Autor: INFO

  • Stoilković: Ukrajina nije članica NATO-a, niti će to ikada biti!

    Stoilković: Ukrajina nije članica NATO-a, niti će to ikada biti!

    Predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji i poslanik u makedonskom Sobranju odgovarao je na pitanja popularnog makedonskog portala lokalno.mk :

    Poštovani gospodine Popovski, želim da Vam se zahvalim na mogućnosti da, kroz odgovore na Vaša pitanja, iznesem i predstavim makedonskoj javnosti deo svojih razmišljanja. S posebnom pažnjom sam proučio pitanja koja ste mi namenili, i odmah želim da vam ukažem da ista nisu kompatibilna s mojim poznavanjima vojne tematike, tako da ću to prepustiti „slavnim“ kvazi analitičarima, odnosno krvožednim navijačima, inače običnim najamnicima. Budući da nisam vojni analitičar, ne bih mogao da znam da li se stvari odvijaju prema Putinovom ili planu nekog drugog u tom pravcu, ali ono što je sada već vidljivo jeste promena u ponašanju ukrajinskog rukovodstva koje poslednjih dana daje izjave potpuno oprečne od onih pre početka specijalne operacije Ruske Federacije, vidljiva je spremnost da se neki od zahteva ipak prihvate. Kako vreme bude odmicalo biće ih sve više. Iz ovakvog ponašanja mogu se izvući odgovarajući objektivni zaključci.

    Što se tiče Srbije, moram još jednom da istaknem da ja nisam advokat ni Srbije, ni Rusije, niti je to moj posao – s obzirom da ove dve države imaju svoje legitimne predstavnike u liku Aleksandra Vučića i Vladimira Vladimiroviča Putina. Ja sam makedonski političar, predsednik političke stranke koja ima svoj program i registrovana je u skladu sa Zakonom o političkim partijama, i ne bih znao da li stav Srbije da zauzme neutralnu stranu u sporu znači razlaz sa Zapadom, iako sam potpuno siguran da se Srbija ponaša veoma dostojanstveno i, prema mišljenju srpskog naroda i građana Srbije, na adekvatan način brani interese srpskog naroda i srpske države.

    Inače, mene i nas u stranci pre svega zanima sprovođenje partijskog programa i njegovo dosledno predstavljanje javnosti, za ostalo što se dešava zainteresovani smo prvenstveno s aspekta uticaja istog na život građana i države uopšte. Stoga mi je potpuno neshvatljivo Vaše pitanje kako komentarišem odluku tzv. kosovskih vlasti da počnu pregovore za članstvo u NATO-u, a da me pre toga niste pitali o ključnim uzrocima ruske specijalne operacije u Ukrajini, s obzirom na Deklaraciju usvojenu u našem parlamentu o poštovanju međunarodnog prava. I to ne kako ja tumačim istu, već kako makedonska javnost tumači izjavu predsednika Džaferija, koji je zvanični predstavnik naše države, a koji je odlučno podržao tu bruku. Poštovanje međunarodnog prava par ekcelans, zar ne? Smejurija koja može da završi tragično.

    Pitate šta znači to što je Rusija stavila Severnu Makedoniju na listu neprijateljskih zemalja? Kao da ste zaboravili izjave naše ministarke odbrane koja je hladno ponudila naše trupe kao topovsko meso za Ukrajinu, iako ista nije članica NATO-a, niti će to ikada biti. Na stranu što je odluka o slanju oružja u Ukrajinu smešna, s obzirom na kapacitete, ali prećutati to što neko u tvojoj državi otvoreno regrutuje pse rata i ne fali mu ni dlaka s glave, stvarno je degutantno. Zbog toga otvoreno pitam teledirigovanu javnost, koji je stvarni razlog i izgovor brutalne eksplozije pritajene rusofobije i kako se to ležerno promoviše militarizacija društva i države, iako se sve ovo lako može pretvoriti u nuklearnu katastrofu. Stara pogubna praksa, ne želimo da vidimo ništa loše u onome što sami radimo, ali smo uvek spremni da delimo pridike drugima. S kojim mozgom ovo rade nosioci javnih funkcija kod nas – pitanje je svih pitanja, kao i hoće li odgovarati za svoje krajnje neodgovorno ponašanje kojim su državu doveli u veoma neprijatnu situaciju. Ja ne bih bio toliko ležeran posle ovakve odluke Ruske Federacije, što ne znači da neću pomoći da se situacija popravi.

    Kad me već pitate o upozorenju Ambasade RF u Skoplju da se dešavanja u našoj zemlji prate, te da li je ugrožena bezbednost naših građana i države, odnosno kako Rusi mogu ovde da efektuiraju svoja upozorenja, odgovor je vrlo jednostavan – posao ove institucije je da prati dešavanja i da zvanične stavove prenosi državi čiji je predstavnik. Zabrinjava odnos medija, a još više cenzura i jednostrani pristup u izveštavanju i histerično antirusko kevtanje, inače klasična diskriminacija ruske kulture i njenih vrhunskuh predstavnika. Ispočetka je bilo „Ne primamo pse i Srbe“, a sada „Ne primamo pse, mačke i Ruse“ – što je u najmanju ruku sramno, iako je sada već očigledno da je ovo suprotno većinskoj volji građana Makedonije.

    Vreme će pokazati da li su Makedonci uglavnom proruski raspoloženi, ali već sada je izvesno da je to pre svega rezultat dugogodišnjih nepravdi sa kojima se suočavaju na međunarodnom planu, a još više što su to iživljavanje i sve te nepravde doživeli na sopstvenoj koži. Osećaj poniženosti i sistematskog obezvređivanja učinio je Makedonce osetljivim na nepravde vidljive i iz aviona svima, osim ološu od elite koji bez ikakve odgovornosti upravlja društvom.

  • “Srbija Sarajevu šalje respiratore, vakcine i povoljnu cijenu gasa, a oni bi da je sravne sa zemljom” – Nenad Stevandić o ludilu u Federaciji

    Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ne krije zahvalnost Srbiji za svu pomoć koju pruža svom narodu u RS. On je za naš portal otkrio i kakve su pozicije Sarajeva, koje uporno sanja kako da sruši Beograd, i to ne figurativnio, nego doslovno – krstarećim raketama.

    Stevandić je za naš portal otktio i kakve su pozicije Sarajeva, kao i kakav je njegov stav po pitanju akruelne rusko-ukrajinske krize.

    O rusko-ukrajinskoj krizi

    • Poslanici Srbi iz Republike Srpske nisu se odazvali na pozive da se u Sarajevu napravi histerična atmosfera prema Rusiji. Znali smo da je u pitanju nacionalističko iživljavanje – počinje Stevandić i objašnjava zbog čega smatra da oni ne bi trebalo da se mešaju u ovaj sukob:
    • Uvek se setimo kako je bilo našem narodu, bombardovanje ‘95 i ‘99… I naravno, nijednom bombardovanom narodu nije prijatno, tu ginu civili. Nismo “tas na vagi” koji će presuditi, ali, kada se sukube slonovi nastrada trava. Mi ne treba da budemo ni blizu tog sukoba, jer ne možemo da budemo slonovi u međunarodnoj politici – objašnjava Stevandić.

    Zvanična politika Sarajeva “Da komšiji crkne krava”
    Zbog čega političko Sarajevo Srbiju krivi i onda kada čini sve da pomogne, ne samo Republici Srpskoj, već i FBiH, bilo je jedno od pitanja, Stevandić je objasnio i da je politika zvaničnog Sarajeva retrogradna, po sistemu “da komšiji crkne krava”.

    Dobra cena gasa koju je Vučić dobio za Srbiju ostala je i za Republiku Srpsku, ali i za Federaciju BiH. Zbog toga se Sarajevo nije se smrzavalo, a oni su dobrotu Beograda vratili na ružan način. Baš kao i za vakcine i respiratore – kaže Stevandić, koji otkriva i šta su iz Sarajeva predlagali, kada je Srbija slala respiratore:

    Imali smo poslanika iz Federalnog parlamenta u BiH, koji je rekao “Bolje da BiH kupuje krstareće rakete, nego respiratore”. Znači, po cenu da ti ljudi umiru ti ćeš kuputi nešto što će ugroziti druge ljude. To je retrogradna politika bazirana na stereotipima iz ‘92. Oni ne razmeju i ne shvataju da je zajednički ekonomski razvoj nešto što podiže kvalitet života naroda – poručuje Stevandić.

    Poruka sabornosti pred izbore u Srbiji iz prestonice svih Srba – Beograda
    Sednica Glavnog odbora Ujedinjene Srpske biće održana u subotu, 26. marta, u Beogradu. Stevandić ne krije da će pozvati narod iz Republike Srpske koji ima pravo glasa i u Srbiji da glasa za Aleksandra Vučića i SNS, jer su, kako kaže, oni najviše učinili, ne samo za Srbiju, već i za sve Srbe van granica Srbije.

    • Prvi put od Dejtonskog sporazuma da jedna politička organizacija iz Republike Srpske održaće sednicu svog stranačkog organa u Beogradu i mi smo na to ponosni – najavljuje Stevandić.
  • Rusija nacionalizuje imovinu stranih kompanija?

    Rusija nacionalizuje imovinu stranih kompanija?

    Odobren je prvi korak ka nacionalizaciji imovine stranih kompanija u Rusiji, prenose mediji u toj zemlji.

    Jedinstvena Rusija je objavila na Telegramu da je Komisija za zakonodavne aktivnosti podržala prijedlog zakona kojim se dozvoljava da se firme u kojima stranci iz “neprijateljskih država” imaju iznad 25 odsto vlasničkog udjela stave pod eksternu upravu.

    Tako bi se spriječio bankrot i sačuvala radna mjesta, prenosi britanska agencija.

  • Bundalo predlaže: Posmrtne ostatke Milana Tepića isporučiti iz Hrvatske

    Bundalo predlaže: Posmrtne ostatke Milana Tepića isporučiti iz Hrvatske

    Poslanik PDP, Perica Bundalo predložio je da Narodna skupština zaduži Vladu Srpske da, u saradnji sa Vladom Srbije, pokrene postupak za isporučivanje posmrtnih ostataka narodnog heroja Milana Tepića iz Hrvatske.

    Narodna skupština zadužuje Vladu da u saradnji s gradom Banjaluka pokrene postupak izrade i postavljanje biste narodnom heroju Milanu Tepiću u Banjaluci – glasi drugi zaključak koga je Bundalo predložio na posebnoj sjednici NSRS.

    Ovu i icijativu je pokrenuo general-major Đuro Beronja.

    Milan Tepić je kao oficir JNA poginuo 1992. u blizini Bjelovara u Hrvatskoj, tako što je aktivirao eksploziv u skladištu municije jer nije želio da se preda paravojnim hrvatskim snagama. Njegovi ostaci su sahranjeni u Zagrebu, a nedavno je u Banjaluci u njegovu čast postavljena spomen ploča.

    To je bio povod zbog koga je Hrvatska uputila protestnu notu Banjaluci, nazivajući Tepićev čin “terorističkim”.

  • Usvojen Prijedlog za ukidanje akciza na naftne derivate

    Usvojen Prijedlog za ukidanje akciza na naftne derivate

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog poslanika SDP-a usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama zakona o akcizama u BiH, kojim se ukidaju akcize na naftne derivate u trajanju od šest mjeseci.

    Zakon je razmatran po hitnoj proceduri, a podržao ga je 31 parlamentarac, protiv niko nije glasao, takođe suzdržanih nije bilo.

    Ovo je doneseno kao mjera borbe protiv rasta goriva u BiH koje dostiže rekordne iznose na globalnom tržištu, ali lančano i drugih cijena proizvoda. Gorivo bi sada trebalo biti jeftinije za 35 do 40 feninga.

    Odlukom su ukinute akcize na dizel-gorivo i ostala plinska ulja, petrolej, motorni benzin-bezolovni, motorni benzin, lož-ulje, tečni naftni plin za pogon motornih vozila, biogoriva i biotečnosti.

    Po isteku šest mjeseci, ostavljena je mogućnost Savjetu ministara BiH da svojom odlukom produži za tri mjeseca definisani iznos akcize, prenosi Klix.

    Ovim zakonom definisani iznos akcize za naftne derivate na snazi je šest mjeseci, nakon čega se iznos akcize vraća kako je definisano Zakonom o akcizama u BiH.

    Da bi stupio na snagu, potrebno je da ga potvrdi Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

  • Završena rasprava o Prijedlogu zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid

    Završena rasprava o Prijedlogu zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid

    Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH okončali su raspravu o Prijedlogu zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocida, čiji su predlagači poslanici Snježana Novaković Bursać i Jakov Galić.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a Snježana Novaković Bursać pojasnila je da je cilj ovog zakonskog prijedloga da se zakonski reguliše zloupotreba termina genocid i onoga što može da proistekne iz te zloupotrebe.

    “Nama nije ambicija da ovim riješimo sve probleme u zemlji, ali nam je cilj da se spriječi i kazni zloupotreba pojma genocid”, rekla je Bursaćeva i dodala da svako ko hoće da bude objektivan, ne može biti protiv prijedloga.

    Ona je rekla da Prijedlog zakona ne nudi definiciju, niti se određuje prema tome šta je genocid ili nije, nego isključivo treba da spriječi i po potrebi kazni zloupotrebu tog pojma.

    Bursaćeva je istakla da su razmjere zloupotrebe pojma genocid razorne po BiH. “Mi smatramo da se svim zločinima, pa i genocidom, treba da bave sudije, advokati i tužioci”, rekla je Bursaćeva i dodala da je prijedlogom jasno definisano koja je radnja predmet zakona.

    Bursaćeva je navela da se ovim zakonskim prijedlogom nastoji spriječiti da se individualna odgovornost transformiše u kolektivnu.

    “Ovaj zakon ne ograničava slobodu mišljenja, izražavanja u sudskim postupcima, naučnim i stručnim diskursima sve do mjere kada neko pokuša da nameće kolektivnu odgovornost”, pojasnila je ona i dodala da ovaj zakon ništa ne poriče, ali ništa i ne nameće.

    Bursaćeva je podsjetila na zločine koji su se u proteklom ratu dogodili i u Bradini, Sijekovcu, Ledićima…, te da treba imati racionalan pristup prema prošlosti.

    “Neću sebi nikada dozvoliti da pijetet prema žrtvama gradim mržnjom ili anatemisanjem bilo koga drugog. Grozim se stavljanja žrtava u političke svrhe i u pogrešne kontekste. Treba da pokušamo da nađemo zajednički okvir za donošenje rješenja”, rekla je Bursaćeva.

    Šef Srpskog kluba Nenad Stevandić rekao je da ovaj zakonski prijedlog najbolja namjera da se svi isto tretiraju i da se nikome ne stavlja hipoteka.

    Stevandić je rekao da licitiranje žrtvama neće nigdje dovesti BiH, ističući da traži ravnopravan tretman za sve žrtve i da je svrha ovog prijedloga deeskalacija.

    Poslanik DNS-a Nenad Nešić je naveo da podržava Prijedlog zakona ističući da se narod i institucije Republike Srpske ne mogu nazivati genocidnim tvorevinama i genocidašima.

    On je naglasio da Republika Srpska ne negira bilo koje zločine, ističući da se ne može narod nazivati genocidašima i dodao da Srpska zagovara mir i da svaka žrtva zaslužuje poštovanje.

    Šef Kluba SDA u Predstavničkom domu Alil Osmanović tvrdi da je ovaj prijedlog zakona usmjeren protiv izmjena Krivičnog zakona koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

    Poslanik SDP-a Nermin Nikšić rekao je da želi vjerovati u dobru namjeru predlagača, ali da smatra da njemu ovakav zakon ne treba jer nikad nije zloupotrebljavao ono što se u prošlosti dešavalo.

    “Vrlo jasno želim podvući da ne želim to izjednačiti i ne radi se o kolektivnoj odgovornosti i izjednačavanju jednog naroda”, rekao je Nikšić navodeći da postoje pravosnažne presude i izvinuvši se za zločine koje su počinili pripadnici takozvane Armije RBiH.

    Tokom rasprave je poslanik SDP-a Zukan Helez rekao je da neće glasati za ovaj zakonski prijedlog, napominjući na presude međunarodnih sudova.

  • Scholz: Njemačka neće slati vojne avione Ukrajini

    Scholz: Njemačka neće slati vojne avione Ukrajini

    Njemačka je saopćila da neće slati ratne avione u Ukrajinu, nakon što su Sjedinjene Američke Države odbile ponudu Poljske da avione MiG-29 ruske proizvodnje prebace u Ukrajinu preko američke baze u Njemačkoj.

    Kancelar Olaf Scholz kaže da je Njemačka “dala sve vrste odbrambenog materijala” Ukrajini, uključujući oružje, ali kaže da “definitivno ratni avioni nisu dio toga”.

    U međuvremenu Vlada Velike Britanije kazala je da “nije održivo” da NATO piloti i mlaznjaci obaraju ruske avione.

    Glasnogovornik premijera kaže da je Boris Johnson “u više navrata rekao” da je predan “pružanju oružja koje je Ukrajini potrebno”.

    Ranije je Velika Britanija rekla da povećava svoje isporuke oružja Ukrajini, šaljući još 1.615 lakih protutenkovskih projektila, kao i rakete većeg dometa Javelin – a razmatra slanje projektila zemlja-zrak.

  • Cijena gasa se spustila ispod 1.900 dolara u Evropi

    Cijena gasa se spustila ispod 1.900 dolara u Evropi

    Cijena gasa u Evropi nastavila je danas silazni trend i na popodnevnom evropskom trgovanju se spustila ispod 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od 4. marta.

    Prema posljednjim podacima sa londonske ICE berze, cena gasa za isporuku u aprilu (fjučers ugovori) pala je na TTF čvorištu u Holandiji na 1.894,3 dolara za 1.000 kubnih metara, odnosno na 167 evra po MWh, izveštava Tas s.

    Na prepodnevnom trgovanju, cijena aprilskih fjučersa gasa spustila se na 2.090,6 dolara za hiljadu kubika, ili na 185 evra po MWh.

    Prije samo dva dana, 7. marta, gas je u Evropi zabilježio skok od 79 odsto dostižući prvi put u istoriji nivo od skoro 3.900 dolara.

  • Ruski ambasador: Glasanje Srbije je iznuđeno

    Ruski ambasador: Glasanje Srbije je iznuđeno

    Ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da razumije da je iznuđen potez Srbije da se u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija pridruži osudi vojne intervencije u Ukrajini i da je to rezultat velikog, možda najjačeg pritiska od SAD-a i EU.

    Bocan-Harčenko je kazao da evropski put Srbije nikad nije bio smetnja razvoju odnosa Beograda i Moskve, da je Srbija uvijek bila pod pritiskom da prekine te odnose, a pojačao se razvojem događaja u Ukrajini.

    On je naveo da Rusija radi sve da se sukob okonča i da ne odustaje od razgovora, a da joj je bezbjednost civilnog stanovništva najvažnija.

    “Vašington i zapadne države rade naopako, isporučuju oružje. Oni misle da se, što imaju više vremena i koriste pauze da dobiju oružje, ponovo uključe u rat”, rekao je Bocan-Harčenko za TV Happy.

    Bocan-Harčenko je naveo da će jednog dana biti jasno da Rusija nije kriva već da je samo “tražila pravdu za ruski narod i neutralizaciju oblasti Donjecka i Luganska”.

    Ruski ambasador je naglasio da će poslije ruske invazije narod nastaviti da živi tamo gdje je živio.

  • Čović: Dogovoreno da oba doma Parlamenta BiH upute jasan zahtjev EU za ubrzano pristupanje Uniji

    Čović: Dogovoreno da oba doma Parlamenta BiH upute jasan zahtjev EU za ubrzano pristupanje Uniji

    Na sjednici Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zauzeli smo jedinstven stav da preko Zastupničkog i Doma naroda uputimo Evropskoj uniji svoje jasne želje, zahtjev za dobivanje kandidatskog statusa izjavio je predsjedavajući Doma naroda PS BiH, Dragan Čović.

    Vjeruje kako će takvi stavovi Parlamentarne skupštine BiH biti usvojeni i odaslani Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji.

    “Jasno je zbog čega to radimo, ali želimo da to ne bude personalno, pojedinačno, već institucionalno kroz najviše zakonodavno tijelo BiH. Ne želimo da bilo ko na toj temi kupi političke poene i da nitko nema prostora za špekuliranje kada je u pitanju naš evropski put”, dodaje Čović.

    On je potvrdio da će sudjelovati na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta 15. marta u Briselu, gdje će se također raspravljati o BiH.

    “Vjerujem da ćemo i tu imati sadržajne poruke oko sigurnosnih i političkih prilika u BiH, ali i Izbornog zakona, stvaranju preduvjeta za jednu dugoročniju stabilnost i funkcioniranje institucija BiH”, kazao je Čović.

    Po njegovim riječima, na današnjoj sjednici Zajedničkog kolegija zatraženo je od Vijeća ministara BiH da pokrene ubrzane procedure kako bi što prije bio usvojen Globalni fiskalni okvir i državni proračun za ovu godinu, te zakon o izvršenju proračuna. Čović očekuje da ovi dokumenti vrlo brzo budu u parlamentarnoj proceduri.

    “Na ovaj način iskazujemo snažnu opredijeljenost da odgovorimo na ekonomske i socijalne izazove koji stoje pred nama i koji će se s globalne razine sigurno transferirati i u BiH. Mi smo posebno izloženi jer kod nas mnoge institucije ne funkcioniraju”, poručuje Čović.

    U kontekstu zaštite građana od socijalnog udara Čović kaže da treba otvoriti i pitanje PDV-a i trošarina, ali na način da se to ne zloupotrijebi, već da se doista osjeti na maloprodajnim cijenama. Zbog svega što se događa na globalnoj razini za očekivati je, kaže, rast inflacije i troškova života i zato je potrebno imati odgovarajuće mjere na svim razinama vlasti.

    Očekuje da svi politički subjekti u BiH pokažu maksimalnu odgovornost u narednom razdoblju.

    “Primarno je da mi kao političari svoj jezik i djelovanje prilagodimo aktualnom političkom trenutku u zemlji i svijetu. Moramo se suzdržati od teških tema, izjava, prozivanja. To je način da sami preuzmemo odgovornost za stabilnost u BiH. Ja mogu u svoje i u ime svih kolega iz HNS-a reći da ćemo dati maksimalan doprinos kako ne bismo imali bilo kakav sigurnosni izazov u BiH. Mislim da nam u tome načelno pomažu i prijatelji iz međunarodne zajednice. Nikome normalnom u politici nije do bilo kakvog izazivanja sukoba. Rješenje je u povratku u institucije, u donošenju odluka u ime svih naših žitelja. Zajedničkim djelovanjem možemo odagnati strahove svih onih koji u BiH danas sa strahom prate ono što se događa u Ukrajini”, poručio je predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović.