Glavnokomandujući ukrajinske vojske izjavio je danas da je Rusija koncentrisala svoje glavne udarne snage na severu Luganske oblasti i da pokušava da napada istovremeno u devet pravaca.
“Žestoke borbe za oblast Lugansk se nastavljaju”, rekao je u onlajn obraćanju Valerij Zalužni, glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga, prenosi Rojters.
Prema njegovim rečima, Rusi u napadima koriste ratnu avijaciju, raketne sisteme i artiljeriju.
Veoma je važno biti na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu i čuti ljude koji su uključeni u globalna kretanja u ekonomskom, političkom i bezbjednosnom planu, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH za ATV.
On je izrazio zadovoljstvo jer prisustvuje forumu u ovom ruskom gradu, na koji delegacija iz Srpske dolazi tradicionalno.
Dodik će sutra držati govor na zvaničnom otvaranju Foruma prilikom čega će istaći poglede i zapažanja Republike Srpske imajući u vidu aktuelnu situaciju. Osim sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je planiran u petak poslijepodne, Dodik će se sutra sastati sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovim. Nakon toga je planiran sastanak sa generalnim direktorom Gasproma.
“Mi smo ranije, dolazeći ovdje, razgovarali o važnim pitanjima naše ekonomske saradnje. Ja želim da ojačam i naše dogovore od ranije, da obezbjedim da oni imaju podršku i u ovakvim uslovima i da vidimo koji su modaliteti da možemo da realizujemo sve te dogovore. Oni su isključivo vezani za izgradnju gasovoda, dvije elektrane na gas, dogovori oko gradnje solarnih panela”, rekao je Dodik.
On je istakao da se svijet dosta destabilizovao i u pogledu energetske situacije i podsjetio da su mnogi energenti danas skuplji nego ranije.
“Želim da ovdje čujemo procjene na koji način i dokle će se to kretati. Zna se da je Rusija značajan izvoznik energenata, a pored toga i jedna od najvažnijih izvoznika hrane u svijetu, prije svega pšenice. Mislim da je važno da dobijemo informacije iz prve ruke, da možemo da razmišljamo šta ćemo u toku ljeta i zime. Vjerujem da ćemo ovdje završiti dogovor vezano za gas i da ćemo imati iste cijene kao što ima Srbija. U tom pogledu, apsolutno mislim da je bilo potrebno da smo ovdje”, istakao je srpski član Predsjedništva.
Goovoreći o pritisku na BiH da uvede sankcije Rusiji, Dodik kaže da postoje neki pokušaji na multilateralnom planu neodgovornih amabasadora koji krše Ustav i zakone BiH.
“Rusija, samom činjenicom da je prihvatila da Sarajevu isporuči određene količine gasa po starim cijenama, razumije tu situaciju. Ja želim da to još dodatno objasnim. Republika Srpska nije spremna da bude dio sankcija prema Ruskoj Federaciji. Ovo nije sukob u koji smo mi upleteni i ne treba da imamo nikakve konsekvence. Nama je i previše činjenica da imamo probleme vezano za neizvjesnost oko snabdjevanja nafte, već sada imamo probleme oko cijena koje su povećane. Želimo da saznamo na koji način će se sukobi u Ukrajini dalje kretati, ne želimo da budemo ni na jednoj strani. Nekima to nije dovoljno, oni apriori hoće da se svrstavaju, da se jedni osuđuju, drugi hvale. Nas niko nije ni pitao kad se to počinjalo, ne treba nas piati ni sada kad to traje”, rekao je Dodik za ATV.
Objašnjenje Rusije za smanjenje isporuka gasa kroz Severni tok 1, izgovor je za sejanje neizvesnosti i povećanje cena, smatra nemački ministar Robert Habek.
Habek je to rekao nakon što je Gasprom saopštio da će dodatno smanjiti kapacitet gasovoda.
“Trenutno možemo da kupujemo potrebne količine sa tržišta, ali po višim cenama”, rekao je danas Habek i dodao da je snabdevanje bezbedno, istakavši da je ušteda energije prioritet, prenosi Rojters.
On je potvrdio da će nemačka vlada preduzeti adekvatne mere, “ako to bude potrebno”.
