VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanovićeva učešće opozicije na skupu veterana nazvala patetičnim

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da učešće opozicionara na današnjem skupu organizacije “Veterani Republike Srpske” izgleda patetično, kao i njihova isprazna i lažna obećanja i izrazila žaljenje što zloupotrebljavaju i ove ljude, dodavši da je to njihova politika.

    Kad se pogleda učešće opozicionara na današnjem skupu organizacije ‘Veterani Republike Srpske’, onda se može zaključiti ili da su opozicionari zloupotrijebili veterane ili da su veterani i opozicija proveli koordinisanu aktivnost. Bilo kako bilo, ovakva opozicija niti je ranije riješila bilo šta za boračku populaciju, niti će rješavati u budućnosti”, izjavila je Cvijanovićeva Srni upitana da prokomentariše učešće opozicije na današnjem skupu Veterana Srpske.

    Predsjednik Republike je naglasila da će institucije Srpske nastaviti da rade na poboljšanju materijalnog statusa ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca i porodica poginulih i nestalih boraca, kao i svih drugih kategorija stanovništva.

    – Upravo kroz povećanje davanja ovoj populaciji, te penzija i plata, Vlada Republike Srpske pokazuje da i u ovako globalno teška vremena može da rješava problem i održava stabilnost društva – poručila je Cvijanovićeva.

  • Šta piše u prijedlogu rezolucije koju je Sven Alkalaj podnio Ujedinjenim nacijama

    Šta piše u prijedlogu rezolucije koju je Sven Alkalaj podnio Ujedinjenim nacijama

    Stalni predstavnih BiH u Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj podnio je prijedlog rezolucije kojom zahtijeva da Ujedinjene nacije najstrože kažnjavaju negiranje navodnog genocida u Srebrenici.

    Osim toga, u ovom prijedlogu traži da se 11. jul obilježava kao međunarodni dan sjećanja na „genocid“.

    U tekstu je, između ostalog, navedeno šest tačaka koje možete pročitati u nastavku:

    Prepoznajući važnost borbe za sve prekršaje protiv negiranja genocida,

    1. Odluka da se 11. jula obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine;
    2. Osuđuje se bez rezerve svako negiranje genocida i apeluje na sve članice da se uklone takve pojave kroz razvijanje edukativnih programa kroz koji će se budućim generacijama objasniti genocid kako bi se spriječili budući genocidi;
    3. Podstiču se sve članice, organizacije Ujedinjenih nacija i druge relevantne međunarodne i civilne organizacije da poštuju Međunarodni dan sećanja, uključujući i aktivnosti o sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici;
    4. Naglašava se važnost o završetku procesa pronalaska i identifikacije ostataka žrtava genocida i sahrane istih s poštovanjem, i daljim gonjenjem svih odgovornih za genocid u Srebrenici;
    5. Poziv svim zemljama da rade u skladu sa Konvencijom o prevenciji i kažnjavanju za zločine o Genocidu kako bi se osiguralo da se zločini ne ponove kao što se desio u Srebrenici 1995. godine;
    6. Zahtijeva se od Generalnog sekretara da ukaže na važnost Rezolucije svim zemljama članicama, organizacijama Ujedinjenih nacija i civilnim organizacijama.

  • Šri Lanka bankrotirala, ne mogu kupiti naftu, moguća nestašica hrane

    Premijer Šri Lanke Ranil Wickremesinghe objavio je da je ekonomija njegove zemlje, koja mjesecima proživljava najgoru krizu u svojoj povijesti, propala i da ne mogu platiti ni uvoz nafte.

    “Naša ekonomija potpuno je propala”, rekao je premijer Wickremesinghe u govoru u parlamentu, dodajući da se Šri Lanka suočava s ozbiljnom situacijom koja uključuje nestašice goriva, plina, struje i hrane.

    Napominjući kako čak nisu u stanju platiti uvoz nafte, Wickremesinghe je izjavio da je vlada propustila priliku da preokrene krizu.

