Odbornici Skupštine grada Banjaluka nisu usvojili dnevni red današnje sjednice jer nije bilo tačke o imenovanju upravnih odbora u preduzećima.
„Upravni odbori ne mogu razmatrati tačke o ovoj, ni idućoj godini. To je blokada od strane gradonačelnika“, rekao je predsjednik Skupštine grada Banjaluke Mladen Ilić.
Sjednica je prekinuta, a sutra ujutro će biti održan kolegijum na kojem će biti utvrđen novi termin sjednice, a Ilić se nada da će to biti sljedeće sedmice.
Nakon nekoliko sati rada Skupština grada još nije usvojila dnevni red.
Trenutno se vodi diskusija oko pojedinih tačaka. Rasprava se vodi oko programa uređenja gradskog građevinskog zemljišta i zajedničke komunalne potrošnje za odjeljenja za saobraćaj i puteve i komunalne poslove. Oni definišu infrastrukturne projekte, koji ove godine trebaju biti realizovani u Banjaluci i te tačke su povučene sa dnevnog reda, jer nisu dobile podršku resorne skupštinske komisije., prenosi Srpskainfo.
Isto tako sporna je bila i tačka, koja je naknadno uvrštena, a odnosi se na Poslovnu zonu Ramići, a što bi prema najavama Grada trebalo da omogući dolazak investitora iz Italije u Banjaluku.
Oko tih pitanja je došlo do verbalne rasprave između gradonačelnika Draška Stanivukovića i predsjednika Skupštine grada Mladena Ilića.
Predsjednik Skupštine grada Mladen Ilić je rekao da je lani gradska administracija imala kroz ove programe 34 miliona KM, a da se utrošak tih sredstva ne vidi u Banjaluci.
– Samo za puteve je bilo predviđeno sedam miliona KM, a ja tih sedam miliona KM ne vidim, da su uloženi. Sigurno ne vide ni građani – rekao je Ilić.
Kazao je da je gradska administracija ove godine dostavila nove programe u kojima nije precizno navedeno šta će biti urađeno.
– Sada očekuju da neko to bez pogovora prihvati, a imaju dosta manjkavosti. Umjesto da gradonačelnik provjeri sa svojim saradnicima, kakvi su ti planovi, on je bio zauzet drugim aktivnostima- kazao je Ilić. Kada je u pitanju sama odluka za Poslovnu zonu Ramići, Ilić naglašava da ona nije bila formulisana po propisima.
– Bilo koji pravnik vam može reći da ona ne može proći . Ako mi ne vjerujete pitajte svog stranačkog kolegu Milka Grmušu – kazao je Ilić.
On se osvrnuo i na dolazak investitora iz Italije.
– Vi vrlo dobro znate da taj investitor već radi u RS i niste ga doveli vi već neki drugi ljudi. On nije došao u Banjaluku, zato što ste mu vi fini, već zbog onog što mu grad može ponuditi – kazao je Ilić.
Gradonačelnik Draško Stanivuković je zapitao je Ilića zašto većina opstruišu svaki njegov korak.
– Imate interes da mene predstavite kao nespobnog. Ako ste imali primjedbi, što niste tražili sastanak pa da to ispravimo. Ova sjednica je trebala biti 9. februara. Što niste tada održali sjednicu i skinuli programe, pa smo mi već sada mogli imati drugu sjednicu i nove dorađene programe – naveo je on.
Osvrnuo se i na odluku o Poslovnoj zoni Ramići, koja prema najavama Grada treba omogućiti dolazak investitora.
– Evo ako ima manjkavosti, što je problem da sjednemo da vidimo, šta nije uredu pa da u pauzi prođu potrebne procedure. Isto tako, ako je važno ko je koga doveo neka bude kako vi mislite. Eto nisam ga ja doveo nego Radovan Viškoković, Milorad Dodik ili Željka Cvijanović , nema veze ali ono što je najvažnije nemojte zaustavljati- kazao je Stanivuković.
Poslanik u Narodnoj skupštini RS, Davor Šešič isključen je danas iz Glavnog odbora SDS-a.
Davor Šešić već neko vrijeme kritikuje rukovodstvo ove stranke, a ono je eskaliralo nakon objave rezultata izbora za mjesne zajednice u Banjaluci. Šešić je u u konfliktu sa predsjednikom banjalučkog Gradskog odbora SDS-a Milanom Radovićem, prenosi Mondo.
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović takođe je reagovao na Šešićeve kritike upućene stranci na čijem je on čelu.
“Gospodine, pokaži se u Banjaluci! Ali da sjediš, da te nema nigdje, da nisi došao u stranku toliko i toliko mjeseci…”, izjavio je Šarović i dodao da će, što se tiče Šešićevog isključenja iz stranke, “učiniti šta mora”.
Lideri EU najoštrije su osudili vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini kao i umiješanost Bjelorusije, navodeći da za takvu upotrebu sile “nema mjesta u 21. vijeku”.
