Autor: INFO

  • Plenković u velikom problemu, mogući i prijevremeni izbori

    Plenković u velikom problemu, mogući i prijevremeni izbori

    Nakon što je uhapšen Darko Horvat, hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zbog zloupotrebe položaja, u aferi u kojoj je navodno bio uključen i potpredsjednik Vlade Hrvatske, premijer Andrej Plenković našao se pod pritiskom opozicije da raspiše prijevremene izbore.

    Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) sumnja kako je Horvat, od novembra 2018. do kraja decembra 2018., kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, dodijelio 2.6 miliona kuna bespovratnih sredstava privrednim subjektima za koje je bio lično zainteresovan, kao i onima za koje su to od njega neposredno ili posredstvom njegove pomoćnice Ane Mandac višekratno tražili.

    To se odnosi na bivšeg ministra Tomislava Tolušića, državnog sekretara Ministarstva regionalnog razvoja Velimira Žunaca, direktorice uprave za potpomognuta područja Katice Mišković i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, ali i na samu Mandac.

    Ana Mandac bila je zadužena za provođenje programa pod nazivom “Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina za 2018. godinu”, bez okolišanja priznala je sve za što je USKOK tereti.

    Direktna uključenost ministra i čak potpredjednika Vlade u korupcionu aferu izazvala je burne reakcije opozicije u Hrvatskoj, koja je pozvala na raspisivanje prijevremenih izbora. Sve je dodatno podgrijano umanjivanjem razmjera afere od Plenkovića koji je rekao da su u pitanju programi, “vrlo male vrijednosti”,

    “Ti su programi bili ukupno oko 15 miliona kuna, znači mi govorimo o nekakvim dodjelama potpora, vjerojatno nekim manjim društvima, obrtima ili kome već, koji ne mogu biti nikako veliki. Ne vidim kakva je to hitnost i zbog čega se ministra nije moglo pozvati na razgovor”, rekao je Plenković.

    Nakon hapšenja tokom dana Plenković je smijenio ministra, uprkos tome što je prije nekoliko dana rekao da neće smijeniti nijednog ministra “taman da dube na trepavicama”.

    Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u komentaru na hapšenje sad već bivšeg ministra Horvata rekao je da se Hrvatska može spasiti samo izborima.

    “Danas je, nakon više od 20 godina, uhapšen član Vlade Hrvatske. Uhapšen je ministar koji obnaša dužnost zbog onoga što je napravio kao član Vlade. Ne bilo koji ministar, nego onaj koji nije napravio ništa da pomogne ljudima Zagreba i Banije da se obnove njihove kuće. Ministar koji je očito nečime zadužio Andreja Plenkovića da ga i dalje nakon svega drži u Vladi”, rekao je Grbin.

    Dodao je da “sada treba spasiti puno više, funkcionisanje države”, a to smatra mogućim jedino kroz izbore, istakavši da je doslovno pola Vlade u postupku zbog činjenja krivičnih djela.

    Nezavisna saborska zastupnica iz Kluba zastupnika Mosta Marija Selak Raspudić izjavila da bi raspisivanje prijevremenih izbora bio jedini odgovoran politički potez s obzirom da je u aferu uključen ministar Horvat i potpredsjednik Vlade Milošević.

    Navodno bi se USKOK-ova akcija mogla proširiti na još jednog Plenkovićevog pouzdanika i još bližeg suradnika od Horvata i Miloševića – Josipa Aladrovića.

    Kako je objavio Telegram, on je povezan s nezakonitim zapošljavanjem u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji je vodio prije nego što je došao na funkciju ministra. Istražitelji su utvrdili da je sebi bliskim kandidatima osiguravao pitanja kako bi se pripremili za konkurse, odnosno kako bi na tim konkursima, s obzirom na to da su imali pripremljene odgovore i dobili posao.

    U kontekstu značajnog broja uključenih zvaničnika Vlade Hrvatske u korupcionu aferu, premijer Plenković nalazi se pred najvećim političkim izazovom u dosadašnjoj karijeri.

  • BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda.

    Kako su rekli u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, to je za 21,4 odsto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM.

    Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM.

    Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM.

    “Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 odsto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 odsto”, kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori.

