Autor: INFO

  • Putin i Macron ponovo razgovarali, ruski lider poručio kako će ciljevi Rusije biti ostvareni

    Putin i Macron ponovo razgovarali, ruski lider poručio kako će ciljevi Rusije biti ostvareni

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin obavio je još jedan u nizu razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, s kojim je razgovarao o ratu u Ukrajini, ali i krajnjim ciljevima Rusije u ovoj državi.

    Prema saopćenju iz Kremlja, Putin je tokom razgovora komentirao posljednje obraćanja Emmanuela Macrona Ukrajincima te je izjavio kako se ne slaže s mnogim izrečenim tezama u govoru.

    “Posebno se to odnosi na izjavu Emmanuela Macrona, koji je lažima nazvao izjave da se Rusija bori protiv nacizma u Ukrajini. S tim u vezi, tokom razgovora su mu data detaljna objašnjenja o značajnoj ulozi neonacista u državnoj politici Kijeva”, ističu iz Kremlja.

    Nazvavši ponovo rat u Ukrajini “specijalnom operacijom zaštite Donbasa”, iz Kremlja su istakli kako Rusija namjerava nastaviti borbu protiv nacionalističkih oružanih skupina u Ukrajini.

    “Namjeravamo nastaviti beskompromisnu borbu protiv militanata nacionalističkih oružanih grupa koje čine ratne zločine, uključujući postavljanje vojne opreme u stambena naselja i korištenje civilnog stanovništva kao živog štita”, poručili su iz Moskve.

    Predsjednik Ruske Federacije je ponovio stavove o situaciji u Donbasu te je poručio kako se godinama zataškava genocid nad civilima u ovom području, koji je doveo do brojnih žrtava i prisilio stotine hiljada ljudi da potraže azil u Rusiji.

    “Putin je ponovo detaljno izložio temeljne pristupe i uslove u kontekstu pregovora s predstavnicima Kijeva i potvrdio da je, prije svega, riječ o demilitarizaciji i neutralnom statusu Ukrajine. Naglašeno je da će zadaci vojne operacije biti ispunjeni, a pokušaji da se odugovlačenjem pregovora dobije na vremenu samo će dovesti do dodatnih zahtjeva Kijeva u našoj pregovaračkoj poziciji”, saopćeno je iz Kremlja.

    Novi razgovor Macrona i Putina bio je ujedno i treći od početka rata u Ukrajini. Također, lideri Rusije i Francuske intenzivno su razgovarali i prije početka ruske invazije na Ukrajinu, a teme o kojima su govorili odnosile su se na ruske sigurnosne zahtjeve i na evropsku sigurnosnu politiku.

  • Zašto Rusija u Ukrajini nije koristila veći broj ratnih letjelica?

    Zašto Rusija u Ukrajini nije koristila veći broj ratnih letjelica?

    Američki obavještajci su očekivali da će Rusija mobilizirati veliku ratnu avijaciju u napadu +na Ukrajinu, ali to se nije desilo.

    Prošlo je sedam dana, a Rusija je tek djelomično koristila avijaciju. Prema Al Jazeerai English, zvaničnici u Sjedinjenim Američkim Državama ne mogu precizno obrazložiti zašto Rusija nije sklona riziku u korištenju navedenog segmenta vojske.

    Jedan zvaničnik američke vojske, koji je tražio da bude anoniman, je izjavio za agenciju Reuters da Rusija nije nužno spremna da rizikuje sa svojom avijacijom i pilotima. Ruska vojska je u svakom pogledu nadmoćna nad ukrajinskom. Zato stručnjake zbunjuje to da ratna avijacija i protuzračna odbrana Ukrajine još pružaju otpor.

    Na početku invazije očekivalo se da će Rusi odmah uništiti ukrajinsko zrakoplovstvo i zračnu odbranu. Prema procjeni londonske think-tank organizacije RUSI, istaknute u tekstu “Misteriozno izuzimanje ruske ratne avijacije”, od 1938. godine to bi bio logičan i očekivani korak.

    Ukrajinska vojska je raketama zemlja-zrak prijetnja po ruske avione koji su podrška kopnenim snagama. Stručnjaku za rusku vojsku pri Institutu za istraživanje Foreign Policyja Robu Leeju su mnoge stvari, koje se dešavaju u Ukrajini, konfuzne. Očekivao je da će na početku rata koristiti sva raspoloživa vojna sredstva. Nije mu jasno zašto se to nije desilo.

