Autor: INFO

  • Dodik: Kako se Džonson nije sjetio RS i Srbije koje su bombardovane bez razloga

    Ništa što se dešava danas u Ukrajini ne može se porediti sa građanskim ratom u BiH, posebno ne sa “Sarajevom koji je bio veliki logor za Srbe i koji je etnički očišćen od Srba”, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu britanskog premijera Borisa Džonsona da je “granatiranje Harkova od ruske strane strahota koja podsjeća na napade na Sarajevo koje su vršili Srbi 90-tih godina”, Dodik je rekao da je “Džonson u pravu ako je mislio na naoružane bande kakve danas šetaju Kijevom, što se može vidjeti na društvenim mrežama”.

    Dodik je istakao da je i njega to “neodoljivo podsjetilo na Sarajevo kada je Alija Izetbegović dao vlast Juki Prazini, Caci i Kruški, koji su počinili najmonstruoznije zločine nad Srbima”.

    “Ne znam kako se britanski premijer nije sjetio Republike Srpske i Srbije koju su mjesecima bombardovali bez ikakvog pravnog osnova i bez ikakvog razloga. Ili Sirije, Iraka ili Afganistana gdje su NATO snage izručile stotine hiljada smrtonosnih projektila. Ja lično ni te operacije na Bliskom istoku ne bih povezivao sa sadašnjom situcijom u Ukrajini, jer ni kontekst ni razlozi nisu za poređenje”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik na sjednici Predsjedništva nakon konsultacija sa Cvijanovićevom
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prisustvovaće današnjoj sjednici Predsjedništva nakon obavljenih konsultacija sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović.

    Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH Srni je potvrđeno da su, u skladu sa zaključcima sa posljednje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedniku Srpske dostavljeni materijali za 24. redovnu sjednicu.

    “Nakon obavljenih konsultacija zauzeti su stavovi u skladu sa kojima će srpski član Predsjedništva BiH prisustvovati današnjoj sjednici”, rečeno je Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U Sarajevu će danas u 12.00 časova početi redovna sjednica Predsjedništva BiH, a po njenom okončanju predviđeno je saopštenje.

  • Dodik pisao novom ambasadoru SAD: Doprinosite podjelama u BiH

    Dodik pisao novom ambasadoru SAD: Doprinosite podjelama u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da prisustvo ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija manifestacijama organizovanim povodom obilježavanja nepostojećeg praznika “Dana nezavisnosti BiH” predstavlja ignorisanje zvaničnih stavova BiH i grubo miješanje u njena neriješena unutrašnja pitanja.

    U pismu upućenom novom američkom ambasadoru u BiH, srpski član Predsjedništva naglasio je da obilježavanje ovog nepostojećeg praznika doprinosi dodatnoj konfuziji u BiH i dovodi do još dubljih podjela u već podijeljenoj zemlji kakva je BiH.

    “Koristim ovu priliku da Vas podsjetim da u BiH ne postoji Zakon o državnim praznicima u BiH, niti postoji konsenzus predstavnika naroda i entiteta u vezi sa ovim pitanjem. Samim tim, ne postoji ‘Dan nezavisnosti BiH’ niti je 1. mart ‘državni praznik’ u BiH kako to godinama navode političari iz Federacije BiH”, istakao je Dodik u pismu Marfiju.

    Dodik je naveo da prihvata činjenicu da je demokratsko pravo svakog od tri konstitutivna naroda u BiH da obilježava svoje praznike, ali pokušaji da se ti nacionalini praznici prikažu kao “državni praznici BiH” i da se za njihovo obilježavanje koriste resursi institucija BiH, predstavlja najgrublju zloupotrebu tih institucija i ne doprinosi stabilnosti u BiH.

  • Cijene gasa u Evropi obaraju rekorde

    Cijene gasa u Evropi obaraju rekorde

    Cijena gasa u Evropi tokom trgovanja na berzi u srijedu je narasla na skoro 2.230 dolara za 1.000 kubnih metara, prema Londonskoj berzi ICE i oborila istorijski rekord zabilježen krajem decembra 2021. godine.

    Generalno, cijena gasa raste za 59,4%, piše Tass.

    Cijena gasnih fjučersa u Evropi “porasla” je za skoro 60 odsto i obnovila istorijski maksimum – sada iznosi 2.226 dolara za hiljadu metara kubnih, pokazuju podaci londonske berze ICE fjučers.

    Prije toga cijena gasa u Evropi dostigla je 2.200 dolara za hiljadu kubnih metara, prvi put od 21. decembra 2021. godine.

    Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, poručio je nedavno Zapadu da će, nakon uvođenja sankcija Rusiji, cijena gasa ekstremno “skočiti”.

  • Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, bivši visoki predstavnici u BiH, traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU, dok od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

    Smatraju i da se Srbiji treba oduzeti status kandidata za učlanjenje.