Oni najavjuju da će večeras u Briselu razgovarati o kako kažu, “očiglednoj agresiji Rusije” i u principu se dogovoriti o daljim restriktivnim mjerama za koje ocjenjuju da će donijeti “ogromne i teške posljedice po Rusiju”.
“Pozivamo Rusiju i oružane formacije koje podržava Rusija da poštuju međunarodno humanitarno pravo. EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i njen narod dok se suočavaju sa ovim ratom. EU će pružiti dalju političku, finansijsku i humanitarnu pomoć”, navodi se u zajedničckom saopštenju Evropskog savjeta.
Evropski savjet zahtijeva da Rusija odmah prekine vojna dejstva, bezuslovno povuče sve snage i vojnu opremu sa cijele teritorije Ukrajine i u potpunosti poštuje teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.
“Rusija svojim ničim izazvanim i neopravdanim vojnim akcijama grubo krši međunarodno pravo i podriva evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost.
“Takođe osuđujemo umiješanost Bjelorusije u ovu agresiju na Ukrajinu i pozivamo je da se pridržava svojih međunarodnih obaveza”, navodi se u zajedničkom saopštenju Evropskog savjeta.
Četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan BiH, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biće raspoređene u zemlji, kao pojačanje postojećim snagama, a kako bismo učinkovitije podržali naše bh. partnere pri održavanju bezbjednog i stabilnog okruženja, saopšteno je juče iz EUFOR-a.
Navode da bi pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH.
“Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se preduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH. Njihov zadatak će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH. To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH”, navopde u saopštenju.
Snage EUFOR-a raspoređene su u BiH od 2004. godine i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je oko 600 trenutno raspoređeno u našoj zemlji.
Sa pripadnicima četa koje će uskoro biti raspoređene, kako stoji u saopštenju, broj EUFOR-ovih pripadnika stacioniranih u BiH biće oko 1.100.
“To osoblje će doći iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke. Procjena EUFOR-a je da trenutno nema prijetnje po sigurno i stabilno okruženje koja bi zahtijevala podršku Eufor-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, poručili su iz EUFOR-a.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, poručio je da “izričito pozdravlja odluku da se ojačaju privremene rezervne snage pri misiji Eufor-a Althea u cijeloj BiH, čime se u značajnom obimu povećavaju kapaciteti i prisutnost Eufor-a”.
“Ova odluka naglašava opredijeljenost međunarodne zajednice za integritet i stabilnost države BiH i njenih institucija, koji se zasnivaju na Opštem okvirnom sporazumu za mir. Ovoj državi je mjesto u Evropi. Eufor Althea i visoki predstavnik odlučno će je pratiti na njenom putu ka evropskim integracijama”, naveo je Šmit, saopšteno je iz OHR-a BiH.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske saopštilo je da je obavijestilo sve osnovne i srednje škole u Srpskoj da u narednom periodu mogu planirati sve aktivnosti koje se odnose na organizaciju škole u prirodi, izleta, ekskurzija te proslava maturskih večeri, a na osnovu mišljenja Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
“Ovakvo mišljenje Instituta zasnovano je na trenutno poboljšanoj epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, uz napomenu da je prilikom organizacije ovih aktivnosti potrebno primjenjivati sve preporučene higijensko-epidemiološke mjere, radi smanjivanja mogućnosti zaražavanja učenika i nastavnog osoblja prilikom njihove realizacije”, naveli su iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Ujedno, kako su dodali, škole trebaju da imaju plan i utvrđene mjere koje je potrebno preduzeti u slučaju da se kod učenika ili nastavnika utvrdi prisustvo virusa korona tokom realizacije ovih aktivnosti.
“Iz Instituta za javno zdravstvo RS napominju da ukoliko bi došlo do pogoršanja epidemiološke situacije u narednim mjesecima, tokom realizacije navedenih aktivnosti, moguće je ponovno razmatrati rizik njihove realizacije. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske takođe je obavijestilo ustanove kulture Republike Srpske da, prema mišljenju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, mogu organizovati programske aktivnosti uz puni kapacitet publike, a uz pridržavanje ostalih higijensko-epidemioloških mjera”, navodi se u saopštenju.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je ambasador BiH pri UN Sven Alkalaj bez ovlaštenja pridružio BiH izjavi EU o rusko-ukrajinskoj krizi.
“Njegov postupak je ništavan i mora se smatrati da nije ni načinjen”, rekao je Dodik komentarišući jučerašnju odluku da se BiH u UN pridruži Izjavi zemalja EU u kojoj se osuđuju potezi Rusije na istoku Ukrajine.
Dodik je najavio da će se odgovornost ambasadora razmotriti kasnije.
“BiH je neutralna u rusko-ukrajinskoj krizi, odnosno oružanom konfliktu, s obzirom da Predsjedništvo nije odlučilo drugačije”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.
On je potvrdio da Republika Srpska ostaje privržena Ustavu BiH i da neće dozvoliti da se ova situacija iskoristi protiv nje.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin obratio se javnosti u Rusiji prije početka specijalne operacije u Ukrajini, u kojoj je naveo razloge za intervenciju. Između ostalog, pomenuo je i NATO agresiju na SRJ, koja je izvedena bez odobrenja SB UN.
