Autor: INFO

  • Otvorena američko-ruska vruća linija za sprečavanja sukoba

    Otvorena američko-ruska vruća linija za sprečavanja sukoba

    Američko-ruska vruća linija za sprečavanje vojnih incidenata je otvorena, javlja BBC.

    Pentagon je uspostavio novu telefonsku liniju s ruskim ministarstvom obrane kako bi spriječio “pogrešne proračune vojne incidente i eskalaciju”, rekao je američki dužnosnik za novinsku agenciju Reuters.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, američki izvor rekao je da je 1. marta uspostavljena “linija protiv sukoba”.

    Američka vojska je u prošlosti uspostavljala vruće linije s Rusijom, uključujući i tokom rata u Siriji.

  • Svijet ima rezerve samo za 27 dana

    Svijet ima rezerve samo za 27 dana

    Cijena pšenice na terminskom trgovanju u SAD skočila je danas na 14-godišnji maksimum.

    Do toga je došlo usled neviđene tražnje uvoznika koji nastoje da obezbede snabdevanje nakon zatvaranja luka u Ukrajini i prekida isporuka iz Rusije.Ukrajina i Rusija učestvuju sa oko 29 posto u ukupnom svetskom izvozu pšenice, piše Rojters.

    Cijena pšenice na Čikaškoj berzi iznosi danas 11,34 dolara za bušel (27,2 kilograma) i viša je za 40 posto nego na početku ove godine.

    Rat u Ukrajini preti globalnim zalihama hlebnog zrna, jer se smanjuju zalihe velikih izvoznika kao što su Sjedinjene Države i Evropska unija, potkopavajući njihovu sposobnost da intervenišu u vremenima krize.

    Zalihe velikih izvoznika pšenice – EU, Rusije, SAD, Kanade, Ukrajine, Argentine, Australije i Kazahstana – pašće na devetogodišnji minimum od 57 miliona tona do kraja sezone 2021/22, prema proceni Međunarodne agencije za žita (IGC).

    Oni sada učestvuju sa samo jednom petinom u globalnim zalihama, što je u odnosu na procenjenu svetsku potrošnju, koja iznosi 781 milion tona, dovoljno da se svet hrani samo 27 dana.

    Takođe postoji zabrinutost da bi aktuelna kriza mogla da spreči poljoprivrednike u Rusiji i Ukrajini da poseju žitarice ovog proleća, što bi donelo još veći pritisak na globalno snabdevanje.

  • Posle 6 kliničkih ispitivanja i preko 4.000 pacijenata, SZO preporučila pilulu protiv kovida

    Posle 6 kliničkih ispitivanja i preko 4.000 pacijenata, SZO preporučila pilulu protiv kovida

    Panel Svetske zdravstvene organizacije podržao je ove nedelje upotrebu Merkove antivirusne pilule protiv kovida 19 za pacijente koji su u velikom riziku od hospitalizacije.

    Stručna komisija je uslovno preporučila pilulu molnupiravir, za pacijente sa lakšim oboljenjem koji su u velikom riziku od hospitalizacije, kao što su imunokompromitovani, nevakcinisani, stariji i oni sa hroničnim oboljenjima, prenosi Rojters.

    Preporuka je zasnovana na novim podacima iz šest kliničkih ispitivanja u kojima je učestvovalo 4.796 pacijenata.

    Otkako je molnupiravir u SAD dobio dozvolu u decembru, tražnja za pilulama među pacijentima sa kovidom 19 je pretrpela udarac zbog relativno niske efikasnosti i potencijalnih bezbednosnih problema za određene grupe.

    Kome su namenjeni lekovi molnupiravir i pakslovid?

    Na panelu SZO je rečeno da se takođe pripremaju preporuke za konkurentsku antivirusnu pilulu protiv kovida 19, pakslovid, kompanije Fajzer.

    Pokazalo se da je Fajzerova pilula skoro 90 odsto efikasna u prevenciji hospitalizacija i smrti od kovida 19, u poređenju sa 30 odsto za molnupiravir.

    Preporuke Grupe za razvoj smernica SZO (GDG) imaju za cilj da pomognu lekarima da pruže najbolju negu pacijentima pri naglom razvoju u situacije sa bolestima, kao što je pandemija kovida 19.

