VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Vladimir Putin je na press konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom rekao da vidi “pogoršanje situacije u istočnoj Ukrajini”.

    Bez iznošenja dokaza, Putin je na presu iznio optužbe za “masovno i sistemsko kršenje ljudskih prava te diskriminaciju” ruske populacije u Ukrajini.

    Vlastima u Kijevu je poručio da krenu u pregovore s liderima separatista.

    Novinarima je kazao kako je spreman razgovarati sa zapadnim liderima o krizi u Ukrajini, ali ih je ponovo optužio da “ignorišu ruske sigurnosne zahtjeve”, te upozorio da “bilo kakav dogovor mora uključivati pravno obvezujuće jamstvo da će NATO zaustaviti širenje na istok”.

    Odbacio je prijetnje zapadnim sankcijama, kazavši kako će “Amerika i njihovi savenici uvijek naći neki razlog da uvedu finansijske sankcije” njegovom režimu.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je takođe rekao su da su vojne vježbe koje provodi ruska vojska “isključivo defanzivne i ne ugrožavaju nikoga”.

    Govoreći na zajedničkoj pres konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom u Moskvu, Putin je rekao da će se zajedničke vojne vježbe s Bjelorusijom nastaviti do nedjelje.

    “Detaljno smo razgovarali o zajedničko obrambenom prostoru između Rusije i Bjelorusije. Nastavit ćemo poduzimati korake prema zajedničkoj obrani, naročito uzevši u obzir rastuću prisutnost NATO-a na granicama naših država”, rekao je Putin na pres konferenciji.

  • U Srpskoj preminulo devet osoba, koronom zaraženo još 130

    U Srpskoj preminulo devet osoba, koronom zaraženo još 130

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 470 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 130 оsоbа.

    Rаdi sе о 65 muškаrаcа i 65 žеnа, оd kојih је 31 mlаđе, 53 srеdnjе i 46 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 41 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 14 iz Biјеljinе, dеvеt iz Trеbinjа, pо pеt iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, pо čеtiri iz Vlаsеnicе, Dоbоја i Prnjаvоrа, pо tri iz Bilеćе, Brаtuncа, Grаdiškе, Lаktаšа i Šipоvа, pо dviје iz Brоdа, Višеgrаdа, Zvоrnikа, Knеžеvа, Kоtоr Vаrоšа, Lоpаrа, Tеslićа, Čеlincа i Šеkоvićа i pо јеdnа iz Kоstајnicе, Milićа, Mrkоnjić Grаdа, Nоvоg Grаdа, Nоvоg Gоrаždа, Pаlа, Pеtrоvа, Priјеdоrа, Sоkоcа, Ugljеvikа i Fоčе.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno је dеvеt smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о tri muškаrаcа i šеst žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su pо dviје оsоbе iz Bаnjаlukе i Priјеdоrа i pо јеdnа iz Hаn Piјеskа, Lаktаšа, Mоdričе, Šаmcа i Zvоrnikа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 110.670 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 6.199 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 411.518 оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 400, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 169, а u оstаlim bоlnicаmа 231. Nа rеspirаtоru је 36 оsоbа, 21 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 15 u оstаlim bоlnicаmа.

  • Na Mljet iskrcana vojna oprema, Milanović: Nije za javnost

    Na Mljet iskrcana vojna oprema, Milanović: Nije za javnost

    Hrvatski portal Morski objavio je da je na Mljet u srijedu stigao desantni brod minopolagač “Krka” i na ovo ostrvo, prema tvrdnjama mještana, dostavio poprilično vojne opreme i osoblja.

    Na ovom ostrvu se nalazi radarska stanica, a kako portal saznaje od izvora bliskog Oružanim snagama Hrvatske (OSRH), ljudstvo i oprema tamo inače stižu civilnim trajektom, a rijetko vojnim brodovima.

    “Radi se o sistemu MOL ili mobilnom lanseru RBS15. To su projektili velikog dometa koji mogu biti na brodu, kao što jesu na ‘kraljevima’ (raketne topovnjače Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV), a mogu se montirati na kamione, kao i u ovom slučaju, poput vježbi koje je Hrvatska vojska već odrađivala”, kaže neimenovani izvor.

