zajednici kakva je BiH, dijalog je rješenje svih obaveza. Za mene je dijalog logičan, pretpostavka rješavanja svih problema”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, apsurdno je biti u političkim rovovima i očekivati kako će neko sa strane, neki parlament, senat, komisija donijeti neko rješenje i natjerati vas na nešto.

    Cvijanovićeva je rekla da je Vladi Republike Srpske dat rok od pola godine da uradi određenu legislativu, ali da to ne mora biti tako, jer je sve podložno razgovoru i dogovoru.

    “Ne želim da vjerujem da mi može biti veći prijatelj neko ko će sjediti u Evropskom parlamentu, američkom Kongresu, japanskom nečemu, od nekog ko je moj partner, Bošnjak, Hrvat. Sa njima živimo i donosimo zajednička rješenja”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da je frustrira kad vidi potrebu bošnjačkih partnera koji stalno zovu u pomoć nekoga sa strane i prizivaju sankcije.

    Ona je podsjetila da je Vlada Republike Srpske uputila poziv Vladi Federacije BiH da se razgovara o velikom broju pitanja, ali da su oni to ignorisali.

    “Za mene je to šizofrena situacija u kojoj se priča o sankcijama, ratu, ko koga mrzi, ko koga ne voli, a samo se ne priča o tome da treba da razgovaramo. Kažem da treba da razgovaramo i dok god ne budemo razgovarali, nećemo naći rješenja, niko nam sa strane neće riješiti”, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Dodik: Meni je suđeno, a da me niko ništa upitao nije

    Dodik: Meni je suđeno, a da me niko ništa upitao nije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da stavovi Evropskog parlamenta o BiH pokazuju da evropski parlamentarci ne znaju šta se dešava u BiH, da barataju pogrešnim informacijama i da se vjerovatno informišu iz medija koji već mjesec dana, svaki dan, eksluzivno najavljuju rat u Ukrajini.

    Dodik je istakao da je Evropski parlament demonstrirao takav nedostatak demokratičnosti da se on prvi put ozbiljno zapitao da li evropske vrijednosti uopšte postoje.

    “Meni je otprilike suđeno, a da me niko ništa upitao nije. Da niko nije došao u Republiku Srpsku da vidi o čemu se radi. I što je najgore, niko od tih parlamentaraca koji su digli ruku nije pogledao Ustav BiH, dostupan na internetu, jer da jeste, niti bi zauzeli stavove koje su zauzeli, niti bi se čule kvalifikacije koje su se čule”, rekao je Dodik.

    Dodik se pita zar 504 ozbiljna čovjeka mogu i pomisliti da se jedna država raspada jer o njoj kritički govori jedan čovjek i da li su ozbiljni ako misle da će u BiH procvjetati ruže samo ako uvedu sankcije bilo kome.

    “Umjesto da su se potrudili da razgovaraju sa nama, odlučili su se da razgovaraju o nama. U takvim uslovima jasno je da i stavovi parlamenta nisu mogli biti drugačiji. Uz sve uvažavanje evropskih institucija ja ne mislim da odustanem od legalnih i legitimnih političkih aktivnosti u odbrani Republike Srpske”, naglasio je Dodik.

    Evropski parlament je, kako su prenijeli mediji u regionu, usvojio amandman uz godišnji izvještaj Odbora za spoljne poslove kojim se poziva Evropski savjet da uvede sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

  • Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije

    Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije

    Šef diplomatije EU, Žosep Borelj, izjavio je danas da je spreman da u slučaju dizanja nivoa agresije Rusije prema Ukrajini, Savjetu EU predloži paket “teških sankcija” koje su, prema njegovim riječima, već pripremljene u koordinaciji EU, SAD i drugih partnera.

    ”Ako dođe do agresije odmah ću sazvati Savjet EU i predstaviti paket sankcija. Za to je potrebna jednoglasna odluka Savjeta ministra EU, ali ja sam siguran da će nje biti”, kaže Borelj.

    Navodeći da će EU “djelovati odlučno ako to bude zahtjevao nivo agresije”, šef diplomatije EU konstatuje da i dalje nema dokaza o povlačenju ruskih trupa sa granice sa Ukrajinom, ali da ima informacija o sve jačim sukobima na dijelovima granice.

