VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stoltenberg: NATO ulaže milijardu evra u vojna tehnološka istraživanja

    Stoltenberg: NATO ulaže milijardu evra u vojna tehnološka istraživanja

    NATO će pokrenuti fond za inovacije čiji će budžet biti milijardu evra, kako bi podstakao tehnološka istraživanja u vojne svrhe, izjavio je danas generalni sekretar te organizacije Jens Stoltenberg na samitu u Madridu.

    Lideri okupljeni na samitu NATO-a u Madridu složili su se da formiraju fond, naveo je Stoltenberg posljednjeg dana sastanka, navodi Rojters.

    “Složili smo se da uspostavimo novi fond za inovacije od milijardu evra”, istakao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Multinacionalni fond bi trebalo da okupi vlade, privatni sektor i akademsku zajednicu kako bi ojačao tehnološku prednost NATO-a, saopštila je ta organizacija, navodi britanska agencija.

  • Samit NATO donio odluke o transformaciji i jačanju saveza

    Samit NATO u Madridu bliži se danas završnici odlukama o transformaciji i jačanju Alijanse.

    “Odluke koje smo donijeli u Madridu obezbjediće da naša Alijansa nastavi da čuva mir, sprečava sukobe i štiti naše narode i naše vrijednosti. Evropa i Sjeverna Amerika zajedno u NATO”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, a navedeno je u saopštenju.

    Lideri zemalja članica NATO složili su se sa fundamentalnim promjenama u odvraćanju i odbrani NATO, uz jačanje napredne odbrane, jačanje borbenih grupa u istočnom dijelu Alijanse i povećanje broja snaga visoke spremnosti na preko 300.000.

    Lideri su se, takođe, složili da više ulažu u vojni savez i da povećaju zajedničko finansiranje.

    Tokom samita najbliži partneri NATO Finska i Švedska pozvani su da se pridruže Alijansi, što je značajan podsticaj evroatlantskoj bezbjednosti.

    Saveznici su se složili da pruže dugoročnu podršku Ukrajini kroz ojačani sveobuhvatni paket pomoći.

    Lideri su podržali novi strateški koncept NATO u opasnijem i konkurentnijem svijetu, a kojim se utvrđuje pristup NATO Rusiji i drugim prijetnjama, uključujući terorizam, sajber i hibridne napade.

    Prvi put strateški koncept se bavi izazovima koje postavlja Kina, a lideri su se dogovorili i o koracima za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte i kretanje ka nultoj emisiji do 2050. godine.

    Na Samitu je, takođe, pokrenut novi fond za inovacije NATO koji će pomoći Alijansi da “izoštri” svoju tehnološku prednost.

    Saveznici su se, takođe, ponovo posvetili borbi protiv terorizma i odgovorom NATO na prijetnje i izazove sa Bliskog istoka, sjeverne Afrike i Sahela.

    “Suočavamo se sa najozbiljnijom bezbjednosnom situacijom u posljednjih nekoliko decenija. Ali izlazimo na izazov sa jedinstvom i odlučnošću”, poručio je generalni sekretar NATO na završnoj konferenciji za novinare.

    On je zahvalio Španiji što je bila domaćin istorijskog samita i rekao da će sljedeće godine samit NATO biti održan u Viljnusu u Litvaniji.

    U Madridu su na samitu prvi put zajedno učestvovali partneri NATO iz Indo-Pacifika – Australija, Japan, Novi Zeland i Republika Koreja.

  • Banke počele da povećavaju rate kredida

    Banke počele da povećavaju rate kredida

    Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da će mi od 1. jula rata kredita biti veća za 12 konvertibilnih maraka.

    Ovo za Srpskainfo kaže jedan Banjalučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina. Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora. Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit.

    Budući da je Evropska centralna banka počela sa restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od septembra 2015. godine.

    Dva puta godišnje
    Samim tim banke u Republici Srpskoj su počele da usklađuju svoje poslovanje sa rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na šestomjesečnom nivou.

    To znači da će navedeni Banjalučanin narednih šest mjeseci, odnosno do kraja godine da plaća ratu kredita veću za 12 KM, što znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 konvertibilne marke. Njegova rata je bila 501, a od 1. jula će da bude 513 KM.