    Prema pisanju portala na Mljet je stigao RBS-15 (Robotsystem 15) protivbrodski projektil velikog dometa, koji može pogađati i ciljeve na kopnu.

    Projektil je razvila švedska kompanija Saab Bofors Dynamics i on se ubracja u klasu “ispali i zaboravi”, sa sea-skimming napadnom putanjom, s visokorezolutnim radarskim pretraživačem koji radi u Ku-frekventnom području za napad na površinske ciljeve i GPS sistemom za napad na kopnene ciljeve.

    Konstruisan je tako da bude otporan na elektronička ometanja, piše Morski.

    Projektili RBS-15 glavno su naoružanje raketnih topovnjača Hrvatske ratne mornarice (RTOP-11, RTOP-12, RTOP-21,RTOP-41, RTOP-42 ) te tri mobilna obalna lansera.

    Odlikuje se vrlo dobrim karakteristikama penetracije preko protivničke odbrane primenom stealth tehnologije, ali i čitavog niza iznenadnih manevara na niskim putanjama u završnoj fazi leta.

    Mljet je od vremena bivše Jugoslavije bio tzv. prva linija obrane, dok, na primjer, Korčula i Pelješac ne spadaju u odbranu, već logistiku za prednju liniju.

    Vis je, recimo odstupnica. I to sve, naravno, uz uslov da Italija, kao članica NATO saveza i hrvatski vojni partner, odrađuje svoje, prenijeli su, između ostalog, hrvatski mediji.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas, povodom, dopremanja raketnog sistema na ostrvo Mljet, da to nisu stvari za javnost, da je sve u redu i da stanovnici tog ostrva zbog toga nisu zabrinuti.

    “To nisu stvari za javnost. Stanovnici Mljeta nisu zbog toga zabrinuti, sve je mirno, sve je u redu. Ostalo će vas, ako nisu na spavanju, obavijestiti iz MORH-a, to im je posao”, rekao je Milanović novinarima u Požegi.

  • Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će sutra nadgledati vježbe ruskih nuklearnih snaga u sklopu kojih je planirano lansiranje balističkih i krstarećih raketa, javlja agencija Interfaks pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane.

    “Ruske oružane snage će 19. februara sprovesti zakazane vježbe snaga strateškog odvraćanja pod upravom vrhovnog vojnog komandanta Vladimira Putina, tokom kojih će biti lansirane balističke i krstareće rakete”, objavilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Kako je istaklo Ministarstvo, vježbe strateškog odvraćanja “planirane su unaprijed radi provjere pripremljenosti vojnih komandnih centara, lansirnih borbenih timova, posade borbenih brodova, nosača raketa za izvršavanje dodijeljenih misija, kao i pouzdanosti nuklearnog i konvencionalnog oružja”.

  • Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Berlin želi izolovati zapadni Balkan od ukrajinske krize

    Njemačka je posljednjih nekoliko sedmica preduzela veliku diplomatsku aktivnost da ublaži posljedice eventualnog zaoštravanja krize i izbijanja rata u Ukrajini na zapadni Balkan.

    Analena Berbok, njemačka ministrarka spoljnih poslova, u srijedu je o vezi Ukrajine i zapadnog Balkana razgovarala s Aleksandrom Šalenbergom, ministrom spoljnih poslova Austrije, koji je nakon ostavke Sebastijana Kurca kratko bio i premijer te zemlje.

    Oni su saopštili da EU treba da koordiniše svoj pristup prema Ukrajini i istovremeno omogući evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana.

    “Potrebna nam je velika brzina u našoj spoljnoj politici kada je u pitanju hitna evropska perspektiva za zapadni Balkan”, rekla je Berbokova.

    Kako saznajemo, namjera Njemačke je preduprijediti moguće izbijanje napetosti na zapadnom Balkanu u slučaju mogućeg ograničenog sukoba između Rusije i Ukrajine oko NATO aspiracija ruskog zapadnog susjedstva.