Protok gasa kroz Severni tok 1 još nepromenjen
Na osnovu merenja izvršenog danas u 15.00 časova po lokalnom vremenu, količina isporučenog gasa Nemačkoj preko Severnog toka 1 je nepromenjena i iznosi 44,9 miliona kubnih metara na sat.
Ova količina se nije menjala u poređenju sa protokom izmerenim sat ranije, potvrdio je operater gasovoda nakon što je Gasprom saopštio da dodatno smanjuje isporuke kroz taj gasovod.
Kapacitet kopnene kompresorske stanice Severni tok 1 pao je na 67 miliona kubnih metara dnevno, saopštio je ranije ruski Gasprom, navodeći da planira dodatno da smanjuje korišćenje opreme na kompresorskoj stanici koju je proizvela nemačka kompanija Simens, prenosi Rojters.
Nemacki regulator gasovodne mreže saopštio je da trenutno procenjuje situaciju i potencijalni uticaj daljeg smanjenja isporuka, dan nakon što je Gasprom saopštio da smanjuje isporuke i do 100 miliona kubnih metara dnevno.
“Sigurnost snabdevanja je trenutno još garantovana”, rekao je portparol nemačkog regulatornog tela.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocenila je da Zapad “puca sebi u glavu” nastojanjem da ograniči uvoz energenata.
Zaharova je rekla da je strateško partnerstvo Rusije sa Kinom izdržalo pokušaje Zapada da poseje razdor između dve zemlje i da su Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici razorili svoje odnose sa Moskvom, prenosi Rojters.
“Isporuke energije (Kini) se stalno povećavaju. Kina zna šta hoće i ne puca sebi u nogu. Dok oni, zapadno od Moskve, pucaju sebi u glavu. Zapad se sam izolovao od nas”, rekla je Zaharova novinarima.
Rat u Ukrajini i pokušaj Zapada da izolovanjem kazni Rusiju zbog napada na Ukrajinu, doveli su do rasta cena žitarica, jestivog ulja, đubriva i energije, a Evropa je pri tome odlučila da smanji svoju zavisnost od ruske nafte i gasa.
Zaharova je ocenila da je Evropska unija zauzela “samoubilački” kurs pokušavajući da se odrekne ruske energije kojom se Nemačka snabdevala od vrhunca Hladnog rata.
Rusija je drugi najveći svetski izvoznik nafte posle Saudijske Arabije i najveći svetski izvoznik prirodnog gasa, napominje britanska agencija.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović izjavio je danas u Sarajevu da nije moguće da HDZ-ove izmjene i dopune Izbornog zakona prođu u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
“Cilj je bio od početka poslati poruku da u jednom od domova zakon bude usvojen i to je razlog što mi nismo pustili da se to lako desi. Napravili smo jednu malu političku dramu oko toga, da bismo stavili reflektor na to pitanje”, rekao je Izetbegović na konferenciji za medije nakon sjednice Doma naroda na kojoj su usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH.
Izetbegović je ponovio da HDZ-ov prijedlog izmjene i dopune Izbornog zakona neće proći u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić danas je izrazio žaljenje da sve što je bazično za dobar život u BiH postaje stvar politikantstva, te da kada je god takva situacija onda nema dobrih zakonskih rješenja.
“Imali smo danas dobru sjednicu Doma naroda na čijem je dnevnom redu bilo šest zakona. Dobro bi bilo da su i ranije sjednice bile sa više zakonskih prijedloga jer bi značilo da činimo sve da BiH napreduje na evropskom putu”, rekao je Špirić obraćajući se novinarima nakon sjednice.
Kada je riječ o prijedlogu Kluba delegata iz reda HDZ-a za izmjene i dopune Izbornog zakona, Špirić je ukazao da je problem neravnopravnosti Hrvata u BiH internacionalizovan zbog čega bi bilo glupo ponašati se u BiH kao da ne postoji.
“Problem postoji bez obzira što neki bježe da o tome razgovaraju. Ustavni sud je naveo da taj prijedlog nije u koliziji i ne narušava vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Podržali smo danas taj zakon s namjerom da se o tom problemu razgovara i u drugom domu”, naveo je Špirić.