    U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz BiH izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM.

    Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo.

    Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM.

    Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka.

    Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza, piše Klix.ba.

  • U Banjaluci pod naplatom 4.938 parking mjesta

    U Banjaluci pod naplatom 4.938 parking mjesta

    Nedostatak parking prostora u gradovima gdje se povećava broj stanovnika i vozila postaje gorući problem, što je vidljivo i u Banjaluci gdje se mora početi rješavati organizacija saobraćaja, izjavio je Srni Žarko Grujić sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
    Prema podacima iz Gradske uprave Banjaluka, u gradu ima 4.938 parking mjesta koja su pod naplatom.

    Grujić, koji je viši asistent iz oblasti saobraćajnica, rekao je da je problem nedostatka parking prostora u Banjaluci odavno prisutan, a da se istovremeno bilježi rast broja registrovanih vozila.

    Rješenje ne vidi u tome da se ulice pretvore u parking prostor niti u izgradnji parking garaža u centralnoj zoni, već u stvaranju kapaciteta za dugotrajno parkiranje izvan centralne zone i uz spoljnje terminuse javnog gradskog prevoza.

    Pored izgradnje stambenih objekata i porasta motorizacije, kao primarni problem ističe i autocentrično razmišljanje stručnjaka koji se bave planiranjem i projektovanjem gradskih prostora bez uvažavanja potreba ostalih korisnika gradskog prostora.

    Grujić smatra da je rješavanje ovog problema potrebno podržati organizacijom sistema javnog gradskog prevoza, kao i uz moguće olakšice kroz sistem “parkiraj i vozi se”, “dijeljenje bicikala” i slično.

    On smatra da bi izbor položaja stambenih zgrada ili formiranje novih naselja trebalo da bude definisano kroz regulacioni plan i oslonjeno na saobraćajnu osnovu koja bi takva rješenja podržala.

    “Promjena namjene površina i prisustvo objekata koji po svojoj funkciji nisu adekvatni za saobraćajnice na koje se oslanjaju, ne bi smjelo da bude ideja uspješnog razvoja grada”, rekao je Grujić.

    Prošle godine u Banjaluci je ukupno registrovano 87.732 motorna vozila, za 6,2 odsto više nego 2020. godinu, kada je taj broj bio 82.596 motornih vozila, rečeno je Srni u Policijskoj upravi Banjaluka.

    Od navedenog broja, u 2021. godini prvi put je registrovano 5.757, što je za 29,7 odsto više u odnosu na 2020. godinu, a registracija je produžena za 69.082 motorna vozila.

    U Upravi grada Banjaluka Srni je rečeno da je od 4.938 parking mjesta koja su pod naplatom Odsjek za kontrolu parkinga u prošloj godini prihodovao 4.306.822 KM.

    “U ovom prihodu nisu izraženi prekršajni nalozi kojih je bilo 11.660, jer spadaju u prihod komunalne policije. Visina kazne za prekršaj iznosi 40 KM, ali bi trebalo uraditi detaljnu analizu da bi se došlo do podataka da li su plaćeni ovi nalozi i u kom obimu”, rekli su u Gradskoj upravi.

  • Zelenski zaprijetio odustajanjem od ne-nuklearnog statusa

    Ukrajina bi mogla da odustane od svog višedecenijskog statusa ne-nuklearne nacije i anulira odluku koju je donijela kada se odrekla svog atomskog oružja poslije raspada Sovjetskog Saveza, upozorio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    Govoreći na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, Zelenski je istakao da se Ukrajina 1994. godine pridružila Budimpeštanskom memorandumu i odrekla se svog nuklearnog naoružanja u zamijenu za bezbjednosne garancije, sugerišući da bi taj potez mogao biti poništen u slučaju prijetnje od susjedne Rusije, prenosi Raša Tudej.

    -Danas nemamo ni oružje ni obezbjeđenje. Izgubili smo dio naše teritorije, koja je po površini veća od Švajcarske, Holandije, Belgije. Što je najvažnije, izgubili smo milione naših građana. Svega toga Ukrajina više nema – rekao je Zelenski u subotu.

