Autor: INFO

  • Microsoft potvrdio prekid partnerstva s Prointerom

    Microsoft potvrdio prekid partnerstva s Prointerom

    Svjetski tehnološki div Microsoft potvrdio je za Klix.ba da IT kompanija iz BiH Prointer ITSS više nije njihov partner.

    Time je i ozvanično informaciju od prije dva dana, iako je menadžment Prointera u međuvremenu pokušao demantovati da je saradnja s Microsoftom prekinuta.
    Iako nisu željeli govoriti o detaljima prekida partnerstva, jasno je kako se ovo dešava usljed proširenih američkih sankcija Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a. Prointer važi za kompaniju koja na javnim tenderima u BiH dobija brojne i višemilionske poslove.

    U samo tri godine IT kompanija Prointer prešla je put od Microsoftovog partnera godine (2018.) do uklanjanja s liste partnera (2022.).

    Prointer više neće imati licencu odnosno mogućnost da ubuduće koristi i prodaje programe Microsofta.

    I mnoge druge kompanije iz regiona i svijeta već otkazuju saradnju svima koji su pod američkim sankcijama ili se dovode u vezu s osobama ili kompanijama koje su Sjedinjene Američke Države označile.

  • Bageri sve češće u akciji, ruše divlju gradnju u Banjaluci

    Bageri sve češće u akciji, ruše divlju gradnju u Banjaluci

    Sve veći broj bespravno izgrađenih objekata u gradu potvrđuje i podatak da je prošle godine porušeno njih 47, što je gotovo duplo više nego u 2020. godini.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne” iz Urbanističko-građevinske inspekcije, navodeći da su u 2020. godini srušena 23 ilegalno sagrađena objekata na teritoriji grada.

    “Prošle godine su izvršena 1.922 inspekcijska nadzora te su donesena ukupno 124 rješenja”, kazali su iz nadležne inspekcije. Istakli su da je od ukupnog broja rješenja, njih 86 doneseno kao rješenje o rušenju.

    Kako su dalje naveli, najveći broj bespravno izgrađenih objekata je sagrađen van centra grada. “Investitori najčešće bespravno pokušavaju graditi pomoćne objekte i ograde, individualne stambene objekte te stambene dogradnje individualnih objekata u prigradskim i rubnim naseljima”, kazali su iz nadležne inspekcije.

    Podsjećamo da je u 2019. godini, kako su ranije istakli iz Urbanističko-građevinske inspekcije, srušeno 10 objekata zbog neispravne gradnje i nepostojanja građevinske dozvole.

    “U 2018. godini je doneseno 126 rješenja o rušenju objekata na području grada koji nisu imali građevinsku dozvolu, a srušeno ih je 27”, kazali su ranije iz nadležne inspekcije.

    Nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata RS, ilegalno sagrađeni objekti nakon jula 2018. godine ne mogu biti predmet legalizacije, te za takve projekte urbanističko-građevinski inspektor, nakon sprovedenog postupka, odmah zakazuju prinudno izvršenje rješenja o rušenju.

    Prema ovom zakonu, bespravnim objektima se smatraju objekti ili dijelovi objekata izgrađeni ili započeti bez građevinske dozvole, kao i objekti ili njegovi dijelovi koji su izgrađeni na osnovu građevinske dozvole na kojima je prilikom građenja odstupljeno od ove dozvole i glavnog projekta ili su bez građevinske dozvole rekonstruisani.

    Kaznenim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju RS zaprijećene su kazne za fizička i pravna lica koja radove izvode bez prethodno pribavljene građevinske dozvole, i to od 5.000 do 30.000 KM za pravno lice, a 500 do 5.000 KM za fizičko lice.

  • Britanija se sprema za jednu od najgorih oluja, izdato rijetko upozorenje

    Britanija se sprema za jednu od najgorih oluja, izdato rijetko upozorenje

    Milionima ljudi u Velikoj Britaniji rečeno je da ostanu kod kuće jer je jedna od najgorih oluja posljednjih decenija, oluja Eunice, stiže u to područje. Met Office izdao je rijetko crveno upozorenje na vremenske prilike za London, jugoistočnu i istočnu Englesku.

    Crveno upozorenje – što znači da postoji opasnost po život – već je objavljeno za dijelove jugozapadne Engleske i južnog Valesa. Stotine škola biće zatvorene, svi vozovi u Valesu su obustavljeni, a vojska je u pripravnosti.

    Prognostičari upozoravaju da bi Eunice u petak mogla donijeti udare vjetra i do 150 kilometara na čas, što bi izazvalo značajne poremećaje i nestanke struje. BBC Weather je objavio da bi to “mogla biti jedna od najgorih oluja u tri decenije”.

    Eunice je druga oluja u nedjelju dana u Velikoj Britaniji, nakon što je oluja Dudley pogodila dijelove Škotske, sjeverne Engleske i Sjeverne Irske, ostavivši hiljade domova bez struje.

    Rijetka crvena upozorenja
    Crvena upozorenja za vrijeme u Britaniji su rijetka i znače da bi krovovi mogli biti oduvani, električni vodovi srušeni i stabla iščupana, a da bi leteće krhotine mogle uzrokovati opasnost po život. Posljednje crveno upozorenje bilo je izdano za oluju Arwen u novembru prošle godine, ali prije toga nije izdato od takozvane “zvijeri s istoka” 2018. godine.

    BBC-jev meteorolog Ben Rič rekao je da očekuje da će Eunice “prouzrokovati štetu, velike poremećaje i obalske poplave”, ali je rekao da je “nemoguće tačno znati koliko će ova oluja biti jaka”.

    BBC-jev meteorolog Derek Brockway rekao je da će vjetrovi doseći razinu uragana.

    Upozorenja na poplave
    Ljudi su upozoreni da “vežu” predmete u svojim vrtovima, pričvrste vrata i prozore i drže automobile zaključane u garažama ako je moguće. Met Office je objavio da bi ljudi trebalo da izbjegavaju putovanja ako mogu i ostati kod kuće kada vjetar dosegne najveće brzine.

    Zatvorene su stotine škola i fakulteta. Postoji zabrinutost da bi se snažni vjetrovi oluje Eunice mogli kombinovati s visokim proljetnim plimama i donijeti poplave na zapadnoj, jugozapadnoj i južnoj obali Engleske.

    Vladin izvor rekao je BBC-ju da su “dobro pripremljeni” s više od 250 pumpi i 6.000 obučenog osoblja koje može biti raspoređeno, dodajući da prijetnju koju predstavlja Eunice ne shvataju “olako”.

  • Mediji: Procurio snimak – ovo je ukrajinski plan

    Mediji: Procurio snimak – ovo je ukrajinski plan

    Mediji u Moskvi prenose da se pojavio snimak iz Donjecka koji pokazuje plan ukrajinske vojske – a to je zauzimanje izgubljene teritorije na istoku zemlje.

    Moskovski Prvi kanal, objavio je sinoć snimak iz Donjecka u kome se, prema tvrdnjama komandanta Izviđačkih jednica Vojske Donjecke Narodne Republike, otkriva plan kako bi ukrajinska vojska trebalo da povrati, odnosno zauzme teritorije koje je izgubila 2014. i 2015. godine poslije sukoba na istoku zemlje.

    Operativni plan koji su vojne strukture u Donbasu i Donjceku pribavile da su se Ukrajinci studiozno pripremili za operaciju povratka tih dijelova zemlje pod vlast Kijeva. Operacija povratka bi prema tom planu trajala samo četiri dana.

    Inače isto toliko bila je planirana operacija “Čisto polje” kada je Gruzija izvršila invaziju na Južnu Osetiju, poslije napada gruzijskih bezbjednosnih snaga.

    Naime, ako je sve ovo što je objavljeno tačno, neke stvari se podoudarju, posebno je interesantno mjesto Aleksandrovka u pregrađu Donjecka, selo koje je danas bilo na meti ukrajinske artiljerije, a koje bi trebalo u petak ujutro da bude kolektivno iseljeno.

    Sudeći po planu glavni udar ne bi došao sa čela, nego sa boka, gdje se vjeruje da su snage Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike najslabije, a onda bi jedinice ukrajinske vojske utvrđenim rutama krenule u susret jedne drugima.