    “24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”, ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

    “EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

    “NATO ima obavezu da djeluje u BiH”
    Dvojica bivših visokih predstavnika ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”, navod se.

    I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine.

    “Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Incko, a prenosi DW.

    Incko ne vjeruje da se Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu. Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:

    “Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH ,Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

    Srbiji oduzeti status kandidata?
    Njih dvojica idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalifikuje iz procesa učlanjenja, kao i da za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU.

    “Slažem se sa Karlom Bildtom”, kaže Incko za DW, te dodaje da je to mogao reći i ranije“.

  • Dodik zbog Ukrajine napustio sjednicu Predsjedništva

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, napustio je sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su druga dva člana Predsjedništva odbili njegov prijedlog da se na dnevni red stavi tema o Ukrajini.

    Naime, kako saznajemo, Dodik je zatražio da BiH bude neutralna, što su Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, i Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva, odbili.

    Dodik je rekao da će sutra posjetiti ukrajinsku zajednicu u Prnjavoru sa kojom će razgovarati o tome da u Republiku Srpsku dođe značajan broj djece iz oblasti odakle potiču ljudi.

    “Sutra ćemo razgovarati o tome da ta djeca dođu u Republiku Srpsku u školu i pružićemo svu logistiku za to. Takođe, Republika Srpska organizovaće prikupljanje humanitarne pomoći za Ukrajinu i to ću dogovarati sutra sa predstavnicima ukrajinske zajednice iz Prnjavora”, rekao je Dodik.

  • Dačić: Ko traži uvođenje sankcija Rusiji, taj je protiv Srbije

    Dačić: Ko traži uvođenje sankcija Rusiji, taj je protiv Srbije

    Srbija ne bi trebalo da vodi politiku u skladu sa interesima Zapada i Istoka, nego u skladu sa sopstvenim interesima, a onaj koji traži da uvedemo sankcije Rusiji nije protiv Rusije, nego protiv Srbije, izjavio je jutros predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

    Naveo je da danas raspisuje predsjedničke izbore i ocijenio da su događaji u i oko Ukrajine uslovili da izborna kampanja u Srbiji bude manjeg intenziteta nego što bi to bilo normalno mjesec dana uoči izbora.

    “Mi smo u situaciji kada se od nas očekuje da se svrstamo na nečiju stranu. Svi polaze od svojih interesa, logično je da i Srbija polazi od svojih, a mi nemamo interesa da vodimo politiku u skladu sa očekivanjima Istoka i Zapada, nego sa našim interesima”, istakao je Dačić gostujući na RTS-u.

    Dodao je da Srbija uvažava šta govore iz Brisela, ali da je naša obaveza da spoljnu politiku usklađujemo sa politikom Evropske unije (EU) postepeno do ulaska u Uniju.

    “Da li će oni nama da kažu da ćemo sutra da uđemo u EU da bismo danas mogli da uskladimo našu politiku. Ne, kažu to je za 10, 20 ili 30 godina. Pa dobro, mi ćemo našu spoljnu politiku da uskladimo za tih 10 ili 20 godina”, rekao je Dačić i zapitao da li će zapadne zemlje da povuku priznanje Kosova i Metohije i da prestanu sa narušavanjem teritorijalnog integriteta Srbije.

    Prema njegovim riječima, onaj koji traži da Srbija uvede sankcije Rusiji, nije protiv Rusije, nego protiv Srbije.

    “Oni će sutra da traže da se Kosovo primi u NATO, u UN. Kome ćemo onda da se obratimo? Pa Rusiji, a ako im uvedemo sankcije nemamo kome da se obratimo. Vratite nam princip teritorijalnog integriteta, poništite priznanje Kosova, pa možemo da razgovaramo”, naveo je Dačić.

    Naglasio je da mu je žao zbog događanja u Ukrajini, jer je, kako je istakao, riječ o bratskom narodu.

    “Mi saosećamo sa svim patnjama. Branimo princip teritorijalnog integriteta, ali moramo da brinemo za naše interese. Ako mislite sada da uvedemo sankcije Rusiji, to znači da će Kosovo biti primljeno u Ujedinjene nacije”, kazao je Dačić.

    Naveo je da danas u 12 sati, u skladu sa ovlašćenjima, raspisuje predsjedničke izbore u Srbiji.

    “Izbori će biti održani 3. aprilaj, a predaja lista se završava istog dana kada i za parlamenterane izbore. Danas počinju izborne radnje”, rekao je Dačić.

    Pojasnio je da se u narednih desetak dana predaju liste kandidata i za predsjednika, ali i za parlamentarne i lokalne izbore kao i da predsjednik države ima mandat koji mu traje do kraja maja i on je u punom mandatu do izbora, a jedino je Vlada Srbije u tehničkom mandatu.

  • Vučić: Situacija sve teža, preduzimamo mere da zaštitimo građane

    Vučić: Situacija sve teža, preduzimamo mere da zaštitimo građane

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je situacija u Evropi i svijetu sve teža, zbog sukoba u Ukrajini, i poručio da rukovodstvo Srbije preduzima sve mjere kako bi građanima naše zemlje obezbijedilo normalan život.

    “Poštovani građani Srbije, situacija u Evropi i svetu, a zbog sukoba u Ukrajini je sve teža, i ona je teža iz časa u čas. Upravo zbog toga i u skladu sa tim, rukovodstvo Srbije preduzima sve neophodne mere da bi građanima obezbedila normalan život”, poručio je Vučić u video snimku objavljenom na instagram profilu “Budućnostsrbije”.

    Predsjednik je izrazio uvjerenje da ćemo političke izazove zajednički, ujedinjeno uspjeti da savladamo, ali i ukazao da su ekonomski izazovi sve teži i sve veći.

    “Zato i reagujemo i na najveće cene u istoriji uglja, struje i gasa, kao i svih sirovina, ali rastu cene, dramatično, i osnovnih prehrambenih proizvoda”, naveo je Vučić.

    Kaže da je zato važno da preduzimamo mjere i najavljuje da će sa tim mjerama upoznati građane u najkraćem roku, večeras ili sutra.

    “Bitno je da bez panike reagujemo, jer sam uveren da ćemo sačuvati i stabilnost i mir i dobar život za naše građane”, poručio je predsednik Srbije.

  • Opozicija neće biti jedinstvena na izborima, DNS predstavlja svoje kandidate

    Demokratski narodni savez imaće kandidate za obje inokosne funkcije na izborima u oktobru ove godine, saznaje Srpskainfo u ovoj stranci.

    Prema nezvaničnim informacijama, prvi čovjek DNS, Nenad Nešić ući će u trku za člana Predsjedništva BiH, dok će potpredsjednik te stranke i predsjednik Gradskog odbora DNS Banjaluka, Radislav Jovičić biti kandidat za predsjednika Republike Srpske.

    Ovu informaciju juče niko iz DNS nije želio zvanično da komentariše, a Nešić nam je kratko rekao da će se sve znati u petak za kada je zakazana sjednica Predsjedništva DNS.

    – Sjednica Predsjedništva DNS biće održana u Banjaluci i na njoj ćemo razgovarati o kandidatima za naredne izbore, ali i o aktuelnoj političkoj situaciji. Nakon sjednice znaće se odgovori na mnoga pitanja koja trenutno muče političku scenu u BiH – rekao je Nešić za Srpskainfo.

    Kandidaturom Nešića i Jovičića, posve je jasno da će opozicija na izbore u oktobru ove godine izaći razjedinjena, s obzirom na to da je svoju kandidaturu na jednu od inokosnih funkcija ranije najavila potpredsjednica PDP Jelena Trivić, a očekuje se da svog kandidata uskoro javno saopšti i SDS.

  • Umrlo šest zaraženih, virus potvrđen kod još 32 osobe

    Umrlo šest zaraženih, virus potvrđen kod još 32 osobe

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 234 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 32 osobe.

    Radi se o 14 muškaraca i 18 žena, od kojih je šest mlađe, 12 srednje i 14 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, devet osoba je iz Banjaluke, sedam iz Trebinja, pet iz Bijeljine, po dvije iz Doboja, Teslića i Čajniča i po jedna iz Višegrada, Dervente, Kozarske Dubice, Modriče i Prijedora.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je šest smrtnih slučajeva. Radi se o četiri muškarca i dvije žene, starije životne dobi, iz Broda, Dervente, Mrkonjić Grada, Novog Grada, Prijedora i Teslića.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 111.279 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.287 osoba kod koje je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 414.712 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 183, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 60, a u ostalim bolnicama 123. Na respiratoru je 18 osoba, 12 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, šest u ostalim bolnicama.

  • Nova runda pregovora Ukrajine i Rusije

    Nova runda pregovora Ukrajine i Rusije

    Nova runda pregovora delegacija Ukrajine i Rusije očekuje se danas na teritoriji Bjelorusije, u njenoj zapadnoj oblasti Bjelovješke šume, saznaje TASS.

    Međutim, još uvijek ništa nije izvjesno u vezi sa ovim događajem, kao što je bio slučaj sa pregovorima 28. februara u Gomeljskoj oblasti Bjelorusije.

    Od samog početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, brojne zemlje su ponudile da obezbjede mjesto za pregovore, a među prvima je to učinila Bjelorusija.

    Ruska delegacija je doputovala u bjeloruski grad Gomelj na razgovore, ali su ukrajinske diplomate odbile da se sastanu u Bjelorusiji i insistirale su na drugoj državi.

    Pitanje je rješeno nakon telefonskog razgovora predsjednika Bjelorusije i Ukrajine Aleksandra Lukašenka i Vladimira Zelenskog.

    Međutim, mjesto održavanja je premješteno praktično na ukrajinsko-bjelorusku granicu, na rijeku Pripjat. Početak pregovora je nekoliko puta odlagan.