    Takođe je rečeno da mladim i zdravim pacijentima, uključujući decu, i trudnice ili dojilje, ne treba davati molnupiravir zbog potencijalnih rizika kao što su defekti kod fetusa u razvoju, kao što je pokazano u studijama na životinjama.

    Smernice SZO, objavljene u “British Medical Journal”, kažu da nije data preporuka za upotrebu molnupiravira kod pacijenata sa teškom ili kritičnom bolešću jer nije bilo podataka o ispitivanju za ovu grupu.

    Komisija je takođe ažurirala svoje smernice za upotrebu koktela antitela protiv kovida 19 kompanije Regeneron. Sada preporučuje lek samo za ljude koji nisu zaraženi omikronom, jer su novi pretklinički podaci pokazali da nije efikasan protiv ove varijante.

    U januaru je panel preporučio upotrebu baricitiniba kompanije Eli Lili za pacijente sa teškim kovidom 19 u kombinaciji sa kortikosteroidima i uslovno je odobrio terapiju antitelima firmi Glakso Smit Klajn i Vir bajoteknolodži za pacijente sa najvećim rizikom od hospitalizacije.

  • Vučić: “Odluku o kandidatu donosimo 7. marta”

    Predsednik Srbije i lider SNS-a Aleksandar Vučić najavio da će naprednjaci odluku o kandidatu za predsjedničke izbore donjeti 7. marta.

    Konstatovao je da Srbija trenutno ima većih briga od izbora.

    Vučić je, na pitanje da li će sutra, kada se se očekuje raspisivanje predsjedničkih izbora početi sa prikupljanjem potpisa, rekao da neće.

    “Naravno da ne počinjemo, jer nismo doneli ni odluku oko kandidata”, objasnio je on.

    Rekao je da je za 7.mart zakazao sednicu Predsedništva SNS-a.

    “Ko će sada da se bavi izborima, bezbroj problema i muka imamo. Koga sada briga za izbore, ima mesec dana do izbora”, naglasio je on.

  • Raspisani predsjednički izbori

    Raspisani predsjednički izbori

    Predsjednik Skupštine Ivica Dačić raspisao je u podne izbore za predsjednika Srbije za 3. april.

    Dačić je rekao da mandat predsjednika Republike traje do kraja maja.”Upravo sam raspisao predsjedničke izbore, odluka stupa na snagu objavljivanjem u Službenom glasniku, što znači da će izborne radnje odmah krenuti”, naveo je on.

    Dodao je da stranke i drugi imaju pravo da kandiduju svoje kandidate do 12. marta u ponoć.

    “Ove godine je usaglašen taj rok za kandidate za parlamentarne, predsedničke i lokalne izbore”, skrenuo je pažnju Dačić.

    Kazao je da nigde ne postoji tehnički mandat predsjednika Republike, te će on biti u punom mandatu bez obzira što su izbori raspisani.

    “U tehničkom mandatu je jedino Vlada Srbije, parlament je raspušten”, kazao je Dačić.

    Pozvao je sve kanidate da se prijave za predjsedničke izbore, sa željom da izbori proteknu u demokratskoj i fer atmosferi.

    Izbori će biti održani, kako je ranije i najavio Dačić 3. aprila, istog dana kada i parlamentarni i lokalni.

    Predsjednički izbori se u skladu s Ustavom i zakonom, raspisuju 90 dana pre isteka mandata predsednika Republike

  • 15 miliona KM za nabavku pšenice, ulja, šećera

    15 miliona KM za nabavku pšenice, ulja, šećera

    Iako će Vlada Republike Srpske interventno nabaviti određenu količinu osnovnih životnih namirnica, za šta će biti izdvojeno oko 15 miliona KM, iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je ova mjera zakasnila te da je ovo neki vid “gašenja požara”.

    Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, kazala je da je tržište stabilno, da su i sve lokalne zajednice snabdjevene robom široke potrošnje, ali da Vlada RS želi da bude spremna za sve eventualne situacije u kojima se Srpska može naći.