    Jednice koje bi preko Aleksandorvke i Slavjanoserbska i Luganska upale na istok spojile bi se sa jedinicama ukrajinske vojske koje dolaze sa juga. Kao mjesto susreta prema ovom planu označeno je mjesto Krasni Luč.

    Trenutna dešavanja na terenu ukazuju da se neke stvari dešavaju prema ovom planu. Pretpostavlja se da Ukrajinska vojska pokušava artiljerijom velikog kalibra 152 i 203 mm da omeška položaje branioca Donbasa.

    Zasad na ovom smjeru djelovanja u napadu nisu korišćeni višecijevni bacači raketa tipa “Grad” kalibra 122mm, zatim samohodni višecijevni lanseri raketa tipa Uragan 220 mm i Smerč kalibra 300 mm.

    S druge strane ima i onih koji vjeruju da je ovo čista ruska propaganda i način da se opravda invazija na Ukrajinu zbog ugroženosti proruskog stanovništva. Pojedinici tvrde da je utemeljenje ovog plana upravo da se opravda invazija ruske vojske na Ukrajinu i zauzimanje njenog istočnog dijela i spajanja Pridnjestrovlja sa maticom Rusijom.

    Da ova operacija ima sličnosti sa gruzijskom u napadu na Južnu Osetiju pokazuju još neki detalji.

    Snažan artiljerijski napad na grad Chinvali uslijedio je oko 23 časa 7. avgusta 2008. U napadu su korišćeni artiljerijska oruđa kalibra 122 mm, 152 mm i 203 mm kao i VBR 122 i 160 mm. U rano jutro 8. avgusta 2008. godine u napad na Južnu Osetiju krenulo je 12.000 vojnika, 75 tenkova T-72, nekoliko desetina lakih oklopnih vozila Kobra.

    Dvije su verzije zašto je došlo do gruzijskog napada. Napad se desio na vrhuncu Olimpijskih igara u Pekingu. Ovaj sukob je bio pravi početak novog Hladnog rata na relaciji Vašington-Moskva.

    Da li je ovo način da se Vašington revanšira Moskvi kroz zauzimanje Donjecka i Luganska i ostvari pobjedu u “evropskom gambitu” ostaje da se vidi u narednim danima ili je sve ovo još jedna medijska simulacija.

  • Nova granatiranja u Ukrajini, za 24 sata primirje prekršeno 29 puta

    Nova granatiranja u Ukrajini, za 24 sata primirje prekršeno 29 puta

    Proruske snage u istočnoj Ukrajini optužile su ukrajinske vladine snage za današnje artiljerijske i minobacačke napade u tri odvojena incidenta, javlja ruska agencija Interfaks, prenose mediji.

    Samoproglašena Donjecka Narodna Republika je saopštila da je granatirano selo Petrivske jutros u 05.30 časova po lokalnom vremenu, dok je samoproglašena Luganska Narodna Republika prijavila jutros dva incidenta sa minobacačkom vatrom, piše Rojters.

    Iz mislje LNR-a pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju poručuju da su ukrajinske vladine trupe u protekla 24 časa čak 29 puta prekršile primirje na teritoriji LNR-a.

    “U protekla 24 sata, odnosno 17. februara, registrovano je ukupno 29 kršenja primirja od strane vojnih jedinica Ukrajine”, saopštila je ta misija na svom Telegram kanalu, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Agencija Interfaks javlja da je rusko ministarstvo odbrane objavilo da se nekoliko ruskih pješačkih jedinica vratilo u svoje baze u regijama Dagestan i Čečenija, i to nakon što su završili vježbe na Krimu.

    Kremlj je ove nedjelje saopštio da je počeo sa povlačenjem dijela vojnika iz područja koja se graniče sa Ukrajinom, ali Kijev i Zapad taj potez osporavaju, navodeći da su određene jedinice i oprema zamijenjene drugima.

  • Čubrilović: Nepriznavanje Srpske od određenih političkih elita donosi probleme u BiH

    Čubrilović: Nepriznavanje Srpske od određenih političkih elita donosi probleme u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da iz Republike Srpske dolaze pozivi na dogovor u BiH koji će imati duži rok trajanja od bilo kog nametnutog rješenja.