On je dodao da u ovom trenutku nije u mogućnosti da kaže da li će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ponuditi rješenje ovog problema.
“Današnje poruke vladajućih i opozicionih partija iz Federacije BiH me ne ubjeđuju u to. Danas je bila priča brojeva – mi smo dominantni u Predstavničkom domu imamo 50 plus jedan, a vi Hrvati i Srbi nemate šta da tražite. To je bazični sukob između onog što se zove građansko i nacionlano u BiH”, rekao je Špirić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda smatra da se može naći rješenje da svi budu zadovoljni zbog čega je i podržao danas prijedlog Kluba delegata iz reda HDZ-a.
“Ako ima bolji koji rješava taj probelem naka poprave u Predstavničkom domu. Nije mi se dopalo da federalni predstavnici političkog života ne žele i nisu u stanju da zagrizu ono što se zove ravnopravnost i problem konstitutivnosti Hrvata onda fakturu pokušavaju poslati u Republiku Srpsku. To nije pošteno niti korektno i umjesto da traže rješenje, problem žele da predstave da stanuje u Republici Srpskoj”, pojasnio je Špirić.
On je naveo da je usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i smatra da će vrlo brzo pošto je formirana komisija i Predstavnički dom učiniti isto da se može doći do usaglašenog teksta i da se dobije zakon koji će biti u primjeni.
Na prijedlog Savjeta ministara usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u vezi sa duvanskom industrijom.
“Dobro je da smo razgovarali i o drugim zakonskim rješenjima. Neki žele od Zakona o izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja da prave predizborne priče. Danas se raspravljalo isključivo o proceduri, a ne o rješenjima. Vjerujem da će taj zakon dobiti podršku, ali postoji mnogo hitnijih stvari u ovoj zemlji za rješavanje”, pojasnio je Špirić.
Zamjenik predjsedavajućeg podsjetio je da je na prijedlog Komisije za finansije i budžet odbijen Prijedlog zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija BiH.
“Poznato je da je to opozicija predložila Predstavničkom domu koji je to usvojio, a u vezi je sa finansiranjem izbora. Ako se jednom legalizuje pravo visokom predstavniku da nametne odluku i da smo to danas usvojili u Domu naroda, on to pravo može da koristi do mile volje. Mi smo za to da domaće institucije donose odluke i da se spriječi da OHR ili neko drugi arbitrira u odnosima unutar BiH”, rekao je Špirić.
On je napomenuo da je i problem što se stvara javno mnjenje o namjernim blokadama, ističući da je dobro što je Zakon o javnim nabavkama riješen tako što su usvojeni i amandmani i zakonsko rješenje, te da će i tu biti neophodno usaglašavati tekst zakona sa onim koji je usvojio Predstavnički dom.
“Dobili smo usaglašene amandmane od privrednih komora Republike Srpske i Federacije BiH. Taj se zakon 90 odsto odnosi na njih. Ovdje se želi poslati manifestaciona poruka međunarodnim adresama da je usvojen zakon dok se od poslovne zajednice dobija izvještaj da ti zakoni njima čini veći problem. Moramo ovdje probuditi svijest da donosimo dobre i produktivne zakone”, rekao je Špirić.
On je izrazio očekivanje da će u narednom periodu biti usvojeni zakoni o PDV-u i javnim nabakvama, kao i budžet instituicja BiH za ovu godinu.
“Budžet je 27. juna u Predstavničkom domu i ukoliko oni skrate proceduru sve možemo uraditi do polovine jula. To je jedini zakon koji ne možemo raspravljati prije Predstavničkog doma jer je tako zakonski i proceduralno poslovnički propisano”, rekao je Špirić.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović zapitao je zašto Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, ne iskoristi tzv. bonska ovlašćenja kako bi se izmijenio izborni zakon i osigurao da Hrvati u BiH biraju svoje predstavnike na izborima.
Milanović je danas u Sisku zapitao zašto taj čovjek ne koristi bonska ovlašćenja koja su, kako kaže, nedemokratska i nasilnička, ali se koriste i ne donese odluku prema kojoj se odluka Ustavnog suda BiH automatski implementira u zakonodavni prostor, a ne da se zavisi od parlamenta BiH koji ne želi postupiti po nalogu Ustavnog suda.