    Da situacija bude još čudnija, tu je činjenica da je američki predsjednik Joe Biden odbio poziv Ukrajine da se iznad ove države zabrane letovi. Pojedini stručnjaci za vojna pitanja smatraju da nema dovoljno koordinacije između ruskih kopnenih i zračnih snaga. Zbog toga su još ranjiviji pred ukrajinskom vojskom, koja je naoružana i turskim dronovima, američkim i britanskim antitenkovskim raketama.

    Penzionisani general američkog vojnog vazduhoplovstva, koji je komandovao u Iraku, David Deptula je takođe iznenađen time što Rusi nisu odmah uložili velike napore za dominaciju u zraku. Prema njegovim riječima, sada shvataju da je vrlo teško koordinirati i da nisu toliko dobri koliko su mislili da su dobri.

    U međuvremenu Ukrajinci iznenađuju otporom. Al Jazeera je objavila da je način borbe vojnika ove države u posljednjih osam godina na istoku zemlje protiv proruskih snaga bio dominantno određen iskustvom rovovske borbe iz Prvog svjetskog rata.

    S druge strane su Rusi stekli dobro iskustvo u vojnoj intervenciji u Siriji, podržavajući vojsku predsjednika Bashara al-Assada. Tom prilikom su pokazali sposobnost da sinhroniziraju djelovanje na kopnu napadima iz zraka.

    Neki smatraju da je otpor ukrajinskog vojnog vazduhoplovstva podigao moral cijele vojske i građana. To je za posljedicu imalo mitologizaciju vazduhoplovstva, a koju čini i glasina da je jedan ukrajinski avion oborio šest ruskih. Na društvenim mrežama je pilot ovog aviona nazvan “Duh Kijeva”.

    Međutim, agencija Reuters je utvrdila da je snimak obaranja aviona zapravo videoigra Digital Combat Simulator.

    Biden je juče, 2. marta, uputio provokativne poruke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer je mislio da otpora neće biti. Prema američkim procjenama, Rusija koristi 75 letjelica. Ranije se očekivalo da će taj broj biti u stotinama. Međutim, američki vojni zvaničnik nije želio govoriti o tome koliko letjelica je Rusija stavila u pripravnost izvan Ukrajine.

  • Rusko izuzetno ubojito oružje je u Ukrajini

    Rusko izuzetno ubojito oružje je u Ukrajini

    Strani mediji, među kojima je CNN, su objavili da je Rusija u Ukrajinu transportovala izuzetno ubojito termobarično oružje. Ukrajinci tvrde da je ovo oružje, poznato kao i vakuumska bomba, već upotrijebljeno.

    Na društvenim mrežama postoje videosnimci za koje je navedeno da se na njima vidi da je oružje upotrijebljeno. Osim toga, ambasadorica Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama Oksana Makarova je nakon sastanka s američkim kongresmenima iznijela istu tvrdnju te istakla da je upotreba termobaričnog oružja zabranjena Ženevskom konvencijom.

    CNN je transport ovog oružja snimio krajem prošle sedmice u blizini rusko-ukrajinske granice. Međutim, nijedan medij sa Zapada nije objavio da je ono i upotrijebljeno. Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki je juče, 2. marta, naglasila da Sjedinjene Američke Države znaju za izvještaje o korištenju, ali nije potvrdila da se to zaista i desilo. Poručila je da bi to bio ratni zločin.

    Šta je termobarično oružje

    BBC je obrazložio šta je to termobarično oružje, koje se još naziva i aerosolna bomba. Ima spremnike s gorivom i dva eksplozivna naboja te se može koristiti na dva načina – izbacivanjem iz aviona ili se ispaljuje kao granata ili raketa.

    Naboj detonacijom otvori spremnik iz kojeg se gorivo poput oblaka rasprši. Može prodrijeti u bilo koju građevinu, a što se odnosi na bunkere i tunele koji nisu hermetički zatvoreni. Drugi naboj ga detonira i stvori veliku vatrenu kuglu. Detonacija usisava zrak kako bi se proizvela vrlo visoka temperatura, što za posljedicu ima eksploziju koja traje znatno duže od detonacije konvencionalnih bombi. Ovakva eksplozija tijelo žrtve može pretvoriti u paru.