    Čak i ako do sukoba i ne dođe, u Berlinu smatraju da će narednih mjeseci, pa možda i godina, trajati pregovori između Rusije i Ukrajine o trajnom rješenju problema koji su uzrokovali krizu. Prošli put, tokom administracije Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, upravo je Austrija igrala ulogu u predlaganju razmjene teritorija između Beograda i Prištine, što je Njemačka tada spriječila, a sada želi da preventivno spriječi.

    O zapadnom Balkanu je i Olaf Šolc, njemački kancelar, nedavno razgovarao sa Džoom Bajdenom, američkim predsjednikom, a sasvim je izvjesno da je tu temu spomenuo i Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, s kojim je takođe imao sastanak. Podsjećanja radi, nakon tog sastanka Putin je optužio NATO da je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a bombardovao Jugoslaviju i naglasio da se Rusija zalaže za poštovanje međunarodnog prava. Iako još nije jasno šta su Šolc i Putin dogovorili, za očekivati je da će ponovo biti oživljen minski proces o novom političkom uređenju Ukrajine, u koji je, osim Ukrajine, Rusije i Njemačke, uključena i Francuska, a Njemačka ne želi da se druga pitanja u Evropi povezuju s rješenjem ukrajinske krize.

    Da je njemačka poruka shvaćena i u Vašingtonu, svjedoči i izjava Gabrijela Eskobara, američkog prvog diplomate za zapadni Balkan, koji je tokom svjedočenja u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Senata SAD rekao da su SAD svjesne potrebe da se paralelno pažljivo prate Ukrajina i zapadni Balkan, u kontekstu onoga što SAD smatraju negativnim ruskim djelovanjem u oba regiona, odnosno pokušaj da razvuku resurse evroatlantske zajednice na više regiona.

    “Pažljivo pratimo šta se dešava i imamo resurse da istovremeno pratimo oba regiona i pokušamo da izolujemo eventualni efekat”, rekao je Eskobar.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, mišljenja je da SAD preuveličavaju prijetnju ratom kako bi lakše držale Evropu na okupu. “Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija isto, i Rusija dobro zna da je taj prostor izgubljen. Ako neki efekat postoji, kao kad je u pitanju nezavisnost Kosova, mislim da se radi o pokušaju SAD da pritisnu EU da koordinišu sve što se dešava u vezi s Rusijom i Ukrajinom”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • Mladen Unijat pristupio Ujedinjenoj Srpskoj: “Sudbinu Prijedora moramo uzeti u svoje ruke…”

    Mladen Unijat, poznati prijedorski privrednik i nezavisni kandidat na prethodnim izborima za gradonačelnika Prijedora, pristupio je danas Ujedinjenoj Srpskoj.

    “Ujedinjena Srpska jepre svega stranka ozbiljnih ljudi, stranka u kojoj su vrata otvorena svim dobronamjernim ljudima koji za cilj imaju bolji Prijedor i bolju Republiku Srpsku. Upravo jedan od takvih ljudi je i Mladen Unijat, pre svega čovjek kome je stalo do ovog grada. Ujedinjena Srpska svakog dana raste, dolaze nam novi ljudi koji su spremni da se zajedno borimo i zajedno gradimo Prijedor za našu djecu. Gospodinu Unijatu bih se zahvalio ovom prilikom što je u nama prepoznao najozbiljnijeg političkog subjekta i poželio mu dobrodošlicu. Do pobjede!”, izjavio je Nenad Mejakić za naš portal.

    “Smatram da sudbinu Prijedora moramo uzeti u svoje ruke, inače ovde neće biti opstanka. Dugo sam posmatrao političku situaciju u Prijedoru i analizirao stanje. Jedino Ujedinjena Srpska ima ozbiljnost i snagu da iznese promjene koje su Prijedoru neophodne. Prijedor je veliki grad u kome pojedinac ne može sam da promjeni mnogo, iz tog razloga sam odlučio da se ozbiljnije bavim društvenim radom i politikom. Hvala svima na dobrodošlici i nadam se uspješnoj saradnji. Od Prijedora ćemo napraviti grad za ponos.”, istakao je Unijat.

  • Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Zašto omikron “ne uspijeva” na Kubi

    Široko rasprostranjena vakcinacija protiv Kovida-19 na Kubi i rano uvođenje imunizacije djece pokazali su se ključnim u suzbijanju veoma zarazne omikron varijante prije nego što se uopšte proširila ostrvom, poručuju lokalni i međunarodni stručnjaci.

    Omikron je stigao na Kubu u decembru, ali je zabilježeno mnogo manje slučajeva nego u drugim zemljama, a infekcije su od tada pale za više od 80 odsto, pokazuju zvanični podaci, prenosi “Reuters”.

    Brazilski virusolog Amilkar Perez Riverol rekao je da, iako se broj slučajeva uveliko razlikuje od zemlje do zemlje u zavisnosti od stope testiranja, izgleda da omikron varijanta ima poteškoća da se zadrži na Kubi ili da izazove porast smrtnih slučajeva ili teže oblike bolesti.

    “Izgleda da omikron neće imati ni približno uticaj koji je delta soj imao na Kubi, pa čak ni uticaj koji ima u drugim zemljama, niti će vršiti pritisak na bolnički sistem kao u drugim zemljama”, rekao je Perez Riverol za “Reuters”.

    Naročito su mala djeca postala podložna širenju omikrona u mnogim zemljama, jer neke vakcine, uključujući one koje proizvode Pfizer, Moderna i Johnson&Johnson, tek treba da budu odobrene od strane zdravstvenih regulatora za osobe mlađe od 5 godina.

    Kuba je razvila sopstvene vakcine protiv kovida i postala prva zemlja u svijetu koja je započela masovnu vakcinaciju djece od dvije godine.

    Zdravstveni radnici na ovom karipskom ostrvu od tada su u potpunosti vakcinisali 1,8 miliona djece između dvije i 18 godina, ili više od 96 odsto od ukupnog broja, bez prijavljenih ozbiljnih neželjenih efekata, zvanični su podaci kubanskih zdravstvenih vlasti.

    Eduardo Martinez, predsjednik državne farmaceutske kompanije “BioCubaFarma”, saopštio je da je takva kampanja izdvojila Kubu u borbi protiv omikrona.

    “Na drugim mjestima u svijetu virus kruži više u pedijatrijskoj populaciji, ali to se ne dešava na Kubi”, rekao je Martinez.

    Lokalni i strani stručnjaci navode da su naglasak na imunizaciji djece, širok domet kampanje vakcinacije u zemlji i rasprostranjen “hibridni imunitet” koji dolazi od kombinacije preležane infekcije tokom prethodnih talasa praćenih vakcinacijom takođe pomogli da se spriječi masovnije širenje omikrona na Kubi.

    Kuba je u potpunosti vakcinisala 87 odsto svoje ukupne populacije, a skoro 94 odsto je primilo najmanje jednu dozu, što je svrstava među prve tri zemlje u svijetu meju onima koje imaju najmanje milion stanovnika, a što potvrđuju i zvanični podaci sajta “Naš svijet u brojkama”.

    Kubanski naučnici su saopštili prije masovnog širenja omikrona da njihove vakcine protiv Kovida-19 Abdala, Soberana 02 i Soberana Plus, koje su proteinskog tipa, pružaju više od 90 odsto zaštite od simptomatske bolesti kada se primjenjuju u tri doze, navodi “Reuters”.

  • Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Američki State Department saopćio je kako će se državni sekretar SAD-a Antony Blinken krajem sljedeće sedmice sastati s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, ali pod uslovom da Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima.

    Posljednji put šefovi diplomatija Amerike i Rusije sastali su se 21. januara u Ženevi, a prema pisanju medija, novi susret bi se također mogao dogoditi na “neutralnoj” teritoriji, najvjerovatnije ponovno u Ženevi.
    Iako su Lavrov i Blinken nakon 21. januara obavili niz telefonskih razgovora, iz Moskve i Washingtona ističu kako su novi diplomatski susreti neophodni kako bi se smirile tenzije na istoku Evrope.