Hrvatski mediji podsjećaju da je Ustavni sud BiH presudio 2016. u slučaju Ljubić da postojeći izborni zakon BiH diskriminiše konstitutivne narode jer omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Ukoliko bi Bošnjaci uspjeli izabrati trećinu od 17 hrvatskih delegata u Domu naroda Federacije BiH bez hrvatskih bi se predstavnika mogla formirati federalna vlada i Savjet ministara.
Šmit je početkom ovog mjeseca iskoristio je tzv. bonska ovlaštenja kako bi nametnuo odluku o finansiranju opštih izbora u BiH nalažući izdvajanje punog iznosa od 12,5 miliona KM koliko je tražila Centralna izborna komisija nasuprot 9,7 miliona KM koliko je odobrio Savjet ministara.
Od 1997. Kancelarija visokog predstavnika nametnula je oko 900 različitih odluka.
Američke berze su u stalnom padu od početka godine, pa je tako više od 90 odsto izdanja obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira bilo u minusu, ističu ekonomski portali.
Ponedjeljak, 13. jun, bio je jedan od najlošijih dana u istoriji njujorške berze – berzovni indeks koji uključuje više od 2.000 dionica i ostalih vrijednosnih papira pao je za 568,79 bodova, odnosno 3,77 odsto.
Tek svako 10. izdanje dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira tog dana je ostvarilo pozitivan bilans. Još gore, više od 98 odsto ukupnog trgovanja odnosilo se na izdanja koja su dan završila u minusu.
Prema tom mjerilu, bio je to jedan od najlošijih dana na njujorškoj berzi – gori i od takozvanog crnog ponedjeljka, 19. oktobra 1987. godine, kada je na berzi “izbrisano” 500 milijardi dolara vrijednosti, što u današnjoj vrijednosti, s obzirom na inflaciju, iznosi oko bilion i tristo milijardi dolara.
Ni na drugim američkim berzama nije mnogo bolja situacija. Cijena dionice “Tesle” pala je za 50 dolara (7,1 odsto) u jednom danu.
I “Amazon”, “Meta platforms”, “Apple” i “Microsoft” bili su u “crvenom”.
Indeks “Es end Pi 500”, koji prati dionice 500 najvećih kompanija u SAD, ukazuje na pad cijena na berzi, rasprodaju, strah i lošu ekonomsku budućnost.
Većina ekonomskih analitičara smatra da je za lošu situaciju na berzi odgovoran nastavak i jačanje inflacije u SAD, pa se pretpostavlja da će američka Centralna banka (FED) podići referentnu kamatnu stopu više nego što se očekivalo. Od početka godine, kada je postalo jasno da će inflacija u SAD rasti uprkos uvjeravanju FED-a i Evropske centralne banke da se to neće dogoditi, berze negativno reaguju, posebno dionice tehnoloških kompanija.
Cijena dionice “Meta platformsa”, koja je na početku godine bila veća od 335 dolara, trenutno je niža od 165 dolara, a i dalje pada.
“Apple” je prošao bolje, s padom cijene sa 180 dolara po dionici na 132 dolara, što je minus veći od 25 odsto od početka godine.
Jedan od većih gubitnika je “Tesla”, od 1.200 dolara po dionici na samom početku 2022. godine do današnjih 650 dolara po dionici.
“Netflix” je posebno zanimljiv jer je riječ o kompaniji koja je profitirala od pandemije.
Budući da se bavi prikazivanjem filmova i serija, a za vrijeme kovida 19 ljudi su više boravili u kući, prodaja usluga prikazivanja filmova i serija na zahtjev naglo je povećana.
Ali, kako inflacija sve više raste, kućni budžeti građana sve više su pogođeni i prvo čega se odriču su upravo pretplate na usluge poput “Netflixa” da bi uštedjeli.
Prije tačno četiri mjeseca Amerika je zaprijetila Rusiji da će joj osakatiti ekonomiju ukoliko napadne Ukrajinu. Na ovakve poruke ruski zvaničnici odgovarali su i sa riječima “boli nas uvo”.
Isprva se i činilo da ruska ekonomija kleca mnogo brzo, ali danas bi se moglo reći da su mnogi i pogriješili u procjenama koje se tiču otpornosti Putinove privrede.
Nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini, ruska centralna banka je povećala kamatnu stopu do 20 odsto, rublja je počela drastično da pada, ruske banke su se gasile po cijelom svijetu… firme su iz Rusije počele da biježe glavom bez obzira… Već poslije 10 dana rata mislilo se da je Putinovoj ekonomiji kraj.
Govorilo se i da ruski predsjednik nije spremio privredu na rat duže od mjesec dana, da su mu planovi bili drugačiji… Šta se desilo u međuvremenu. Da li Putinu ipak ide bolje nego što se mislilo, ili je to samo privid. Kolika žrtva je Evropa koja je energetski zavisna od Rusije, a kolika Amerika gdje inflacija nije bila veća od 1980. Da li su prave žrtve stotine firmi sa desetinama hiljada radnika koje su morale da napuste Rusiji i koje su zbog ogromnih gubitaka okrnjile i svoje firme širom svijeta.
– Zapadne sankcije ne štete ruskoj ekonomiji onoliko koliko se očekivalo. Izgleda da je Rusija otpornija na sankcije nego što smo procijenili na početku. U početku je postojala pretpostavka da će uticaji sankcija biti sve vidljiviji – rekao je zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Taras Kačka za Politiko.
– Ali čini se da prihodi od roba obezbjeđuju stabilnost ruskih javnih finansija – rekao je Kačka, ističući da je ruska centralna banka prošlog petka snizila kamatnu stopu na 9,5 odsto, što je ponovo na ono što je bila prije 28. februara.
Prema Kački, to znači da Zapad treba da pojača svoj embargo na ruske robe i usluge.
– Rusija je upravo objavila rekord svih vremena u profitu od nafte. Čini se da je efekat zapadnog naftnog embarga gurnuo cijene na rekordne vrijednosti za sve zapadne potrošače, stvorio diskontno tržište za Kinu i Indiju i obogatio Putinov ratni stroj – navodi Saagar Enjet, novinar.
Kako su mediji objavili, Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde evra. Većinu fosilnih goriva poslali su u Evropsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60 odsto viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.
Naime, prema izvještaju Centra za istraživanje energije i čistoću vazduha(CREA) u Finskoj, čak 61 odsto izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi evra.
Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi evra), Njemačka (12.1 milijardi evra) i Italija (7.8 milijardi evra), stoji u izvještaju koji je objavio AFP
S druge strane, neki zvaničnici Bajdenove administracije sada privatno izražavaju zabrinutost da kazne, umjesto da razuvjere Kremlj kako je namjeravano, pogoršavaju inflaciju, pogoršavaju nesigurnost hrane i više kažnjavaju obične Ruse nego Putina ili njegove saveznike.
Kada je invazija počela, Bajdenova administracija je vjerovala da će uticaj na inflaciju kod kuće biti minimalan, ako se kaznama izuzmu hrana i energija. Od tada su energija i hrana postali ključni pokretači najviših stopa inflacije u SAD u posljednjih 40 godina, što je velika politička obaveza za predsjednika Džoa Bajdena i Demokratsku stranku koji idu na novembarske izbore na sredini mandata.
Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je da je “pogriješila” što je prošle godine vjerovala da će inflatorni pritisci proći. Jedan od rezultata koji sada vidi vezan je za skok cijena usljed neočekivanog samosankcionisanja, kaže jedna osoba upoznata sa njenim razmišljanjem, piše Blumberg.
Bajdenova administracija odbacuje svaku sugestiju da su sankcije dio problema, ističući da SAD ne kažnjavaju humanitarnu robu ili hranu, i okrivljuju Putinovu odluku da napadne Ukrajinu, uključujući ciljanje brodova na Crnom moru, piše Blic.
Oko 1.000 kompanija do sada je objavilo da sužavaju poslovanje u Rusiji, pokazuju podaci koje je prikupio Institut za izvršno rukovodstvo Jejla. To naglašava jedan razlog zašto su sankcije toliko popularne među kreatorima politike: one u suštini prebacuju američku politiku privatnom sektoru, što ga čini manje hirurškim, manje kalibrisanim i manje osjetljivim na promjene politike, rekao je Smit, bivši savetnik OFAC.