    “Ipak, gledajući šta se dešava oko nas, odlučili smo da nabavimo određene količine merkantilne pšenice, ulja, šećera, riže, soli, konzervi hrane, mesnih prerađevina i slično, te naftu i naftne derivate”, navela je Gašićeva i istakla da se radi o prvom koraku, odnosno o direktnoj nabavci.

    “Razgovarali smo sa trgovcima i proizvođačima i možemo reći da nema nestabilnosti na tržištu u smislu bilo kakve nestašice, niti ima naznaka da će biti nestašica. Ipak, odlučili smo da nabavimo određene količine osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata”, pojasnila je Gašićeva i dodala da su cijene porasle svuda i da se to dešava u svim prodavnicama.

    Kako je rekla, još je na snazi ograničenje marži na naftu i naftne derivate i istakla je da ne bi bilo dobro dodatno ograničenje, jer bi moglo doći do vještačkih nestašica.

    Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je da ova mjera ne treba da plaši građane, jer je samo cilj da Srpska bude spremna za eventualne prekide u lancima snabdijevanja.

    “Trenutno u 16 silosa u Srpskoj imamo više od 15.000 tona pšenice, što je dovoljno za dva i po mjeseca ako u Srpsku ne bi ušlo nijedno zrno pšenice”, rekao je Pašalić.

    Dodao je da zasad ima svega dovoljno, ali da se, kako kaže, ne zna šta će biti za mjesec dana ako sukobi u Ukrajini potraju.

    “Podsjećam da Rusija i Ukrajina proizvedu oko 30 odsto svjetske pšenice”, istakao je Pašalić.

    Da je ova mjera Vlade RS trebalo da se desi ranije da bi se pomoglo građanima i da se zaustavi rast cijena, smatraju iz udruženja za zaštitu potrošača u Srpskoj.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da su ove mjere morale biti drastično drugačije i da su morale da se dese znatno ranije.

    “Mora se zaustaviti rast cijena, barem određenog broja artikla, te je ovo sada, čini mi se, pomalo gašenje požara”, kaže Marićeva i ističe da je skoro svakodnevni rast cijene ugrozio mnoge porodice.

    Kako je rekla, što se tiče nestašice određene vrste robe, primjetno je da se nekim marketima ne mogu na policama naći osnovne životne namirnice.

    “Ljudi se mnogo plaše svih dešavanja, prvenstveno zbog poskupljena, a zatim i dešavanjima sa Ukrajinom i Rusijom, tako da nije ni čudno što kupuju i prave zalihe osnovnih životnih namirnica”, pojasnila je Marićeva.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, za “Nezavisne novine” kazao je da je sigurno trebalo ranije reagovati ovakvim mjerama.

    “U svakom slučaju, nikada nije kasno da se zaustavi divljanje cijena”, kazao je Srdić i dodao da je svaki pokušaj stabilizacije i snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama pohvalan.

  • Zelenski pozvao Putina da razgovaraju: Ja sam normalan čovjek, čega se bojiš?

    Zelenski pozvao Putina da razgovaraju: Ja sam normalan čovjek, čega se bojiš?

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski organizovao je danas konferenciju za medije na kojoj je govorio o ratu u ovoj državi, ali je također uputio poruku i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Između ostalog Zelenski je pozvao Zapad da poveća vojnu pomoć Ukrajini. Pored slanja protutenkovskog naoružanja, ukrajinski predsjednik ističe kako to nije dovoljno.

    “Ako nemate moć da zatvorite nebo, onda mi dajte avione. Ako nas tada više ne bude, ne daj Bože, naredne će biti Latvija, Litvanija i Estonija. Vjerujte mi”, rekao je Zelenski.

    Kada je riječ o mogućem razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Zelenski ističe kako želi da razgovara s ruskim predsjednikom o tome da ruska vojska napusti Ukrajinu.
    “Mi ne napadamo Rusiju i ne planiramo da je napadamo. Šta hoćete od nas? Napustite našu zemlju. Ako ne želiš sada da odeš, sjedi sa mnom za pregovarački stol, slobodno. Samo ne na 30 metara kao što je bio slučaj s Macronom i Scholzom. Ja sam komšija, ne grizem. Normalan sam čovjek i sjedi sa mnom i pričaj. Čega se bojiš?”, poručio je Zelenski Putinu.

  • “Ruska vojska uspješno izvršava sve zadatke u Ukrajini, borimo se s neonacistima”

    “Ruska vojska uspješno izvršava sve zadatke u Ukrajini, borimo se s neonacistima”

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin održao je večeras sastanak s članovima Vijeća sigurnosti Rusije tokom koje je komentarisao aktuelnu situaciju i specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini specijalnom vojnom operacijom

    Tokom obraćanja, Putin je rekao kako je tok neprijateljstava u Ukrajini pokazao da se Ruska Federacija bori s neonacistima.

    “Neonacisti uzimaju strane državljane za taoce. Postoje objektivni podaci o tome da nacionalisti postavljaju tešku vojnu opremu u Ukrajini u zonu stambenih zgrada. Dvojicu kineskih državljana koji su pokušali napustiti Harkov, ranili su upravo neonacisti”, rekao je Putin.

    Nakon toga, Putin se osvrnuo na aktivnosti ruske vojske u Ukrajini, te je poručio kako se Ukrajinci i Rusi jedan narod.

    “Tokom operaciji u Ukrajini, ruski vojnici i oficiri djeluju hrabro, kao pravi heroji. Ponosan sam što sam dio moćnog, snažnog i multinacionalnog naroda Ruske Federacije. Specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini odvija se striktno prema planu i do sada su svi zadaci uspješno riješeni”, poručio je Putin.

    Nakon toga, on je, zajedno s članovima Vijeća sigurnosti, minutom šutnje odao počast svim vojnicima koji su poginuli tokom sukoba u Ukrajini.

    “Oficiru Nurmagomedu Gadžimagomedovu posthumno dodjeljujem titulu Heroja Rusije za njegova herojska djela tokom operacije u Ukrajini. Naša vojska djeluje s punim razumijevanjem ispravnosti ove stvari. Kada je riječ o poginulim i ranjenim vojnicima. Porodice žrtava dobiće dodatnih 5 miliona rubalja, a porodicama ranjenih ruskih vojnika biće isplaćeno dodatnih 3 miliona rubalja”, zaključio je Vladimir Putin tokom obraćanja na Vijeću sigurnosti Ruske Federacije.

  • Igor Crnadak: Dodik je najveći izdajnik srpskog naroda, hoće da posvađa RS i Srbiju

    Potpredsjednik PDP-a i narodni poslanik Igor Crnadak ponovo je komentirao poteze lidera SNSD-a Milorada Dodika.

    “Iako on optužuje druge, najveći izdajnik Republike Srpske i srpskog naroda je Milorad Dodik, jer je njegov režim opustošio Republiku Srpsku i posvađao je sa cijelim svijetom, a sada hoće da nas posvađa i sa Srbijom”, rekao je Crnadak.

    Crnadak kaže da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić juče donio odluku koja je za svakog pripadnika sprskog naroda teška, ali je bila neophodna i izbalansirana.

    “Bez spominjanja sankcija, podržan je jasan stav da se teritorijalni integritet svake zemlje na svijetu treba poštovati. Ovu odluku nije bilo lako donijeti, ali je važno za buduće generacije i nije korektno što se Dodik na ovom pitanju suprotstavlja Srbiji. Zato pozivam Dodika da dođe u Narodnu skupštinu i da tamo provjeri šta želi narod RS-a: da bude uz Srbiju i Europa ili uz Sjevernu Koreju i Eritreju”, rekao je Crnadak.

  • Bisera Turković zatražila da BiH odmah dobije status kandidata za članstvo u EU

    Bisera Turković zatražila da BiH odmah dobije status kandidata za članstvo u EU

    Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković zatražila je od zvaničnika EU da Bosni i Hercegovini odmah daju status kandidata.

    Turković je ovaj apel uputila nakon što je još nekoliko zemalja iznijelo slične zahtjeve pred EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    “U ovim teškim i neizvjesnim vremenima za sigurnost Evrope, molimo vas da Bosni i Hercegovini odmah dodijelite status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji”, napisala je Turković na Twitteru.

    Kako je naglasila, pristupanje Evropskoj uniji garantira mir i stabilnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.

    Primanje u članstvo u EU po hitnom postupku ovih dana je zatražila Ukrajina, a potom i Gruzija.