U svom posebnom obraćanju građanima Rusije, Putin je o bombardovanju rekao da su prvo bez ikakvog odobrenja Savjeta bezbjednosti UN sproveli krvavu vojnu operaciju protiv Beograda.
“Koristili su avijaciju, rakete direktno u centru Evrope. Nekoliko nedjelja trajalo je neprekidno bombardovanje mirnih gradova, vitalne infrastrukture. Moramo podsjetiti na te činjenice, iako pojedine zapadne kolege ne vole da se sjećaju tih događaja, a kad mi govorimo o tome ne pozivaju se na norme međunarodnog prava nego na okolnosti koje tumače kako oni nalaze za shodno”, rekao je predsjednik Rusije.
Zatim je došao red na Irak, Libiju, Siriju, što je dovelo do humanitarne katastrofe i užasna razaranja, rekao je Putin.
“Nelegitimno korišćenje vojne sile protiv Libije, izvrtanje svih odluka Savjeta bezbjednosti UN o libijskom pitanju dovelo je do potpunog uništenja države, a uz to nastalo je ogromno žarište međunarodnog terorizma i do toga da je zemlja utonula u humanitarnu katastrofu”, istakao je Putin.
Dodaje da su sličnu sudbinu spremali i za Siriju.
“Ipak, posebno mjesto u tom nizu zauzima svakako invazija na Irak, takođe bez ikakvih pravnih osnova. Kao izgovor su iskoristili navodno pouzdane informacije kojima raspolažu SAD o tome da Irak ima oružje za masovno uništenje. A zatim se ispostavilo da u Iraku nema nikakvog hemijskog oružja. Nevjerovatno, začuđujuće, ali činjenica ostaje činjenica. Lagalo se na najvišem državnom nivou i s najviše govornice UN. Rezultat su ogromne žrtve, razaranja, nevjerovatna eskalacija terorizma”, rekao je Putin, prenosi Telegraf.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar Sjevernoatlanstskog saveza (NATO) nakon Sjevernoatlantskog vijeća na konferenciji za medije izjavio je kako je svi pozivi Rusiji i pokušaji da se zadrži mir u Ukrajini bili neuspješni.
“Sada smo završili sastanak Sjeveroatlanstvog vijeća, prioritet je zadržati stabilnost naših istočnih članica. Ovo je ozbiljan moment za sigurnost Evrope”, kazao je on.
Za ruski napad kazao je da je namjerna, hladnokrvna i dugo planirana invazija.
“Uprkos lažima svijet sve vidi. Rusija nosi punu odgovornost za izgubljene živote… Smatra se prijetnjom evroatlantskoj sigurnosti”, kažu oni.
Stoltenberg je još jednom uputio poziv Rusiji da prekine sve aktivnosti, povuče se iz Ukrajine i okrene diplomatskim rješenjima.
“Oni koriste silu da ispiše novu istoriju”, izjavio je te naglasio da je osnovni zadatak NATO-a da štiti sve svoje članice.
Izjavio je kako je Sjeveroatlanstsko vijeće odlučilo da aktivira vojne planove i to na zahtjev glavnog komadanta Toda Waltersa.
“Mi se moramo osloniti na svoje kapacitete. Imao više od 100 aviona i više do 120 brodova spremnih da odgovore na ugožavanje sigurnost naših članica”, izjavio je.
Učinićemo sve da zaštitimo svoje članice, naglasio je.
“Rusija se suačava sa velikim problemima. Kremlj želi povratiti izgled Sovjetskog Saveza… Nova normalnost je za našu sigurnost, moramo odgovoriti obnovljenom snagom”, izjavio je.
Kremlj je saopštio da će vojna operacija protiv Ukrajine trajati koliko bude trebalo, ovisno o njenim rezultatima i o njenoj opravdanosti, te ocijenio da Rusi podržavaju taj napad.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva želi nametnuti Ukrajini neutralan status, demilitariziovati je i ukloniti naciste iz te zemlje.
“Trajanje operacije odrediće se po njenim rezultatima i njenoj opravdanosti. O tome će odlučiti vrhovni zapovjednik oružanih snaga, Vladimir Putin”, rekao je Peskov.
Kazao je kako Moskva ne želi okupirati Ukrajinu i da je budućnost pitanje izbora ukrajinskog naroda.
“Teoretski gledano, Ukrajinu treba osloboditi i očistiti od nacista”, rekao je glasnogovornik Kremlja.
Moskva optužuje prozapadne vlasti u Kijevu da organiziraju genocid stanovnika koji govore ruski na istoku zemlje uz pomoć vojnih grupa bliskih krajnjoj desnici.
Glasnogovornik Kremlja nije odgovorio na pitanje smatra li Moskva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “nacistom”.
Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora, što je najveći napad na drugu državu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata i potvrda najvećih strahova Zapada.