    Građani Šri Lanke, koja se suočava s najvećom ekonomskom krizom u svojoj povijesti, izašli su na proteste krajem marta ove godine zbog nestanka struje koje je trajalo 13 sati dnevno.

    Krajem marta širom zemlje održani su protesti zbog višesatnih isključenja struje i nestašice hrane, goriva i drugih vitalnih dobara nakon što je nestašica deviza dovela do najgore ekonomske krize na Šri Lanci. Isključenja struje u zemlji traju i po 13 sati dnevno.

    Sukobi između pristalica vlade i demonstranata izbili su 9. maja, a vojne jedinice su pozvane u glavni grad Kolombo.

    Usred sve većeg pritiska opozicije, Mahinda Rajapaksa je podnio ostavku na mjesto premijera. Predsjednik Gotabaya Rajpaksa je potom 12. maja za premijera imenovao Wickremesinghea, koji je ranije u tri navrata obnašao tu funkciju.

    Vlada je proglasila policijski sat širom zemlje i naredila vojnicima da otvore vatru na svakoga ko pljačka javnu imovinu ili nanosi štetu.

    U protestima širom zemlje poginulo je osam osoba, uključujući poslanika vladajuće stranke i dva policajca, a skoro 250 ljudi je povrijeđeno.

    Stanovnici Šri Lanke trenutno se bore s nestašicom goriva, nestankom struje i rastućim cijenama hrane i transporta.

  • Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, BiH opet ništa

    Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, BiH opet ništa

    U tijelima Evropske unije pripremljen je i posljednji tekst nacrta zaključaka koje će lideri 27 država članica usvojiti na sastanku Evropskog vijeća u četvrtak i petak u Briselu.

    Jutarnji list imao je uvid u taj dokument u kojem stoji da će se Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata za članstvo u EU.

    “Evropsko vijeće priznaje evropsku perspektivu za Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju. Budućnost tih država i njihovih građana je unutar Evropske unije. Evropsko vijeće je odlučilo dodijeliti status zemlje kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji”, stoji u nacrtu zaključaka.

    Tako će lideri EU prihvatiti preporuku koju je prije sedam dana dala Evropska komisija.

    Evropska komisija se navodno protivi davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini iako se pojavila i ta ideja.

    Naime, Komisija je davno BiH postavila 14 uslova za sticanje statusa kandidata no BiH ih još uvijek nije ispunila sve.

    “Ako bi joj se sada dodijelio status kandidata, to bi značilo da se u potpunosti odustaje od svih postavljenih uslova. Dok Ukrajina i Moldavija dobivaju status kandidata samo tri mjeseca od predaje aplikacije za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina se tome nije niti približila čak ni šest godina od predaje aplikacije”, piše Jutarnji list.

    No, iza BiH postoji paragraph u nacrtu zaključaka, a Hrvatska je navodno uspjela ubaciti i zahtjev o izbornim i ustavnim reformama, čega u prijašnjim varijantama nije bilo.

  • U Somaliji bi se mogla desiti najgora humanitarna kriza ikad viđena

    U Somaliji bi se mogla desiti najgora humanitarna kriza ikad viđena

    Samo masovno i trenutno povećanje sredstava i humanitarne pomoći mogu spasiti Somaliju od gladi, upozorili su iz UN-a. Humanitarni radnici prijavljuju da pred njihovim očima djeca umiru od gladi zbog brzo rastuće razine pothranjenosti.

    U poruci liderima G7 koji se od nedjelje sastaju u Njemačkoj, Michael Dunford, regionalni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku, rekao je da vlade moraju hitno i velikodušno donirati ako žele da postoji postoji nada da će se izbjeći katastrofa u Somaliji.