    “Posljednji podaci ukazuju na teške borbe, a primijetili smo i mnogo dezinformacija sa ruske strane kako bi se stvorila atmofera o navodnim napadima na Ruse u ovom dijelu Ukrajine. Uz poziv Dume da se prizna nezavisnost “republika” Donjecka i Luganska, dolazimo do situacije u kojoj smo sve više zabrinuti”, kazao je Borelj.

  • Tužilaštvo zatražilo osuđujuću presudu u slučaju “Mektić i ostali”

    Tužilaštvo zatražilo osuđujuću presudu u slučaju “Mektić i ostali”

    Tužilaštvo BiH zatražilo je danas od Suda BiH da bivšeg ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića i ostale proglasi krivim za zloupotrebu položaja prilikom sprovođenja projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, i izrekne osuđujuću presudu.

    Na današnjem ročištu tužilac Bojana Jolović pročitala je završne riječi postupajućeg tužioca Vedrane Mijović, gdje je navedeno da je Tužilaštvo dokazalo da su optuženi počinili krivična djela za koja se terete, te da ne postoji nijedna olakšavajuća okolnost.

    Tokom dvočasovnog iznošenja završnih riječi, Jolovićeva je podsjetila da je EU sa 198.454 evra finansirala sprovođenje projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva između BiH i Crne Gore.

    Jolovićeva je navela brojne ugovore koji su sačinjeni između Ministarstva bezbjednosti, Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) i firme “Tehnoprojekt inžinjering” iz Rijeke, koja je izabrana na tenderu kao najbolji dobavljač vatrogasne opreme, a koja ni poslije produženog roka za isporuku i plaćanje nije bila u mogućnosti da isporuči ugovorenu robu.

    U završnim riječima Tužilaštva, između ostalog je istaknuto da je Ministarstvo bezbjednosti sprovelo javnu nabavku opreme ne uvažavajući stvarnu potrebu vatrogasaca.

    Tako su stizale uniforme i rukavice neodgovarajućih veličina, zaštitne kacige za koje su krajnji korisnici tražili da se zamijene za obuću, što nije učinjeno, a stigli su i obični umjesto vatrogasni opasači, te metlarice i 10 megafona koji uopšte nisu trebali.

    U završnim riječima su citirane izjave svjedoka, među kojima su bila i lica koja su na projektu radila po ugovoru o djelu, koji su retroaktivno zaključeni i za šta su retroaktivno plaćeni.

    “Ova lica su iskorištena da se preko njih pribavi protivpravna finansijska korist za optužene Samira Agića i Edina Garapliju”, navela je Jolovićeva.

    Osvrćući se na završne riječi Tužilaštva, Mektićev branilac advokat Senka Nožica rekla je Sudu da se danas čuo opis događaja kako je projekat tekao od početka do kraja.

    Nožica je istakla da je tužilac zaobišla bitne stvari i navela neke krive datume kada je u pitanju projekat koji je, kako je rekla, započeo prije Mektićevog dolaska u Ministarstvo.

    “Tužilac u završnim riječima ni jednom riječju nije rekla ostale bitne elemente krivičnog djela zloupotrebe položaja. Šta znači što je moj branjenik potpisao ili produžio ugovor? Apsolutno ništa“, izjavila je Nožica u Sudu.

    Osim Mektića, optuženi su Igor Golijanin, Samir Agić i Edin Garaplija.

    Projekat se odnosio na nabavku vatrogasne opreme, angažovanje ljudi, kao i postupak nabavke materijala od interesno povezanih lica i bliskih srodnika, čime su ostvarivali nezakonitu imovinsku korist.

    Mektić je optužen da je zloupotrijebio položaj na dužnosti ministra bezbjednosti, koju je obavljao, Golijanin u svojstvu šefa Mektićevog kabineta, Agić kao pomoćnik ministra, dok je Garaplija optužen kao odgovorno lice i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija “Inza” iz Sarajeva.

    Mektić, Golijanin i Garaplija optuženi su za krivično djelo visoke korupcije koja šteti međunarodnom ugledu BiH, te da su u saučesništvu počinili krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja i pomaganje u izvršenju krivičnih djela.

    Optužnica ih tereti i za grubo kršenje Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, te Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH.