    On je podsjetio da je Ukrajina tri puta pokušavala da pokrene konsultacije sa državama garantima Budimpeštanskog memoranduma u sklopu napora da se preispitaju uslovi tog dogovora, ali bez ikakvog uspjeha i stoga u Minhenu po četvrti, posljednji put “poziva na konsultacije”.

    -Ako se konsultacije ne održe ili ne budu donijete konkretne odluke u vezi sa bezbjednosnim garancijama za našu državu, Ukrajina će imati puno pravo da vjeruje da Budimpeštanski memorandum ne funkcioniše i da su sve odluke donijete 1994. godine dovedene pod znak pitanja – rekao je Zelenski.

    Prema njegovim riječima, “kolektivna osuda” zapadnih saveznika do sada se nije pretvorila u “kolektivne akcije”.

  • Bajden će održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost

    Bajden će održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost

    Bijela kuća saopštila je da bi Rusija mogla u svakom trenutku pokrenuti napad na Ukrajinu i da će američki predsjednik Džozef Bajden danas održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kako bi razmotrili trenutnu situaciju.

    Strateške nuklearne snage Rusije održale su juče vježbe koje je nadgledao predsjednik Vladimir Putin, a Vašington optužuje ruske trupe, grupisane duž ukrajinske granice, da se približavaju i da su spremne za neposredno dejstvovanje, prenio je Rojters.

    Tokom jučerašnjih vojnih manevara, Vazdušno-kosmičke snage Ruske Federacije uspešno su lansirale hipersonične aerobalističke rakete Kinžal, sapštio je Kremlj.

    Kako je navedeno na sajtu, pod rukovodstvom vrhovnog komandanta Oružanih snaga Vladimira Putina održana je planska vježba snaga strateškog odvraćanja, tokom koje su lansirane balističke i krstareće rakete Kinžal i Јars, prenijele su RIA Novosti.

  • Nastavak vakcinacije u Domu zdravlja Banjaluka

    Nastavak vakcinacije u Domu zdravlja Banjaluka

    Vakcinacija bez prethodne prijave prvom i buster dozom vakcina “sputnik ve” i “moderna” sutra će biti organizovana u banjalučkom naselju Petrićevac, rečeno je Srni u Domu zdravlja Banjaluka.

    Građani će moći da se vakcinišu na vakcinalnom punktu od 12.30 do 19.00 časova u objektu mjesne zajednice.

    Akcija “Otvorena vrata” u utorak, 22. februara, biće organizovana od 13.00 do 19.00 časova za vakcine “fajzer” i “moderna” kao prvu ili buster dozu, a u srijedu, 23. februara, za “sinofarm i “moderna” od 12.00 do 19.00 časova.

    Iz Doma zdravlja su najavili da će u četvrtak i petak, 24. i 25. februara februara biti revakcinacija, a građani će telefonski biti obaviješteni o terminu.

    Vakcinacija će biti organizovana i u ambulantama porodične medicine Šargovac, Piskavica, Verići, Potkozarje, Dragočaj i Lauš, a u utorak, 22. febrauara u ambulantama Vrbanja, Zalužani, Mišin Han, Motike i Lazarevo.

    Imunizacija će u srijedu, 23. februara biti u ambulantama Starčevica dva, Srpske Toplice, Karanovac, Krupa na Vrbasu, Bočac, Obilićevo i Česma, dok će u četvrtak, 24. februara biti u ambulantama Goleši, Kola, Agino Selo i Poliklinika, a u petak, 25. februara u ambulantama Borkovići, Bronzani Majdan, Stričići i Borik /Platonova ulica/.

  • Đajić: Pobjeda u 15 mjesnih zajednica značila bi uspjeh

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlado Đajić ocijenio je danas da bi pobjeda SNSD-a na izborima za savjete u 15 od ukupno 57 mjesnih zajednica u Banjaluci značila uspjeh i konsolidaciju stranke.

    “Očekujem povjerenje građana u mene, u SNSD, u našu koaliciju i naravno u Našu novu Banjaluku“, rekao je Đajić novinarima na biračkom mjestu u Osnovnoj školi Petar Petrović Njegoš u banjalučkom naselju Obilićevo.

