VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tegeltija poručio da su institucije opredjeljenje za sprovođenje reformskih mjera

    Tegeltija poručio da su institucije opredjeljenje za sprovođenje reformskih mjera

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija danas je u razgovoru sa regionalnim direktorom Svjetske banke za zapadni Balkan, Evropu i centralnu Aziju Lindom van Gelder istakao opredijeljenost zajedničkih institucija BiH da nastave da rade na sprovođenju reformskih mjera s ciljem podizanja životnog standarda građana BiH.

    Na sastanku je zaključeno da Svjetska banka ostaje glavni partner BiH u provođenju reformi.

    U razgovoru je Tegeltija upoznao Van Galderovu sa aktivnostima koje Savjet ministara sprovodi s ciljem prevazilaženja izazova uzrokovanih pandemijom virusa korona, te istakao da je osnaživanje ekonomije i stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta za ulaganje kako stranih, tako i domaćih investicija, zajednički interes svih u BiH.

    Na sastanku je ukazano na potrebu nastavka saradnje na daljem unapređenju konkurentnosti ekonomije u BiH i implementaciji strateških projekata, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

    Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o realizaciji dosadašnjih, kao i o pokretanju novih aktivnosti.

    Tegeltija je zahvalio Van Gelderovoj za kontinuiranu podršku i pomoć koju ta finansijska organizacija pruža BiH.

  • Dodik oštro o trojici opozicionara “Šarović, Borenović i Crnadak podržali da Srpska bude isključena iz donošenja odluka”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Mirko Šarović, Branislav Borenović i Igor Crnadak ne propuštaju priliku da pokažu da ne vole Republiku Srpsku i da za njih ne postoji nacionalni interes.

    Dodik je rekao da su ovoga puta priliku vidjeli u sukobima u Ukrajini, ili je neko drugi u njihovo ime vidio priliku da se preko njih obračuna sa Republikom Srpskom.

    Na pitanje da prokomentariše stavove trojice opozicionara da srpski član Predsjedništva BiH napušta sjednice ovog tijela, dok druga dva člana donose, kako kažu, strateške odluke za BiH i Republiku Srpsku, Dodik je rekao da umjesto da podrže stav Republike Srpske da se na sjednici Predsjedništva BiH raspravlja o situaciji u Ukrajini, Šarović, Borenović i Crnadak staju na stranu Željka Komšića i Šefika Džaferovića, čime prave presedan u istoriji Republike Srpske.

    – Podrška dvojici muslimanskih članova Predsjedništva da BiH u međunarodnim organizacijama glasa bez zvaničnog stava i odluke Predsjedništva jedno je od najsramnijih ponašanja srpskih političara ikada u Republici Srpskoj. To praktično znači da su tri opozicionara iz Republike Srpske podržali da se Srpska isključi iz donošenja odluka i srpski narod stavi u podređen položaj. Ponašanje Šarovića, Borenovića i Crnatka vidim kao izraz mržnje prema Miloradu Dodiku, ali i izraz podaništva prema muslimanima u Sarajevu – naglasio je Dodik.

    On je naveo da su svi ambasadori u Generalnoj skupštini UN glasali po nalozima rukovodstava svojih država osim ambasadora BiH, jer za njegovo glasanje nije bilo odluke Predsjedništva BiH.

    – Moje insistiranje na poštovanju Ustava BiH naišlo je na osudu mrzitelja Republike Srpske među koje su se odavno upisali Mirko Šarović, Branislav Borenović i Igor Crnadak. Oni žive u samonametnutoj laži i izmišljenim narativima, kao što živi svaki izdajnik, jer samo životom u takvim iluzijama mogu sebi da opravdaju izdaju kakvu Republika Srpska do sada nije vidjela. A oni odlično znaju da su izdali – istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je u izjavi za da, za razliku od njih, Milorad Dodik ima stav, možda ne uvijek ispravan, ali je to lični stav koji ne čeka bilo čije odobrenje ili naloge, kako to čini ovaj trojac koji se ispisao i iz opozicije, upisavši se u trgovce Republikom i njenim interesima zarad malog ličnog šićara.

    – Vjerovao sam da je svakome jasno da ne možemo dozvoliti da budemo omalovaženi i preglasani na bilo kojem pitanju, ali ovaj sramni trojac mi poručuje da još ima onih koji bi to prihvatili. Srbi na preglasavanje nisu pristali ni devedesetih, zašto bi pristali sada kada im Ustav BiH, za koji su se izborili, omogućava ravnopravnost u odlučivanju?! Ali, Šarovića, Borenovića i Crnatka ne zanima Republika Srpska, ne zanima ih ravnopravnost Srba, njih zanima samo da zadovolje svoje gazde i zauzvrat dobiju mrvice sa stola”, konstatovao je srpski član Predsjedništva BiH.

  • Ilić: Biće usvojen dnevni red i bez gradonačelnika

    Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka rekao je da su još uvijek u raspravi o dnevnom redu.

    “Nakon redovne pauze nastavićemo sa zasjedanjem. Mi ćemo raditi svoj dio posla, te ćemo raspravljati o tačkama koje smo predložili”, rekao je Ilić.

    Dodao je da je sam predlagač dnevnog reda Kolegijum, a predstavnici Skupštinske većine su prisutni te da će biti usvojen ovako predložen dnevni red i bez gradonačelnika.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao da je ključno da raspišu javnu licitaciju kad je u pitanju Poslovna zona Ramići.

    “Grad priča sa četiri potencijalna investitora koji žele investirati u ovu poslovnu zonu Ramići. Tri domaća investitora i jedan strani spremni su da ulažu svoje kapacitete tu. Licitacija je otvorena, nudim odbornicima i komisiji i odbornicima Skupštinske većina da licitaciju napišu kako žele, ali da dozvolimo i investitorima da se prijave na javni poziv”, rekao je Stanivuković.

  • Draško Stanivuković odnio poziv za sastanak Željki Cvijanović

    Draško Stanivuković odnio poziv za sastanak Željki Cvijanović

    Gradonačelnik Draško Stanivuković i odbornici koji ga podržavaju napustili su sjednicu Skupštine grada i uputili se prema Palati Republike.

    Ovaj potez je povukao Stanivuković nakon što su sa dnevnog reda povučene tačke koje se odnose na prodaju hale u Poslovnoj zoni u Ramićima, programe koji definišu dalja ulaganja u Banjaluku te za izgradnju novog parka.
    “Nema uslova za dalje funkcionisanje. Ja sam uradio sve sto je bilo u mojoj moći”, kazao je Stanivuković.
    Stanivuković kaže da je pređena crvena linija preko koje ne smiju da prelaze povodom odbijene tačke dnevnog reda o investicijama.
    “Imamo četiri investitora, od čega su tri domaća, i opet ništa. Kao gradonačelnik sam uputio 11 poziva predsjednici Republike Srpske i premijeru i nijedan odgovor”, rekao je Stanivuković.
    On je zajedno sa saradnicima koji ga podržavaju otišao do Palate u kojoj je sjedište predsjednika Rpublike Srpske i predao prijedlog za saradnju.
    “Trebalo nam je samo 37 sekundi da dođemo i dostavimo lično poziv. Mi smo poslali jasnu poruku da ovo nije samo javni interes Banjaluke nego svih nas”, kaže Stanivuković.

  • Ukrajinska delegacija stiže helikopterom

    Ukrajinska delegacija stiže helikopterom

    Ukrajinska delegacija je na putu za pregovore sa Rusijom, koji počinju za par časova, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.

    On je naveo da delegacija stiže helikopterom.

    Bjeloruska novinska agencija Belta javila je ranije, pozivajući se na glavnog ruskog pregovarača Vladimira Medinskog, da će druga runda pregovora početi danas u Bjelorusiji poslije podne.

  • Vlada Srpske interventno nabavlja određene vrste osnovnih životnih namirnica

    Vlada Srpske interventno nabavlja određene vrste osnovnih životnih namirnica

    Ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić izjavila je da je Vlada odlučila interventno da nabavi određene vrste osnovnih životnih namirnica.

    Ona je rekla da je odluka donesena usljed dešavanja na tržištu, a ističući da nema nikakve nestašice na tržištu i da nema naznaka da će biti nestašica.

    – Ipak, odlučili smo da nabavimo određene količine merkantilne pšenice, soli, šećera, riže, određenih konzervi, te naftnih derivata – precizirala je Gašićeva.

    Ako bude potrebe, kako je rekla, nabavke će biti nastavljene.

    – Riječ je o direktnoj nabavki – dodala je Gašićeva i podsjetila da je povećanje cijena konstantno.

    Podsjetila je i da su ograničene marže na osnovne životne namirnice i naftne derivate.

    Ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić potvrdio je da je danas počela i podjela regresiranog dizela za poljoprivrednika.

    – Zavrišli smo isplatu svih podsticaja. Nemamo nikakvih dugovanja prema proizvođačima, a cilj nam je da krenu sa sjetvom na vrijeme. Naravno da smo svjesni da ne možemo nadomjestiti ovolika poskupljenja – naglasio je Pašalić.

    Ipak, kako je rekao, cilj je da se pripremimo za eventualne prekide u lancu snabdijevanja, kojeg sada nema.

    – Za sada ima svega dovoljno. Ali, ne znamo šta će biti za mjesec dana ako sukobi u Ukrajini potraju. Podsjećam da rusija i Ukrajina proizvedu oko 30 odsto svjetske pšenice – istakao je Pašalić.

    On je podsjetio i na mart 2020. kada su bile zatvorene granice, a da ni tada nije bilo nestašice.

    Ministarka Gašić je potvrdila da je riječ o 15 miliona KM za ovu interventnu nabavku.

    – Nadamo se da nam neće ni trebati – dodala je ona.

    Kada je riječ o količini roba koja se nabavlja, otprilike 6.000 tona pšenice je u pitanju, a većima oko 15.000 tona.

    Pšenicu će čuvati mlinari koji se time i bave.

    Kada je u pitanju nafta i naftni derivati, kaže da nema smisla dodatno spuštati maržu kako se ne bi izazvale vještačke nestašice.

    – Kada je u pitanju pšenica, cijene se mijenaju na dnevnom osnovu – dodala je Gašićeva.

    Ona je dodala da je plan i da naftne derivate čuvaju dobavljači u svojim skladištima.

    Ono što je dobra vijest za naše ratare, kako je rekao ministar Pašalić, ali ne i za potrošače, jeste da raste i cijena pšenice i kukuruza.

    – Tako da oni mogu da nadomjeste trošak velikog rasta cijena mineralnog đubriva – dodao je Pašalić.

  • “Zaustavite divljanje cijena, građani ovo ne mogu da izdrže“

    “Zaustavite divljanje cijena, građani ovo ne mogu da izdrže“

    U vrijeme pandemije donesena je odluka da se cijene ne smiju podizati. Pandemija nije okončana. Ko treba da pokrene postupak protiv ovog divljanja cijena? Kome se mi građani trebamo obratiti?

    Ovako glasi jedna od bezbroj predstavki građana koja je stigla na adresu Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Građani se s punim pravom žale na konstantan rast cijena hrane i pitaju zašto niko ne reaguje i ko će da zaštiti njihova ugrožena prava.

    Imajući u vidu inflaciju cijena usljed pandemije korona virusa, kao i moguća nova poskupljenja zbog novonastale geopolitičke situacije, Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača donijela je preporuke vladama entiteta i Brčko distriktu.

    Vladama je preporučeno da u saradnji s nadležnim ministarstvima i odjeljenjima donesu dodatne mjere neposredne kontrole cijena, te uspostavljanje održivih mehanizama robnih rezervi i pojačano ulaganje u razvoj domaće proizvodnje.

    – Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH je u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH i predstavkama potrošača, te zbog novonastale geopolitičke krize, koja postojeće stanje inflacije može dovesti do značajnog disbalansa cijena roba i usluga u odnosu na ekonomski položaj potrošača, razmatrala je stanje i mogućnosti prevazilaženja aktuelnog stanja – kaže Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača.

    U pismu nadležnima se pozivaju i na nekoliko činjenica, a to su, prije svega, zvanični podaci o godišnjoj inflaciji. Prema zvaničnim podacima, godišnja inflacija u decembru u Federaciji BiH je 6,5 odsto, a u Republici Srpskoj u januaru 6,2 odsto.

    Najveći rast cijena se odnosio na cijenu hrane, sredstava za ličnu higijenu, kao i usluga prevoza.

    Prosječna penzija u 2021. godini u Federaciji BiH iznosila je 489,50 KM, dok je u Republici Srpskoj 431,20 KM. Prosječna penzija u Brčko distriktu BiH iznosila je 489,66 KM.

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2021. godine iznosila je 2.265,67 KM i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Sindikalna potrošačka korpa za januar ove godine je skuplja za 91,37 KM u odnosu na prethodni mjesec.

    – Imajući u vidu činjenično stanje, kao i ukupno geopolitičko stanje u svijetu koje je dovelo do dodatnog povećanja cijena u Bosni i Hercegovini, te pravo potrošača na pristup osnovnim robama i uslugama, neophodno je voditi računa o zaštiti ekonomskih interesa potrošača, zbog čega Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH daje preporuke vladama o neposrednoj kontroli cijena – objašnjava ombudsman Marić.

    U preporukama citira entitetske zakone o kontrolisanju cijena u kojima je tačno definisano kada se država miješa u slobodno određivanje cijena, a jedan od razloga je i zaštita životnog standarda.

    Između ostalog, neposredna kontrola cijena može da bude i zamrzavanje cijena na određeno vrijeme.

    Predstavnici vlada se nisu još oglasili po ovom pitanju, ali je premijer RS Radovan Višković rekao da je Vlada na posljednjoj sjednici zadužila ministarstva trgovine i poljoprivrede RS za nabavke određenih količina životnih namirnica u skladu sa Zakonom o interventnim nabavkama.

    – Riječ je o robi poput pšenice, kukuruza, soli, ulja i slično. Nismo htjeli sve to u javnosti previše da eksponiramo s ciljem da se ne izaziva nepotrebna panika među stanovništvom. U ovom momentu imamo dovoljno svih namirnica na tržištu. Prema tome, Srpska nema nestašice bilo koje robe – rekao je Višković.

    On je dodao da je razgovorano i sa “Elektroprivredom Srpske” da dvije njene termoelektrane, zbog rudnika koji su u njihovom sastavu, obezbijede dodatne količine dizela kako bi u nekom, eventualno, kritičnom momentu mogli funkcionisati, odnosno da ne bude ugroženo snabdijevanje strujom Srpske.

    – Dakle, Vlada radi svoj posao – poručio je premijer Srpske.

    On tvrdi da Vlada ne može aktivirati robne rezerve jer je preduzeće u stečaju, te da taj postupak još nije završen, kao i da je i dalje na snazi ograničenje marži osnovnih životnih namirnica u Srpskoj.

    – Pratimo cijene, njihov rast i inflaciju. Budite sigurni da Vlada ima dovoljno znanja da reaguje u potrebnom momentu – poručio je Višković.

    U Ministarstvu trgovine za Srpskainfo kažu da se razmatraju opcije nabavke, a da će detalji biti poznati danas poslije sjednice Vlade RS. Međutim, regulisanje cijena, po svemu sudeći, nije na dnevnom redu, jer poremećaji nisu prisutni samo na našem tržištu.

    Gorivo u Republici Srpskoj ponovo je poskupjelo i litar trenutno košta u prosjeku 2,62 KM. Prosječne cijene naftnih derivata bile su 2,59 KM.

    Ovo je treći put u mjesec dana da cijene goriva rastu na benzinskim pumpama. Zvanično obrazloženje od naftnih distributera nismo dobili, ali je činjenica da cijene nafte rastu usljed ratnih dešavanja u Ukrajini.

  • Stevandić: “Srpski Klubovi neće prisustvovati hitnoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH”

    Stevandić: “Srpski Klubovi neće prisustvovati hitnoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH”


    Predsjedavajući Srpskog Kluba Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Stevandić, obavjestio je da Srpski klub u koordinaciji sa drugim Klubovima iz Republike Srpske neće prisustvovati sutrašnjoj hitnoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH , jer, kako je on naveo, sjednica na temu  sukoba u Ukrajini za cilj ima produbljivanje podjela i izazivanje sukoba u BiH, ali i zbog toga što je međunarodna politika oblast Predsjedništva BiH, a ne skupštine.
    Saopštenje prenosimo u cjelini:

    “U koordinaciji sa poslaničkim klubovima SNSD-a i SDS/PDP/DNS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odlučili smo da ne prisustvujemo za sutra zakazanoj 12. hitnoj sjednici Predstavničkog doma.

    Uvjereni smo da je ta sjednica zakazana da bi produbila podjele i izazivala sukobe u BiH, uvlačeći nas u raspravu o sukobima u Ukrajini. Pored toga, Parlamentarna skupština BiH nije zadužena za spoljnu politiku, koja je Ustavom definisana kao nadležnost Predsjedništva BiH, čiji su članovi iz Federacije BiH juče odbili da raspravljaju o istoj temi na prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Poslanici iz Republike Srpske posvećeni su očuvanju mira, očuvanju Dejtonskog sporazuma i ustavnih principa koji definišu jednaka prava tri naroda i dva entiteta.

    predsjednik Srpskog kluba

    dr Nenad Stevandić”

  • Počela banjalučka skupština: Odbornici o zapošljavanju djece poginulih boraca

    Jedanaesta sjednica Skupštine grada Banjaluka počela je aktuelnim časom i pitanjem o zapošljavanju djece poginulih boraca.

    Upravo to pitanje postavio je odbornik Saša Lazić (Banjaluka zove), naglašavajući da je u toj kategoriji 180 djece i dalje bez posla.