    Njima se stavlja na teret i kršenje Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i internih propisa Ministarstva bezbjednosti prilikom realizacije projekta, odnosno nabavke opreme za vatrogasne kapacitete, angažovanja fizičkih i pravnih lica, kao i postupaka nabavke materijala od interesno povezanih lica i bliskih srodnika, čime su ostvarivali nezakonitu imovinsku korist.

    Suđenje će biti nastavljeno 3. marta, iznošenjem završnih riječi odbrana optuženih.

  • Đokić: Rasprava u Kongresu SAD direktno miješanje u unutrašnje odnose BiH

    Đokić: Rasprava u Kongresu SAD direktno miješanje u unutrašnje odnose BiH

    Predsjednik SP-a Petar Đokić ocijenio je za Srnu da je rasprava u Kongresu SAD, u kojoj je učestvovao i američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, ništa drugo nego direktno miješanje u unutrašnje odnose u BiH.

    Đokić je izjavio da takvo ponašanje predstavlja neprimjerenu politiku prema drugim zemljama.

    “Jeste Amerika najvećim dijelom doprinijela nastanku Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovoj implementaciji do sada ali treba da prestanu da nameću obrasce daljeg načina života u BiH i da prepuste narodima koji ovdje žive da urede međusobno svoje odnose na bazi svoje stvarne volje, realnih mogućnosti i potreba i interesa koje imamo”, istakao je Đokić.

    Đokić smatra da je takav način nastupa u američkom Kongresu pokušaj prijetnje prema Republici Srpskoj i prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, “koji se samo ponaša onako kako institucije Republike Srpske od njega zahtijevaju”.

    “Ima i on u tome svoju ulogu, u smislu kreiranja stava institucija Republike Srpske, ali nije jedini koji o tome odlučuje. O tome su odluku donijeli poslanici u parlamentu”, naglasio je Đokić.

    On je istakao da na ovaj način američki zvaničnici jednostrano pristupaju stanju u BiH.

    Đokić je napomenuo da je u BiH mnogo dublja kriza nastala i postoji zbog problema između Bošnjaka i Hrvata.

    “Mnogo je više ta kriza potresna za odnose u BiH nego što je to zahtjev Srba koji žele samo da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Mi principijelno, i Dodik i svi, tražimo da se dosljedno poštuje Dejtonski sporazum, da se poštuje Ustav BiH onakav kako je napisan”, naglasio je Đokić.

    Američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je juče da se SAD “bore da stanje u BiH bude bolje i da se Srbi vrate u institucije”, a da, dok se to ne desi, “rade sa opozicijom i na tome da onemoguće” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

  • Rusija: Ne planiramo napad na Ukrajinu; Bajden: Rizik od napada vrlo visok

    Rusija: Ne planiramo napad na Ukrajinu; Bajden: Rizik od napada vrlo visok

    Rusko ministarstvo spoljnjih poslova još jednom je poručilo da Rusija ne planira napad na Ukrajinu.

    Istovremeno, američki prdsjednik tvrdi da je ruski napad na Ukrajinu “moguć u narednih nekoliko dana” te da “sve ukazuje na to”.

    “Rizik od napada je vrlo visok jer nisu povukli svoje snage. Baš naprotiv, nagomilali su još vojske. Uz to, imamo razlog vjerovati da su uključeni u operaciju lažnog napada koja bi im dala izgovor da napadnu. Sve ukazuje na to da su spremni za napad na Ukrajinu”, rekao je Bajden, prenosi Index.

    Na novinarsko pitanje je li diplomatsko rješenje još moguće Bajden je odgovorio: “Da, moguće je. Zato šaljem Blinkena (šefa američke diplomacije, op.a.) u Njujork kako bi se obratio Savjetu bezbjednosti UN-a.”

    Na pitanje planira li razgovarati s Putinom Bajden je odgovorio odrično.

    Prethodno je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da novi susret između ruskog i američkog predsednika još nije na dnevnom redu.

    Kako javlja ruska prodržavna novinska agencija RIA, predsjednik Vladimir Putin upravo održava niz sastanaka na kojima će pripremiti poruku koju će pročitati ruskom parlamentu.

  • Iran i velike sile blizu dogovora o povratku u nuklearni sporazum: Dolazimo do trenutka istine

    Iran i velike sile blizu dogovora o povratku u nuklearni sporazum: Dolazimo do trenutka istine

    Glavni iranski pregovarač za nuklearni sporazum Ali Bagheri Kani izjavio je kako se ova država nalazi na samo nekoliko dana od postizanja dogovora s velikim silama o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine.