    Naredno usklađivanje biće početkom naredne godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana.

    Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu kada je prije više od 10 godina rastao Euribor, pa su poslije gotovo deceniju imali konstantan pad rata.

    – Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko kraće vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam spokojnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita – priča Sanja M. iz Banjaluke.

    Nema prevare
    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, za Srpskainfo kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme došlo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu.

    – Mnogi krediti u BiH vezani su za Euribor, Libor i ostale kamatne stope sa tih tržišta, a njihov rast se odražava na rast rata naših građana. Ne možemo reći da je ovo iznenađenje, ovo je najavljivano i tu klauzulu imaju u ugovoru – usklađivanje kredita sa Euriborom. I sam od 2018. godine najavljujem da će morati doći do restriktivnije monetarne politike u odnosu na dugo razdoblje izuzetno niskih kamatnih stopa, a sam Euribor je negativan od 2015. godine – objašnjava Đogo.

    On kaže da su građani, dok je Euribor bio negativan, plaćali samo kamatnu maržu kao neki vid nadoknade za rizik banke.

    – Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-više ima u svim ugovorima koje banke imaju sa građanima i privredom. Unesena je takva kaluzula – ističe Đogo.

    Ono na što još treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najčešće je šestomjesečno, mada može da bude i na godišnjem, pa i mjesečnom nivou. Sve zavisi kako su građani to definisali u ugovoru s bankom.

    Đogo kaže da se zapravo radi o tome da se Evropska centralna banka vraća na “normalno stanje” monetarne politike, jer od 2008. godine traje period izuzetno niskih kamatnih stopa – jeftinog novca.

    Zadužene građane najviše zanima do kada će da traje period rasta njihovih rata kredita.

    – Nažalost, to je kombinacija faktora i ne znam da li iko na svijetu može da pouzdano odgovori na to pitanje. Ono što je sigurno jeste da će Evropska centralna banka voditi ovakvu politiku sve dok inflacija divlja, a ta banka upravo ima zadatak da obuzda rast inflacije, koji je premašio i najnegativnija očekivanja. Evo, u BiH se očekivao rast inflacije od 10 odsto, a imamo 14 odsto. Slično je i u većini razvijenih zemalja što podstiče centralne banke da pooštravaju monetarnu politiku. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, kada vidimo da je rast inflacije zaustavljen, onda se može očekivati zaustavljanje pritiska na rast kamatnih stopa i rata kredita – zaključuje Đogo.

    Fiksna kamatna stopa
    Ovim povodom oglasila se i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj su potvrdili da se očekuju promjene referentnih kamatnih stopa na domaćem tržištu za ranije ugovorene kredite koji uključuju promjenjivu, odnosno varijabilnu kamatnu stopu.

    – Banke su dužne da obavijeste klijenta unaprijed o opcijama fiksne i promjenjive kamatne stope na kredite. Stoga, uvažavajući činjenicu da je promjenjiva kamatna stopa predviđena i prije samog zasnivanja ugovora o kreditu, odnosno klijent je pravovremeno i tačno informisan o mogućnosti da dođe do promjene u visini kamatne stope, takva promjena ne bi trebalo da ugrozi sposobnost klijenta da uredno izmiruje kreditne obaveze – tvrde u Agenciji.

    U Agenciji za bankarstvo RS naglašavaju da ranije ugovoreni krediti sa fiksnom kamatnom stopom neće biti izloženi promjeni referentnih kamatnih stopa, jer u bankarskoj praksi fiksne stope već uključuju komponentu očekivanih promjena.

    – Bankarski sektor RS je visoko likvidan, a uvezena inflacija, na koju ne mogu uticati, kao i rast cijena, mogu imati manji uticaj na domaću ekonomiju, a samim tim i na bankarski sektor – dodaju u Agenciji.

  • Đinping povodom 25 godina od okončanja britanske uprave

    Đinping povodom 25 godina od okončanja britanske uprave

    Kineski predsjednik Si Đinping rekao je danas tokom posjete Hong Kongu povodom 25 godina od okončanja britanske uprave da se ovaj grad “uzdigao iz vatre”.

    Ovo je prva Sijeva posjeta velikom poslovnom centru nakon gušenja demokratskog pokreta.

    “U prethodnom periodu, Hong Kong je prošao više od jednog ozbiljnog testa i prevazišao više od jednog rizika i izazova”, rekao je Si po dolasku na stanicu brzih vozova u centru grada.

    On je dodao da se “Hong Kong, nakon oluje, uzdigao iz vatre i pokazao izuzetnu vitalnost”.

    Danas je i polovina pedesetogodišnjeg perioda modela uprave koji su dogovorili Velika Britanija i Kina. Prema tom dogovoru, grad će zadržati određenu autonomiju i slobode.

    Kritičari kažu da su te slobode ukinute zakonom o bezbjednosti koji su nametnule vlasti iz Pekinga nakon prodemokratskih demonstracija 2019. godine.

    Si je rekao danas da su “činjenice pokazale da je sistem ‘jedna zemlja – dva sistema’ veoma vitalan”.

    “To može da garantuje dugoročnu stabilnost i prosperitet Hong Konga i da brani dobrobit naroda pokrajine”, dodao je kineski predsjednik.

    Ovo je prvo Sijevo putovanje izvan centralnog dijela Kine u posljednje gotovo dvije i po godine.

  • Priština odustala od zahtjeva za članstvo u Interpolu

    Priština odustala od zahtjeva za članstvo u Interpolu

    Priština je odustala od apliciranja za članstvo Kosova u Interpolu, jer ne može da obezbijedi dovoljnu podršku na Generalnoj skupštini ove organizacije u oktobru, u Indiji.
    Kako “Novosti” saznaju iz diplomatskih izvora, vladi Aljbina Kurtija je iza zapadnih centara moći sugerisano da će u slučaju da podnesu zahtjev za članstvo ponovo doživjeti debakl i da sad nije trenutak da se upuštaju u ovu avanturu.

    I Kurti je svjestan da ne bi bilo dobro da u Interpolu doživi još jedan debakl, posebno imajući u vidu nedavni pokušaj da otvore vrata Savjeta Evrope koji je takođe prošao neslavno. Inače, najveći pokrovitelji kosovske nezavisnosti, prije svih Njemačka i Francuska u startu su se protivile da Priština podnese zahtjev za članstvo u SE u ovom trenutku, s obzirom na delikatne geopolitičke okolnosti zbog ukrajinsko-ruskog sukoba. Nezadovoljatvo Zapada dosolila je i činjenica što je Priština ovaj potez povukla bez detaljnih konsultacija sa njima.

    Protiv da Kosovo aplicira za SE bila je i Ukrajina, jer smatra da bi to dalo mogućnost Krimu i Donbasu, da kao međunarodno nepriznate teritorije, takođe podnesu zahtkev za SE.

    Izvori “Novosti” tvrde da Kurti, poslije neuspjeha u SE, dogovora oko mape puta za sprovođenje sporauzama o energetici koji ne ide na ruku Prištini, i izvesnog debakla ako se upuste u priču o članstvu u Interpolu, pokušava da napravi nešto što će mu donijeti poene na domaćoj političkoj sceni. Zato i pokušava da pokaže “mišiće” zabranom srpskih ličnih karata i registarskih tablica.

  • Podžić nije saglasan sa Milanovićem

    Podžić nije saglasan sa Milanovićem

    Ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić izjavio je u Madridu da nije saglasan sa izjavom predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da bi situacija u BiH mogla izazvati nestabilnosti na Balkanu.
    Podžuć je rekao novinarima da mu se čini “da Milanović liječi neke svoje frustracije jer se dugo vodila polemika oko njegovog blokiranja puta Finske i Švedske u punopravno članstvo NATO-a”.

    On je istakao da BiH upravo sa Hrvatskom ima odličnu saradnju u smislu školovanja osoblja i izvođenje zajedničkih vježbi, javlja izvještač Srne.

    Podžić je rekao da je ohrabren jedinstvom i podrškom ministara odbrane zemalja članica NATO koju su iskazali tokom radne večere u okviru Samita Sjevernoatlantske alijanse u Španiji, podsjetivši da su na toj večeri sa ministrima zemalja članica NATO-a sinoć bili jedinstveni u podršci i pomoći BiH.

    On je naveo da je tokom te večere tema bila Balkan, ali da se sve pretvorilo u razgovore o vezama BiH i Sjeveroatlantskog saveza.

    Podžić je rekao da je podržan paket podrške za BiH, kao i za sve zemlje članice NATO saveza koje su “trenutno ugrožene” zbog rata u Ukrajini, te da je tema bila i činjenica da se misija EUFOR-a završava u novembru.

    On je naveo da je NATO prije mjesec dana počeo rad na paketu pomoći za BiH, koji je juče potvrđen i predviđa “da zemlja bude stavljena u punu strukturu buduće evropske bezbjednosti kao da je članica Saveza”.

    “To će BiH omogućiti brzo sprovođenje Pregleda odbrane i modernizaciju Oružanih snaga. Olakšaće nam i tamo gdje imamo problema sa budžetom”, rekao je Podžić.

    Na pitanje Srne o protivljenju Republike Srpske punopravnom članstvu u NATO-u imajući u vidu rezoluciju Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti BiH, Podžić je naveo da će se to pitanje morati rješavati razgovorima.

    Milanović je na Samitu NATO-a u Madridu rekao da BiH predstavlja bezbjednosni problem “i nešto što život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim, i što ugrožava barem pola miliona državljana EU, što su Hrvati u BiH”. On je podsjetio da je Evropski savjet Ukrajini i Moldaviji dao status kandidata, “a BiH čvrgu” i prazna obećanja.

  • Izložba konkursnih radova za Centralno spomen – obilježje

    Izložba konkursnih radova za idejno rješenje Centralnog gradskog spomen – obilježja poginulim i nestalim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske biće otvorena u utorak, 5. jula sa početkom u 19.00 časova u Izložbenom salonu Banskog dvora.
    Svi zainteresovani imaće priliku da pogledaju konkursne radove u periodu od 5. do 15. jula, saopšteno je iz Gradske uprave.

  • Uhapšen Banjalučanin, terete ga da je silovao suprugu

    Uhapšen Banjalučanin, terete ga da je silovao suprugu

    Četrdesetčetvorogodišnji Banjalučanin S.S. uhapšen je zbog sumnje da je silovao suprugu (42), a terete ga i za nasilje u porodici, saznaju “Nezavisne novine”.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka zatražilo je da mu se odredi pritvor.

    Tužilac ga je, naime, ispitao i predložio Osnovnom sudu u Banjaluci da ga pošalje iza brave.

    Pritvor je predložen zbog bojazni da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog straha da će ponoviti krivično djelo.

    Ovaj slučaj, kako se sumnja, dogodio se u utorak oko 13.30 časova u Banjaluci.

  • Sijatro sutra u posjeti Srpskoj, sastaje se sa Dodikom

    Sijatro sutra u posjeti Srpskoj, sastaje se sa Dodikom

    Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijatro sutra je u posjeti Republici Srpskoj.

    Sijatro će se sastati sa srpskom članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i rukovodstvom Srpske, potvrđeno je ATV-u.

    Ova posjeta nastavak je saradnje i prijateljskih odnosa Mađarske i Republike Srpske.

  • SNSD prelomio: Za koga sve nema mjesta na kandidatskim listama

    SNSD prelomio: Za koga sve nema mjesta na kandidatskim listama

    Na kandidatskim listama SNSD-a za predstojeće izbore neće biti nekih zvučnih partijskih imena iz ranijih izbornih ciklusa.

    Tako na listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamenta BiH, između ostalih, neće biti Dušica Šolaja, Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Lazar Prodanović i Sredoje Nović. Liste su, kako tvrde izvori iz SNSD-a, popunjene uglavnom mlađim kandidatima i onima srednje generacije, a novina pred iduće oktobarske izbore je to da onaj ko osvoji mandat u parlamentu neće istovremeno moći biti poslanik i direktor nekog preduzeća, saznaje Glas Srpske.

    Predsjedništvo SNSD-a trebalo bi da sutra zasjedati u Laktašima i da donese konačne odluke o kandidatima za izbore. Tada bi trebalo da bude objelodanjeno ko će biti kandidati za predsjednika Republike i srpskog člana Predsjedništva BiH, a prema nezvaničnim informacijama u te trke će Milorad Dodik i Željka Cvijanović.