    “Hajde da napravimo inicijativu i da ostavimo sebi rok da ih u gradska praduzeća zaposlimo u narednih godinu ili dvije”, predložio je Lazić i zatražio da se djeca iz te kategorije zapošljavaju bez konkursa.

    Takođe se osvrnuo na ulice Ivana Gorana Kovačića i kod stadiona Krajine, naglašavajući da se građani u tom dijelu grada žale na bezbjednost djece u saobraćaju.

    Predstavnici Gradske uprave odgovorili su da su svakom ko je to zatražio iz kategorije poginulih boraca dali preporuku za zapošljavanje, a da ostalo nije njihova nadležnost. Što se tiče bezbjednosti u saobraćaju, rekli su da u konkretnom slučaju neće biti problem da se ti zahtjevi ispune.

    Pred odbornicima će se i ovaj put naći brojne odluke, poput odluke o utvrđivanju stope poreza na nepokretnosti za 2022. godinu, više prijedloga o dodjeli u zakup pod posebnim uslovima poslovnih prostorija različitim udruženjima, program razvoja sporta za ovu godinu, plan sufinansiranja omladinskih aktivnosti i kulturno-umjetničkog amaterizma i projekata iz kulture, te više kadrovskih pitanja.

  • Cijene prirodnog gasa na globalnom tržištu porasle za 60 posto

    Cijene prirodnog gasa na globalnom tržištu porasle za 60 posto

    Osim rasta cijena sirove nafte na globalnom tržištu, naglo raste i cijena prirodnog gasa i došla je do novog rekorda u Evropi, jer su napadi Rusije na Ukrajinu podstakli strah na tržištima od problema u snabdijevanju.

    Tako je, prema pisanju CNN-a, u Evropi veleprodajna cijena prirodnog gasa porasla za 60 posto na rekordnih 194 eura (215 dolara) po megavat satu. To je za preko duplo više nego prošlog petka.

    “Panika na tržištu je počela. Inicijalna reakcija na povećanje cijena nakon sukoba u Ukrajini samo se intenzivira”, rekla je Louise Dickson, viši analitičar tržišta nafte u Rystad Energyu.

    Energetska bogatstva Rusije nisu direktno na meti zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije Ukrajine, ali to je ogromna karta na koju bi Sjedinjene Američke Države i Evropa još mogle da zaigraju ako Rusija nastavi sa svojim napadom.

    “Razmišljamo o tome, mnogo toga je na stolu, ali moramo odmjeriti sve posljedice. Ne pokušavamo da naudimo sebi, mi pokušavamo da naudimo predsjedniku Putinu i ruskoj ekonomiji”, rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki tokom nastupa na MSNBC-u.

    Moskvi je već teže prodati pošiljke ruske sirove nafte trgovcima i rafinerijama zabrinutim da će biti uhvaćeni u posljedicama sankcija usmjerenih na finansijski sistem. Operateri tankera su oprezni u pogledu rizika za brodove u Crnom moru, a velike globalne naftne kompanije napuštaju operacije u zemlji.

    Prema analitičarima Commerzbanke, vodeća ruska nafta marke Urals trgovala se s popustom od 18 dolara po barelu u odnosu na naftu Brent u srijedu, jer su kupci izbjegavali ruski izvoz. Popust nije bio toliko veliki od raspada Sovjetskog Saveza, kažu analitičari.

    Do masivnog povećanja cijena dolazi uprkos naporima Zapada da smiri tržišta i rizikuje dalje podsticanje već povišene globalne inflacije.

    Ogromna povećanja cijena će poskupjeti gorivo širom svijeta, povećavajući troškove putovanja i posla. Oni će također povećati inflaciju i mogli bi otežati ekonomski rast, komplikujući odluke globalnih centralnih banaka dok pokušavaju da se suprotstave rastu cijena.

    Investitori se plaše da će izvoz ruske energije biti ograničen ili zaustavljen, bilo kao rezultat sukoba u Ukrajini, ključnoj trasi gasovoda, ili dodatnih zapadnih sankcija koje bi mogle biti usmjerene na srce ruske ekonomije.

    Prema Alex Froleyu, tržišnom analitičaru Independent Commodity Intelligence Services, ruski prirodni gas nastavlja da teče u Evropu, ali postoji “puno neizvjesnosti i zabrinutosti oko toga kako bi se stvari mogle promijeniti”.

    Froley je napomenuo da je Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo brodove u vlasništvu i pod kontrolom Rusije iz svojih luka, što bi moglo poremetiti isporuke tečnog prirodnog plina iz Rusije koje čine između 3 i 4 posto opskrbe plinom u zemlji.