    “Državni sekretar SAD-a je u izlaganju na Vijeću sigurnosti UN-a istakao da je jedini odgovoran način za rješavanje ove krize diplomatija i dijalog. Predložili smo susret sljedeće sedmice u Evropi. Rusi su odgovorili na predložene datume koje prihvatamo, pod uslovom da ne izvrše invaziju na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

    Price je također naglasio da ako Rusija izvrši invaziju u narednim danima, onda nikada nije ni bila spremna na diplomatsko rješavanje problema.

    “Ako oni izvrše invaziju u narednim danima, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije. Nastavit ćemo da koordiniramo aktivnosti s našim saveznicima i partnerima i insistirat ćemo na daljnjem angažmanu s Rusijom kroz Vijeće NATO – Rusija i OSCE”, saopšteno je iz State Departmenta.

    Pored stanja na istoku Ukrajine i oko granica ove države, Lavrov i Blinken bi tokom novog susreta trebali “otvoriti” i znatno širu temu koja se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva prema Briselu i Washingtonu.

    Nakon što je Rusija prije nekoliko sedmica objavila zahtjeve te je na njih dobila odgovore od NATO-a i SAD-a, jučer su ruski zvaničnici prema Zapadu uputili nova opažanja koja se tiču odgovora Zapada na zahtjeve.

    Oni su poručili da se ne slažu s formiranjem vojnih baza NATO-a na teritoriji država koje su ranije bile dio SSSR-a i nisu članice saveza. Također ističu da nije prihvatljivo korištenje infrastrukture tih zemalja za izvođenje bilo kakvih vojnih aktivnosti.

    “U nedostatku američke spremnosti da se dogovorimo o čvrstim, pravno obavezujućim garancijama za osiguranje Rusije od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika (NATO), mi ćemo biti prinuđeni da odgovorimo, uključujući i provođenje mjera vojno-tehničke prirode”, stoji u odgovoru dostavljenom Sullivanu.

  • Tržište kriptoimovine predstavlja prijetnju globalnoj finansijskoj stabilnosti

    Tržište kriptoimovine predstavlja prijetnju globalnoj finansijskoj stabilnosti

    Tržište kriptoimovine u procvatu moglo bi predstavljati ozbiljnu prijetnju finansijskoj stabilnosti ako regulatori ne preduzmu mjere, rekao je globalni nadzornik.

    Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), koji prati finansijske vlasti u 24 zemlje, zabrinut je da obim i strukturna ranjivost kriptotržišta, kao i povećanje međusobne povezanosti s tradicionalnim finansijskim sistemima, imaju potencijal da izazovu značajne poremećaje u globalnoj ekonomiji.

    “Iako se obim i priroda upotrebe kriptoimovine donekle razlikuju u pojedinim jurisdikcijama, rizici finansijske stabilnosti mogli bi brzo eskalirati, naglašavajući potrebu za pravovremenom i preventivnom procjenom mogućih odgovora politike”, navodi se u izvještaju švicarskog tijela, piše The Guardian.

    Sistemski važne banke i druge finansijske institucije, stoji u izvještaju, sve su spremnije da poduzmu aktivnosti u kriptoimovini i steknu izloženost. Prevalencija složenijih investicionih strategija, uključujući derivate i druge proizvode s polugom, koji se odnose na kriptoimovinu, također je porasla.

    “Ako se nastavi trenutna putanja rasta obima i međusobne povezanosti kriptoimovine s ovim institucijama, to bi moglo imati implikacije na globalnu finansijsku stabilnost”, navedeno je.

    U izvještaju se procjenjuje da je tržišna kapitalizacija kriptoimovine porasla 3,5 puta u 2021. godini na vrijednost od 2,6 milijardi dolara. Napominje se da kriptoimovina ostaje mali dio ukupnog finansijskog sistema, ali je rizik upoređen s izloženošću hipotekarnim kreditima koji su izazvali finansijsku krizu 2007. i 2008. godine.

    “Ako se finansijske institucije nastave više uključivati na tržišta kriptoimovine, to bi moglo utjecati na njihove bilanse stanja i likvidnost na neočekivane načine. Kao i u slučaju krize hipotekarnih kredita u SAD-u, mala količina poznate izloženosti ne znači nužno i malu količinu rizika, posebno ako postoji nedostatak transparentnosti i nedovoljna regulatorna pokrivenost”, navedeno je još u izvještaju.