    “Nepriznavanje Republike Srpske od određenih političkih elita iz drugih naroda sigurno donosi probleme u BiH”, rekao je Čubrilović, koji je i lider Demosa.

    Čubrilović je upozorio da jedan narod u BiH pokušava da ostvari dominaciju u odnosu na druga dva, što ne vodi ka stabilnosti ovih prostora.

    “Bilo je krajnje vrijeme da politički predstavnici Republike Srpske ukažu na nelogičnosti koje se dešavaju u BiH kroz određene odluke Ustavnog suda BiH i pojedinih međunarodnih predstavnika”, rekao je Čubrilović sinoć za prnjavorsku K3 televiziju.

    On je naglasio da je potreban veći stepen jedinstva u Republici Srpskoj po pitanju vitalnih interesa srpskog naroda, te dodao da je Srpska organizovaniji dio BiH u kome svi nivoi vlasti funkcionišu.

    Čubrilović je istakao da je Demos korektivni faktor na političkoj sceni Republike Srpske i BiH, dodajući da je zadovoljan situacijom u stranci, saopšteno je iz Demosa.

    “Naš osnovni moto je razumijevanje i kompromis. Stranačka infrastruktura Demosa je razvijena u svim dijelovima Republike Srpske, imamo prepoznatljive ljude i sva istraživanja govore da na narednim izborima možemo računati na izuzetno dobar rezultat”, rekao je Čubrilović.

  • Bajden zbog Rusije drži sastanak sa svim saveznicima

    Američki predsjednik Džo Bajden razgovaraće danas o ukrajinskoj krizi sa liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rumunije, Britanije, Evropske unije i NATO-a, saopštila je kancelarija kanadskog premijera Džastina Trudoa.

    Bijela kuća je prethodno saopštila da su Bajden i italijanski premijer Mario Dragi potvrdili juče privrženost suverenitetu Ukrajine i spremnost da Rusiji nanesu veliki ekonomski udarac ukoliko napadne svog susjeda, prenosi agencija Rojters.

    Senat SAD usvojio rezoluciju o podršci Ukrajini
    Američki Senat izglasao je rezoluciju kojom se izražava podrška nezavisnosti Ukrajine i upozorava na mogućnost ruske vojne agresije na tu susjednu zemlju.

    Takva akcija Senata je uslijedila nakon što je američki predsjednik Džo Bajden izjavio da SAD imaju “sve signale” da će kroz nekoliko dana doći do potencijalnog ruskog napada na Ukrajinu, prenosi agencija Rojters.

    Rezolucija senatora, koja nema snagu zakona, usvojena je jednoglasno i bez prigovora.

    “Ovaj Kongres je ujedinjen u podršci ukrajinskoj nezavisnosti i suverenitetu”, izjavio je senator Rob Portman, predstavljajući rezoluciju zajedno sa demokratskom senatorkom Džinom Šahin iz Nju Hempšira i drugima.

    Senatori su se, međutim, udržali od usvajanja zakona kojim bi se sankcionisala Rusija, pridržavajući se strategije Bijele kuće za ublažavanje krize.

    Senatori su poručili da Bajdenova administracija može sama da uvede sankcije, bez obzira na akciju Kongresa.

    “Nije pitanje da li već kako ćemo odgovoriti Putinu”, izjavila je Šahin.

  • Nakon sastanka u Briselu: Plenković smatra da opšti izbori u BiH ne trebaju biti održani po svaku cijenu

    Nakon sastanka u Briselu: Plenković smatra da opšti izbori u BiH ne trebaju biti održani po svaku cijenu

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković smatra da opšti izbori u BiH ne trebaju biti održani po svaku cijenu.

    Plenković je, nakon današnjeg sastanka u Briselu sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom Fon der Lejen, sa kojom je razgovarao i o stanju u BiH, pozvao hrvatske i bošnjačke lidere u BiH da se dogovore o Izbornom zakonu.

    – Ključno je na iduće izbore ići s novim, kvalitetnim Izbornim zakonom kojim će se omogućiti legitimno predstavljanje, a ne ići u izbore po svaku cijenu. To bi moglo ponovo dovesti u situaciju da se hrvatski narod osjeća loše te da država ne funkcioniše – rekao je novinarima Plenković.