Uprava za indirektno oporezivanje, odnosno Savjet ministara BiH, po svemu sudeći, ne pokazuju namjeru da odustanu od kupovine zgrade za potrebe UIO u Banjaluci, vrijedne nepunih 100 miliona maraka.
Na inicijativu poslanika PDP, Branislava Borenovića i Mire Pekić, Predstavnički dom BiH je na sjednici 15. juna 2021. usvojio Inicijativu kojom zadužuju Savjet ministara da u roku od sedam dana donese odluku kojom poništava postupak javne nabavke koji je UIO objavila za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci.
Gotovo godinu dana kasnije, Savjet ministara BiH je na sjednici 6. juna 2022. utvrdio odgovor na tu inicijativu Predstavničkog doma. Međutim, umjesto svog stava, Savjet ministara je usvojio odgovor UIO BiH i uputio ga u Predstavnički dom.
Sve je počelo 2007.
U njemu nema odgovora na pitanje da li će nabavka biti poništena. Između redova, čini se da od toga neće biti ništa, jer se citira molba UIO prema nadležnim institucijama da shvate koliki je njihov značaj za finansijsku stabilnost vlasti u BiH i koliko im je potrebna poslovna zgrada. U jednoj od ranijih izjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, rekao je da ova institucija nije nadležna da UIO naredi da odustane od kupovine objekta.
Hronološki, stvari izgledaju ovako: još 2007. UIO je raspisala javni oglas za kupovinu zemljišta u Banjaluci na kome bi gradila svoju zgradu, ali nije dostavljena nijedna ponuda. Potom je Savjet ministara BiH, na prijedlog Upravnog odbora UIO, 2013. godine dozvolio da Uprava raspiše tender za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci. Tada je odobreno 36 miliona KM za zgradu i još 1,9 miliona KM za opremanje. Godinu dana kasnije, UIO rapisuje javni oglas za kupovinu objekta, na koji nije stigla nijedna ponuda. Isto se desilo 2017. i 2018.
U međuvremenu, Glavna služba za reviziju javnog sektora BiH je poručila da je potrebno utvrditi stvarne uzroke zastoja u nabavci zgrade UIO i pokušati ih riješiti. Ako to nije moguće, revizori su preporučili da se odobreni novac prebaci drugim institucijama BiH kako bi bili finansirani drugi projekti značajni za BiH.
Pritisak javnosti
Novi javni oglas, ko zna koji po redu, raspisan je 3. decembra 2020. i tada su propisane tražene površine poslovnog prostora: 8.500 kvadrata kancelarijskog prostora za Glavnu kacelariju UIO, te 3.500 kvadrata kacelarijskog i 3.000 metara kvadratnih tehničkog prostora za potrebe Regionalnog centra Banjaluka. Tek tada je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda. Ona se u odgovoru UIO ne navodi, ali je poznato da je zgradu u Banjaluci ponudio Grand trejd, biznismena Mile Radišića.
Međutim, tada nastupa novi problem – ponuđena zgrada, prema procjeni vještaka, vrijedi 98,5 miliona KM sa PDV, dakle mnogo više od predviđenog budžeta. UIO je u međuvremenu od Savjeta ministara zatražila da joj bude obezbijeđen nedostajući novac kako bi zgrada konačno bila kupljena. Savjet ministara BiH se tada našao pod pritiskom javnosti i opozicije, koja je kroz Predstavnički dom BiH progurala inicijativu za obustavljanje nabavke objekta. Uz obrazloženje da nije vrijeme da se u krizna vremena zgrada plaća gotovo 100 miliona KM, navodno sve uz prethodni dogovor vlasti i biznismena.
Ovaj put, u odgovoru na Inicijativu Predstavničkog doma, Savjet ministara BiH se „krije“ iza stava UIO, koja otvoreno poziva da joj se obezbijedi nedostajući novac.
– Još jednom apelujemo da nadležne institucije BiH shvate značaj Uprave za indirektno oporezivanje za finansijsku stabilnost svih nivoa vlasti u BiH, te molimo da se iznađe rješenje za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za nabavku adekvatnog poslovnog objekta u Banjaluci – stoji u odgovoru iz UIO BiH.