    Izvještaj je ispitao ranjivosti tri aspekta tržišta kriptoimovine, uključujući nepodržane valute kao što je bitcoin, stabilne kovanice kao što je tether, koji je podržan rezervnim sredstvima, decentralizovane finansije (DeFi) i platforme za trgovanje kriptoimovinom. Svi postoje samo na mreži i nisu regulisani od centralizovanog tijela.

    Posebno zabrinjava struktura stabilnih coina, koja potrošače čini ranjivim na visoke kreditne i operativne rizike, neusklađenost likvidnosti i iznenadno smanjenje njihovih rezervi. Nepodržana valuta također nosi rizik visoke volatilnosti cijena.

    Ostala zabrinutost uključuje utjecaj na životnu sredinu mehanizama za isisavanje energije, koji se koriste za određena kriptosredstva, kao i pitanja javne politike, kao što je njena upotreba za pranje novca, ransomware i cyber kriminal.

    FSB nema obavezujuću regulatornu jurisdikciju nad zemljama, već nadzire finansijski sistem i savjetuje kreatore politike o najboljoj praksi. Regulatori, uključujući Upravu za finansijsko ponašanje, ranije su upozoravali na rizike u kupovini kriptovaluta, poput onih koje promovišu utjecajni ljudi, uključujući Kim Kardashian West.

    FSB je obećao da će nastaviti pratiti razvoj i rizike na tržištima kriptoimovine, kao i da istražuje nadzorne implikacije nepodržane imovine, kako bi pomogao državama članicama dati odgovore na povezane prijetnje finansijskoj stabilnosti.

    “S obzirom na međunarodnu i raznoliku prirodu tržišta kriptoimovine, vlasti globalno moraju dati prioritet prekograničnoj i međusektorskoj saradnji. Potrebni su napori da se poboljša praćenje i minimizira regulatorna arbitraža kroz daljnju saradnju i razmjenu informacija kako bi se održao korak s razvojem kriptoimovine”, zaključuje se u izvještaju.

  • Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke komentirala je situaciju u Ukrajini uoči početka Minhenske sigurnosne konferencije te je optužila Rusiju da ugrožava sigurnost Evrope svojim zahtjevima.

    U saopćenju koje je predstavlja svojevrsnu dobrodošlicu zvaničnicima zemalja koji će učestvovati na Minhenskoj konferenciji, Baerbock je poručila kako Moskva mora pokazati ozbiljne korake ka deeskalaciji.

    “Raspoređivanjem trupa bez presedana na granici s Ukrajinom i zahtjevima koji podsjećaju na Hladni rat, Rusija osporava temeljne principe evropskog mirovnog poretka”, rekla je Baerbock.

    Iako iz Moskve dolaze signali kako su zainteresovani za nastavak dijaloga sa Zapadom, Baerbock ističe kako takve najave moraju imati utemeljenje u djelima.

    “Spremnost da se uključe u pregovore mora biti potkrijepljena stvarnim ponudama za dijalog. Najavljeno povlačenje trupa mora biti potkrijepljeno povlačenjem koje se može provjeriti, a reafirmacije u vezi sporazuma iz Minska moraju biti potkrijepljene stvarnom spremnošću za uključivanje u pregovore”, ističe ministrica vanjskih poslova Njemačke.

    Na kraju, Baerbock je izjavila kako je šteta što Rusija ne želi učestvovati na konferenciji u Minhenu.

    “Veliki je gubitak što Rusija ne koristi ovu priliku. Konferencija pruža priliku da razgovaramo o tome kako se još uvijek možemo suprotstaviti prijetnjama nasiljem i vojnoj eskalaciji”, zaključila je Baerbock.

    Pored domaćina Njemačke, sastanku će prisustvovati i zvaničnici brojnih zemalja i organizacija. U Minhen bi tako trebala otputovati i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, šef NATO-a Jens Stoltenberg kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije u subotu bi se trebali sastati i ministri vanjskih poslova zemalja G7 koji će također razgovarati o aktuelnoj situaciji u svijetu.