    Užasavajući podatak o tome koliko je termobarično oružje ubojito istakao je bivši zamjenik američkog ministra odbrane i zvaničnik CIA-e Mick Mulroy u izjavi za vanjskopolitički magazin Foreign Policy.

    “Ovo oružje ne samo da će ubiti one koji se nalaze u neposrednoj blizini udara, ono će isisati kisik iz zraka i pluća ljudi u blizini. To je užasno”, kazao je Mulroy.

    Britanski javni servis je napomenuo da su Sjedinjene Američke Države 2003. testirale bombu od 9.800 kilograma, koju su nazvale “Majkom svih bombi”. Rusija je četiri godine kasnije razvila slično oružje koje je nazvano “Ocem svih bombi”. Riječ je o bombi čija je eksplozija ekvivalentna konvencionalnoj bombi od 44 tone. To je najveća nenuklearna eksplozivna naprava na svijetu.

    Korištenje termobaričnog oružja seže još do Drugog svjetskog rata, kada ga je prvobitno koristila njemačka vojska. No, do 1960-ih nije potpuno razvijeno, a tada ga je američka vojska koristila u Vijetnamu. Amerikanci su ga koristili i u Afganistanu. Rusi su ga koristili u ratu u Čečeniji 1999. godine, kao i u ratu u Siriji.

  • Lavrov: Pregovori danas, naravno da će se pronaći rješenje

    Lavrov: Pregovori danas, naravno da će se pronaći rješenje

    Pregovori između predstavnika Rusije i Ukrajine biće održani danas, rekao je

    Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije, i dodao da je uvjeren da će se pronaći rješenje za situaciju u Ukrajini.

    “Naravno da će se pronaći rješenje, ne sumnjam. Uslovi koji su za nas minimalni su dobro poznati. O njima se razgovara, uključujući i u pregovorima s ukrajinskom stranom, kao što je bilo u Gomelu i kako bi danas trebalo da bude”, rekao je Lavrov u intervjuu za ruske i strane medije.

    “Ukrajinski tim je ponovo našao neke razloge da odloži ove pregovore. Pa, definitivno dobijaju uputstva iz Vašingtona. Nema sumnje da je ova zemlja potpuno zavisna, ali pregovori se ipak moraju održati”, rekao je Lavrov.

    On je dodao da svi sukobi završavaju sporazumima, ali to ne zavisi od Ruske Federacije.

    “Zapad sluša Rusiju, ali je ne čuje, većina zemalja razumije motive Moskve za sprovođenje specijalne operacije, ali su prisiljene da podrže politiku Zapada”, rekao je Lavrov, između ostalog u intervjuu.

    Prema njegovim riječima, Ruska Federacija neće dopustiti da se njeni interesi stalno vrijeđaju. Ruska Federacija je uvjerena da radi pravu stvar u situaciji s Ukrajinom, rekao je Lavrov.

    “Zapad ne može Rusiji odrediti šta je potrebno za njezinu bezbjednost”, rekao je Lavrov.

    On je dodao da je Ruska Federacija sigurna da će “histerija proći”.

  • Austrija ne može kratkoročno zamijeniti ruski gas

    Austrija ne može kratkoročno zamijeniti ruski gas

    Ukoliko ekonomske sankcije EU protiv Rusije budu dalje pooštrene i dođe do obustave isporuke gasa, Austrija ne bi bila u stanju da nadomjesti ruski gas uvozom iz drugih izvora, već bi morala da prilagodi potražnju, smatra Kurt Kratena iz Centra za analizu ekonomskih scenarija i istraživanje (CESAR).

    Pored toga bi Austrija, zbog svog geografskog položaja bila prinuđena da joj druge članice EU, koje mogu da uvoze dodatne količine gasa preko gasovoda ili u obliku tečnog gasa, daju dio tih količina.

    EU bi izostanak uvoza gasa iz Rusije (1.700 teravat-sati) da zamijeni neiskorišćenim kapacitetima drugih isporučilaca preko gasovoda (650 teravat-sati) ili preko uvoza tečnog gasa (1.100 teravat-sati), smatra Kratena.

    To bi, dodaje, iziskivalo investicije u infrastrukturu za tečni gas i dovelo bi do značajnog rasta cijene gasa.

    EU bi, prema Kratenu, morala da nadomjesti 40 odsto uvoza gasa drugim izvorima, i udio gasa koji nije iz Rusije morao bi da dostigne dvije trećine.