    Pregovori između velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine traju već nekoliko mjeseci, a osma runda razgovora počela je 26. januara u Beču.

    Osim pregovora o povratku u nuklearni sporazum, iranski zvaničnici paralelno vode razgovore i o ukidanju određenih sankcija Teheranu, što je naglašeno kao preduslov za povratak ove države u nuklearni sporazum.

    “Nakon sedmica intenzivnih razgovora bliži smo dogovoru nego ikada. Međutim, ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori. Naši pregovarački partneri moraju biti realni. Moraju izbjegavati nepopustljivost i naučiti nešto iz lekcija prethodne četiri godine. Vrijeme je za ozbiljne odluke”, rekao je Kani.

    Povodom “oživljavanja” nuklearnog sporazuma iz 2015. godine oglasio se i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian, koji je rekao kako pregovori u Beču idu u dobrom pravcu te da će sporazum vjerovatno biti sačuvan.

    “Dolazimo do trenutka istine. Nije pitanje sedmica, već je pitanje dana kada ćemo postići sporazum”, rekao je šef francuske diplomatije.

    Iran i Sjedinjene Američke Države uključene su u posljednju rundu indirektnih pregovora o povratku u nuklearni sporazum uz posredovanje Kine, Rusije i evropskih strana u sporazumu.

    Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump još je 2018. godine objavio kako Amerika napušta sporazum, a isto je učinio i Iran godinu poslije.

    Iako su strane blizu dogovora, francuski šef diplomatije se tokom razgovora osvrnuo i na mogućnost da Iran, SAD i druge zemlje ne postignu dogovor.

    “Možemo bez toga. Ili ćemo prihvatiti sporazum koji poštuje interese svih strana ili će Iran izazvati ozbiljnu krizu u danima koji dolaze. Ovi pregovori se do sada mogu ocijeniti kao iscrpljujući diplomatski posao”, zaključio je Le Drian.

  • Afera Respiratori: Tužilaštvo odustalo od svjedočenja Asima Sarajlića, Nasera Orića i još nekih osoba

    Na ročištu u predmetu Novalić i drugi zbog sumnjive nabavke respiratora iz Kine za Federaciju Bosne i Hercegovine uložen je veliki dio materijalnih dokaza, a tužioci su kazali i da su reducirali spisak svjedoka.

    Suđenje premijeru FBiH Fadilu Novaliću, suspendovanom direktoru FUCZ-a Fahrudinu Solaku, direktoru Srebrene maline Fikretu Hodžiću i federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević počelo je prije godinu. Od tada je ispitan veliki broj svjedoka, a uložena je i veća količina dokaza.
    Ova svjedočenja su se poprilično odužila pa tako za godinu nije ispitano ni polovina svjedoka Tužilaštva BiH u ovom predmetu. Tužioci su i ranije govorili o reduciranju spiska u zavisnosti od razvoja situacije na ročištima, a na jučerašnjem suđenju su i kazali da je spisak konačno reduciran, odnosno da se odustaje od saslušanja 20 svjedoka.

    Tako se za sada odustalo od svjedočenja Asima Sarajlića, za kojeg su tužioci, uz pomoć prepiske Hodžića i Novalića, utvrdili da je bio uključen u nabavku respiratora. Naime, uoči nabavke respiratora Hodžić je Novaliću poslao poruku u kojoj piše: “Selam, gospodine Novaliću, Asim je rekao da vam se javim u vezi respiratora”.

    U spornom predmetu su kao strane Fikreta Hodžića pominjani i novinarka i influenserka Ana Bavrka te Naser Orić, a oboje su skinuti sa spiska svjedoka.


    Pored njih, na spisku više nije ni Sanja Lekić, o čijim radnjama povezanim s nabavkom respiratora je otvorena potpuno nova istraga u Tužilaštvu BiH.

    Odustalo se još i od svjedočenja savjetnika premijera Zorana Blagojevića, federalnog ministra policije Aljoše Čampare te direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva u BiH Aleksandra Zolaka.

    Odbrana ima pravo ove svjedoke pozvati ako želi, bez obzira na to što ih je Tužilaštvo skinulo sa svog spiska.