    On je rekao da Banjalučani danas mogu da se odluče za članove savjeta mjesnih zajednica na listi koju je predložio SNSD zajedno sa koalicijom, koja je za razvoj Banjaluke, ili na listi čiji je predlagač PDP sa svojim koalicijom, a koja je “kako se moglo vidjeti unazad godinu dana za propast Banjaluke”.

    “Na prošlim izborima SNSD je osvojio 25 odsto glasova i pobjeda danas u 15 od ukupno 57 mjesnih zajednica bi značila uspjeh i konsolidaciju SNSD-a”, rekao je Đajić.

    Građani Banjaluke danas biraju članove Savjeta mjesnih zajednica na mandat od četiri godine. Biraju se novi predstavnici u 57 banjalučkih mjesnih zajednica.

    Biračka mjesta, njih 115, otvorena su do 17.00 časova.

  • Dodik: Ne vidim ništa sporno u zaključcima HNS-a

    Dodik: Ne vidim ništa sporno u zaključcima HNS-a

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da ne vidi ništa sporno u zaključcima Hrvatskog narodnog sabora (HNS), te smatra da Hrvati imaju pravo da zahtijevaju jednaka prava, kao i ostala dva konstitutivna naroda u BiH.

    “Odbijanje muslimana da prihvate činjenicu da BiH nije njihov eksluzivitet dovela je BiH, a posebno FBiH, u tačku u kojoj se danas nalazimo. Povlađivanje američke i briselske administracije željama muslimana dugoročno destabilizuje BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da samo dijalog i razgovor svih u BiH garantuje da bi ona mogla da opstane onako kako je definisana Ustavom.

    “Problem jednog naroda u BiH problem je svih i to je valjda svima jasno. Ignorisanje preglasavanja jednog naroda BiH gura u dugoročnu nestabilnost i odgovornost za to snosiće oni koji to ne žele da vide i da riješe”, naveo je Dodik.

    Jedan od zaključaka jučerašnjeg varednog zasjedanja HNS-a je da će, ako se nastavi dekonstituisanje hrvatskog naroda, pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije kojima će biti obezbijeđena potpuna ustavna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

    Nakon toga oglasila se SDA koja je ocijenila neprihvatljivim zaključke HNS-a jer smatra da oni neće doprinijeti relaksiranju odnosa u Federaciji BiH.

  • Kelečević: Veliki broj nekretnina nije upisano u registar

    Kelečević: Veliki broj nekretnina nije upisano u registar

    U Republici Srpskoj veliki broj nekretnina nije upisano u fiskalni registar, što znači da veliki broj obveznika ne plaća porez, izjavila je savjetnica ministra finansija Srpske Snježana Kelečević.

    Kelečevićeva je poručila da se zakon odnosi na sve, te da je namjera da se proširi obuhvat naplate poreza na nepokretnosti, budući da su to stoodstotni prihodi lokalne zajednice namijenjeni za njihov razvoj.

    “Zakon definiše da te poreze, ukoliko ih ne prijave vlasnici i korisnici nepokretnosti, treba da identifikuju jedinice lokalne uprave i pošalju Poreskoj upravi Srpske na dalji proces”, pojasnila je Kelečevićeva.

    Ona je navela da lokalna uprava identifikuje, Poreska uprava Republike Srpske prijavljuje, a svi registri i podaci o nepokretnosti nalaze se u Republičkoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove, te da u toj konstelaciji treba uspostaviti bolju međusobnu prohodnost.

    “Lokalna samouprava preuzima podatke od Republičke geodetske uprave, postoji fiskalni registar i, jedostavno, upoređivanjem ta dva registra doći će se do podataka onih nepokretnosti obveznika koji nisu u sistemu fiskalnog registra”, istakla je Kelečevićeva.

  • Rusko državljanstvo traži 950.000 stanovnika Donbasa

    Rusko državljanstvo traži 950.000 stanovnika Donbasa

    Oko 950.000 stanovnika Donbasa podnijelo je zahtjev za dobijanje ruskog državljanstva, saopštio je poslanik Državne dume Viktor Vodolacki.

    U ovom trenutku, državljanstvo Rusije je dobilo već više od 770.000 stanovnika Donbasa, dodao je on.

    U Donbasu živi oko 2,2 miliona ljudi.