    U Austriji, navodi CESAR, najveći dio potrošnje gasa otpada na industriju sa 51 odsto, uz 27,7 odsto za proizvodnju struje i toplote.

    Domaćinstva troše 19,3 odsto gasa koji uvozi Austrija.

  • U toku razgovor Putina i Makrona, očekuje se obraćanje ruskog predsjednika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će danas na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost govoriti o ruskim vojnicima koji su “herojski poginuli u Ukrajini”.

    Portparol predsjednika Dmitrij Peskov je rekao da Kremlj smatra da je pogibija ruskih vojnika u Ukrajini velika tuga, ali se divi njihovom herojstvu.

    Peskov se osvrnuo i na nastavak pregovora ruske i ukrajinske delegacije i rekao da Moskva ima razloga da vjeruje da Ukrajina odlaže pregovore.

    Prema posljednjim informacijama, u toku je razgovor Putina i njegovog francuskog kolege Emanuela Makrona.

    To je rekao ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

  • Njemačka bez gasa: Kako proizvesti energiju?

    Njemačka bez gasa: Kako proizvesti energiju?

    Rat u Ukrajini je Njemačku uhvatio s praznim skladištima gasa. Zemlja preko noći mora da promijeni energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil. Planova je mnogo, ali brzo pomaže samo kupovina arapskog gasa.

    Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u njemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 fudbalskih igrališta. Može obezbijediti jednogodišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava, piše DW.

    Reden ima ključnu ulogu za Njemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdijevanja gasom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, je podružnica ruskog energetskog diva Gazproma koji kontroliše više od trećine svih njemačkih skladišta gasa.

    Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri odsto kapaciteta. Njemački ministar privrede Robert Habek pretpostavlja da su skladišta “sistematski pražnjena” kako bi se strateški povisile cijene gasa i stvorio pritisak.

    Gas kao političko oružje
    Iz Rusije dolazi oko 55 odsto gasa koji se troši u Njemačkoj. Takođe iz Rusije stiže 50 odsto uglja i više od 30 odsto potrebne nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za gas i ugalj. Ovdje kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

    Njemačko ministarstvo privrede želi da to što prije promijeni, posebno za gas. Namjera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku oktobra svako skladište moralo da bude popunjeno najmanje 80 odsto, početkom decembra 90 odsto, a na izmaku zime početkom februara barem 40 odsto. I tako svake godine.

    Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju. “To je potrebno kako bi cijela ljetna polovina godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta”, kaže se u saopštenju Ministarstva privrede.

    No, šta se ako Moskva naredi da se snabdijevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sljedeće jeseni i zime.

    Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je donesena nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem ove godine trebalo bi da se zatvore posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Njemačkoj.

    “Sve opcije moraju biti na stolu”
    Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u “idealnom slučaju” to moglo uslijediti do 2030. godine.

    S obzirom na sadašnja uska grla, ministri privrede njemačkih pokrajina nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana. “Sve opcije moraju biti na stolu”, rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.

    Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je takođe jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

    “Nema više tabua u razmišljanju”, kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa.

    Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje snabdijevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta partije od osnivanja.

    Habek kaže da se neće “iz ideoloških razloga” opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz bezbjednosnih razloga.

    Prema riječima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorijevanje, a prijeti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Sjeverne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. To bi značilo do zime krajem 2023. godine, piše DW

    Obnovljivi izvori garantuju bezbjednost
    Kako bi u kratkom roku nadomjestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupovini većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog gasa na svijetu nakon Rusije. LNG, odnosno tečni gas, uvoziće se iz SAD.

    On dolazi brodovima, a za njihov prijem Njemačka nema nijedan terminal. Planiraju se dva na obali Sjevernog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može da potraje između dvije i pet godina.

    LNG se smatra prljavim gasom jer se dobija metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Takođe je skuplji od normalnog prirodnog gasa. Ali, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.

    Ministar ekonomije Habek sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posljedicama sankcija, o bezbjednosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno podsticanje širenja zelene električne energije.

    To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke Liberala i savezni ministar finansija Kristijan Lindner sada naziva obnovljive izvore energije “energijama slobode”, a savezni kancelar Olaf Šolc ih smatra “odlučujućim za našu sigurnost”.

    Već u maju na snagu bi trebalo da stupi zakonski paket koji omogućava puno snabdijevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u “prevashodnom javnom interesu i da služi javnoj bezbjednosti”.

    Potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vjetra udvostručiti kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata.

    Sve je to stvar budućnosti, košta mnogo i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina gasa.

    Sigurno je da će cijene energije nastaviti da rastu kako se snabdijevanje bude smanjivalo. Kako bi rasteretila građane, njemačka vlada želi da ukine namet kojim su kupci električne energije do sada finansirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom budžetu, koji je pod sve većim pritiskom. Popust od 3,7 centi po kilovat-času rezultira da preko milijardi evra mjesečno manje u budžetu.

  • U Srpskoj preminule dvije osobe, 35 novozaraženih

    U Srpskoj preminule dvije osobe, 35 novozaraženih

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 223 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi kоrоnа pоtvrđеn је kоd 35 оsоba, dok su od posljedica bolesti preminule dvije osobe.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 19 muškаrаcа i 16 žеna, оd kојih је tri mlаđе, 20 srеdnjе i 12 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 15 оsоbа је iz Bаnjаlukе, čеtiri iz Biјеljinе, pо dviје iz Kоtоr Vаrоšа, Nоvоg Grаdа i Trеbinjа i pо јеdnа iz Grаdiškе, Dеrvеntе, Dоbоја, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Mоdričе, Ribnikа, Sоkоcа, Tеslićа, Trnоvа, Ugljеvikа, Fоčе i Čеlincа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја. Rаdi sе о muškаrcimа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, iz Mrkоnjić Grаdа i Tеslićа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 111.316 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.289 оsоba kоd kојe је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 414.937­* оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 168, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 43, а u оstаlim bоlnicаmа 125. Nа rеspirаtоru је 19 оsоbа, 13 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, šеst u оstаlim bоlnicаmа.

    *Nаpоmеnа: Nа dаn 2. 3. 2022. gоdinе, nаknаdnо su priјаvljеnа 2 licа pоzitivnа nа virus SARS-CoV-2, а kоја su tеstirаnа u prеthоdnоm pеriоdu (licа sа prеbivаlištimа u Kоtоr Vаrоšu i Fоči).

  • Kostadin Vasić na čelu Instituta za javno zdravstvo RS

    Kostadin Vasić na čelu Instituta za javno zdravstvo RS

    Kostadin Vasić, visoki funkcioner Ujedinjene Srpske, imenovan je za vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo RS od strane Vlade Republike Srpske, potvrdio je on “Nezavisnim”.

    Kako je rekao, nakon što preuzme funkciju i sagleda stanje u Institutu, obratiće se javnosti i iznijeti svoje planove šta misli raditi i na koji način planira voditi institut.

    “Važno je i da malo sačekamo da se smiri situacija i medijska hajka koja se vodi oko gospodina Zeljkovića kojem su neki presudili iako protiv njega nije podignuta ni optužnica. Tom čovjeku i porodici nanesena je velika šteta, a on ima dijete od godinu dana. To je nepravedno i neopšteno prema njemu”, rekao je Vasić.

  • Šarović o Dodiku: Njegova nemoć se osjeti, krije se u stranačkim prostorijama

    Šarović o Dodiku: Njegova nemoć se osjeti, krije se u stranačkim prostorijama

    Lider SDS-a Mirko Šarović rekao je da, dok druga dva člana Predsjedništva donose strateške odluke za BiH i preuzimaju u potpunosti kontrolu nad ovom najvišom institucijom, u situaciji rastuće krize Milorad Dodik boravi u stranačkim prostorijama.

    Šarović je rekao da dva člana Predsjedništva iz FBiH aktivno predlažu ključne odluke za BiH, uključujući i vojno prisustvo.

    “Glas člana Predsjedništva BiH iz RS-a se svodi samo na to da napusti sjednice na kojima se donose ključne odluke oko međunarodnog pozicioniranja BiH i sigurnosnih pitanja. Dodikova nemoć se osjeti svakim danom i činjenica je da je Dodik učinio srpsku poziciju u Predsjedništvu BiH praznom stolicom”, kaže predsjednik SDS-a.

    Dodao je da je loše što se u ovim momentima ne čuje stav iz RS-a.

    “Važnije je sada nego ikada da koristi vitalni interes umjesto što ga je Dodik potezao na nekim mnogo manje bitnim pitanjima. To je važno i radi vođenja politike koja se kreira u Predsjedništvu i koja je bitna da održi stabilnost i sigurnost u zemlji”, navodi Šarović.