    Plenković je poručio da Hrvatska želi pomoći kao prijateljska država na putu BiH ka EU, prenosi Klix.Za subotu, 19. februara, u Mostaru je planirana vanredna sjednica Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, na kojoj će biti doneseni zaključci o daljim potezima hrvatske politike nakon nepostizanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

  • Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

    Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

    Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

    – Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

    On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

    – Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

    Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

    Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

    Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

    Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.

  • Evropski parlament traži sankcije Dodiku i ukidanje prava veta

    Evropski parlament traži sankcije Dodiku i ukidanje prava veta

    Evropski parlament pozvao je juče Vijeće za spoljne poslove EU da uvede sankcije Miloradu Dodiku. Svoje viđenje problema u BiH u Brisel je poslala i Republika Srpska, a rasprava ministara spoljnih poslova zemalja EU zakazana je za 21. februar.

    Nakon ovoga, najmanje tri su otvorena pitanja: treba li očekivati sankcije na nivou EU, da li će Mađarska odustati od najavljenog veta i da li je u dogledno vrijeme moguće očekivati ukidanje prava na veto u Vijeću za spoljne poslove EU, što takođe traži Evropski parlament.

    – Mislim da bi zemlje članice, koje sugerišu da se ne slažu sa uvođenjem sankcija, mogle naći neki svoj interes na drugim poljima. Pa ako im se udovolji, da i one podrže uvođenje sankcija. Osim toga, Lisabonski sporazum uveo je model „konstruktivne abstencije“, koja dozvoljava članici da napravi formalnu deklaraciju kojom će se suzdržati od jednoglasne odluke, što joj dozvoljava da bude bez obaveze implementacije te odluke. Ostale članice tako mogu implementirati odluku. Primjer za to je bio 2008. i odluka da se uspostavi civilna misija EU na Kosovu – kaže za Srpskainfo Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu.


    Naglašava da je zajednička spoljna i bezbjednosna politika EU problematično polje upravo zbog toga što se zahtjeva jednoglasno odlučivanje.

    – To je nešto što je i sadašnja predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lejen, istakla. Ona se zalaže za pomjeranje sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu u odlučivanju, da se izbjegne mogućnost veta – kaže Anđelić.

    Slaže se da se Mađarska često pominje kao jedna od zemalja koja se protivi odlukama Unije.

    – Oni mogu da konfrontiraju u EU zarad nekog svog interesa negdje drugo. Recimo, ako bi odustali od takve konfrontacije, da dobiju da im se ne forsira uvođenje vladavine prava, slobode medija… Ne vidim ja tu neku ljubavnu vezi između Budimpešte i Banjaluke, već vidim čisto interes Budimpešte, kojoj Banjaluka može poslužiti za dobijanje nekih sopstvenih prevaga i interesa – ocjenjuje Anđelić.

    Igor Davidović, predsjednik Demokratskog centra i odličan poznavalac evropskih prilika, kaže da kohezije unutar EU o izricanju sankcija nema, iako se nova njemačka Vlada zalaže za njihovo uvođenje. Zbog toga smatra da će se, bar za sada, odustati od sankcionisanja i tražiće se neki efikasniji model, ne isključujući ni pregovore s Dodikom.

    – EU ponavlja iskustva koja su nam poznata i rekao bih da iz njih nije naučila dovoljno o tome kako da se odnosi prema nama. Politika uslovljavanja nastavlja se politikom sankcionisanja. Sankcije neće biti očigledno efektivne kada je riječ o njemu i saradnicima, nego se sankcije emituju prema cijeloj Srpskoj, koja u principu ne može ni biti opterećena hipotekom da smo svi mi politika Dodika. Dolazimo u poziciju kada treba da vidimo kako da se odbranimo i od te politike i od sankcija EU – kaže Davidović za Srpskainfo.

    Što se tiče prijedloga da se ukine veto, Davidović smatra da bi to bila Pandorina kutija u kojoj bi se EU našla u velikom problemu.

    – Jedan od temeljnih principa EU je jednako pravo glasa svih njenih članica. Ukoliko se dogodi neko odstupanje, to znači promjenu kompletne bezbjednosne i spoljne politike EU, a to neće proći bez turbulencija u EU – zaključio je Davidović.