    “Trebamo novac i trebamo ga sada. Hoćemo li moći spriječiti [glad u Somaliji]? Osim ako ne bude… velikog povećanja od sada, to neće biti moguće, iskreno. Jedini način, u ovom trenutku, je ako postoji veliko ulaganje u humanitarnu pomoć, a svi saradnici, svi partneri, udruže se kako bi to pokušali spriječiti,” rekao je Dunford

    Rog Afrike pretrpio je četiri uzastopne neuspjele kišne sezone i doživljava najgoru sušu u četiri desetljeća, klimatski šok pogoršan tekućim sukobima i rastom cijena uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu. U cijeloj istočnoj Africi WFP sada smatra 89 miliona ljudi “akutno nesigurnim u hrani”, što je broj koji je porastao za gotovo 90 posto u prošloj godini.

    Prošle godine, Velika Britanija i druge članice G7 obećali su osigurati 7 milijardi dolara kako bi pomogli zemljama u sprječavanju gladi, ali pozivi za istočnu Afriku nisu uspjeli prikupiti dovoljno sredstava za zaustavljanje gladi.

    Očekuje da će do septembra najmanje 213.000 ljudi u najgore pogođenom području biti suočeno sa gladi.

  • Veterani ispred NS RS: Tražili od poslanika da izađu i razgovaraju

    Veterani ispred NS RS: Tražili od poslanika da izađu i razgovaraju

    Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata zatražili su od poslanika u Narodnoj skupštini RS da izađu iz sale Parlamenta i razgovaraju sa njima.

    “Tražili smo da se naši zahtjevi uvrste na dnevni red”, poručio je oredsjednik Skupštine veterana odbrambeno-otadžbinskog rata Goran Ljepojević.

    On je dodao i da će, zbog pauze, sačekati sat vremena.

  • Prva odšteta zbog smrti izazvane vakcinacijom

    Prva odšteta zbog smrti izazvane vakcinacijom

    Viki Spit iz Velike Britanije čiji je partner preminuo nakon dobijanja vakcine AstraZeneke postala je prva osoba koja je dobila odštetu zbog smrti izazvane vakcinacijom.

    Dobila je maksimalnu odštetu u iznosu od 120.000 funti, ali ona tvrdi da to nije dovoljno i da je nadoknada neadekvatna, prenio je BBC.

    Njen preminuli vjerenik, rok pjevač Zajon (48) iz Alstona u Kambriji, u Engleskoj, razbolio se osam dana nakon što je dobio injekciju i preminuo u maju 2021. godine.

    Viki Spit je pozvala hitnu pomoć 13. maja prošle godine kada se Zajonu pogoršalo zdravstveno stanje zbog “mučne” glavobolje, ali šest dana kasnije on je preminuo u Kraljevskoj bolnici Viktorija u Njukaslu.

    U njegovoj smrtovnici je navedeno da je pacijent “umro uslijed komplikacija od vakcine”, prenio je BBC.

    Ova 38-godišnjakinja kaže da se zadužila nakon što je izgubila Zajonovu zaradu i smatra da je trebalo da dobije oko 180.000 funti.

    Viki Spit kaže da je Zajon bio zdrav, u dobroj fizičkoj formi i da je imao dobre šanse da preživi da je liječenje započeto ranije.

    Dodala je da su Zajonovi jetra i bubrezi donirani nakon njegove smrti i da je doniranje njegovih organa pomoglo da se spasu životi tri osobe.

  • Moskva: Spremamo kontramjere

    Moskva: Spremamo kontramjere

    Ponovo se oglasili iz Kremlja povodom sankcija koje je Litvanija uvela za robu iz Rusije.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da su “apsolutno neprihvatljive” sankcije Evropske unije koje su navele Litvaniju da uvede zabranu tranzita robe iz kontinentalne Rusije u rusku enklavu Kalinjingrad i dodao da se razmatraju kontramere.

    “Vlasti Ruske Federacije uverene su da je ograničenje tranzita ka Kalinjingradu preko teritorije Litvanije u suprotnosti sa temeljnim dokumentima”, poručio je Peskov, prenosi Tas.

    Kako je dodao, o konkretnim opcijama za odgovor na ograničenje tranzita ka Kalinjingradu se još razgovara i razmatraju se različite mere.

    Vlasti Litvanije saopštile su 18. juna da od tog dana stupa na snagu zabrana tranzita robe pod sankcijama EU preko njihove teritorije ka ruskoj enklavi Kalinjingrad, a vest o zabrani objavio je na video-snimku guverner regiona Anton Alikanov.

    Na listi sankcija EU nalaze se ugalj, metali, građevinski materijali i napredna tehnologija, a Alikanov je saopštio da će zabrana obuhvatiti oko 50 odsto artikala koje Kalinjingrad uvozi.

  • Višković: Da je Srpska samostalna, akcize bi već bile ukinute

    Višković: Da je Srpska samostalna, akcize bi već bile ukinute

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Banjaluci da bi Srpska, da ima samostalnost koju nema, još u martu imala ukinute akcize i diferenciranu stopu PDV-a.

    “To je jasno svima onima koji hoće da čuju, onima koji neće da čuju ne mogu promijeniti stav”, poručio je Višković.

    On je naglasio da Vlada pomaže stanovništvu na načine koji su joj mogući i da je jedna od mjera i isplata po 100 KM borcima, penzionerima i mladima, te da nije riječ o davanju pred izbore.

    “Nije izborno davanje ako smo odlukom Vlade za skoro 10.000 boraca mlađih od 60 godina od oktobra uveli mjesečno primanje na visini boračkog dodatka koji je uvećan pet odsto za Novu godinu i deset odsto u maju, te u martu im podijelili po 100 KM i dobiće sada kada bude dijeljeno svim borcima”, rekao je Višković novinarima.

    On je podsjetio da je nedavno isplaćena pomoć od po 100 KM i za oko 4.500 demobilisanih boraca starijih od 60 godina kojima je jedino primanje borački dodatak.

    Višković nije isključio mogućnost da u toku godine bude i dodatnih pomoći.

    Premijer Srpske je rekao da će javne kuhinje imati brašno za narednih šest mjeseci, a riječ je o donaciji Vlade Srpske.

    “Ovih dana posredstvom Crvenog krsta biće podijeljeno 500 tona brašna onima kojima se procijeni da treba, kao i ulje”, naveo je Višković i podsjetio da je socijalno ugroženima u Srpskoj već podijeljeno po 25 kilograma brašna i dva litra ulja.

    On je rekao da situacija jeste teška, da ima inflacije, ali da se ne može sve posmatrati crno kako neko želi i da se ne smije zanemariti ni cijena električne energije, gasa, nafte i naftnih derivata bez obzira na cijenu u maloprodaji, jer je i takva cijena jeftinija od onih u okruženju.

    “Koeficijent za raspodjelu PDV-a za drugi kvartal ove godine biće 34,95 što se nikada u istoriji Srpske nije desilo. Ovdje ima javne potrošnje, investicija, jer da ih nema ne bi koeficijent rastao nego pada, prosječna plata u Srpskoj ne bi bila veća od drugog entiteta, niti naša inflacija manja nego što je u drugom entitetu”, rekao je Višković.

    On je podsjetio i da je agrarni budžet Srpske za ovu godinu povećan na 106 miliona KM, a u Federaciji BiH manji iako imaju duplo veći broj poljoprivrednih gazdinstava

  • Prosječna majska neto plata 1.105 KM

    Prosječna majska neto plata 1.105 KM

    Prosječna majska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.105 KM i u odnosu na april nominalno je veća za jedan odsto, a realno manja za 0,5 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

    Najviša prosječna majska neto plata od 1.537 KM isplaćena je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja, dok je najniža od 816 KM isplaćena u građevinarstvu.

    U maju u odnosu na isti mjesec prošle godine u svih 19 oblasti zabilježen je nominalni rast neto plate, a najveći od 23,1 odsto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

    Prosječna majska bruto plata iznosila je 1.667 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju u odnosu na april u prosjeku su veće za 1,5 odsto, dok su u odnosu na maj prošle godine u prosjeku veće za 13,2 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena u maju od 31,2 odsto zabilježen je u odjeljku prevoz zbog većih cijena u grupi goriva i maziva za lična vozila, dok je najveći godišnji pad ciejna od 6,2 odsto bio kod odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće.