Vlada Republike Srpske danas je dala saglasnost preduzeću “Elektroprivreda Republike Srpske” da nabavi određene količine nafte i naftnih derivata.
Danijela Pejić, savjetnica premijera Srpske kazala je na pres konferenciji da će nafta i naftni derivati biti skladiđteni u Rafineriji nafte u Brodu.
“Znamo da su Robne rezerve otišle u stečaj, te su terminali za skladištenje privatizovani, pa će zbog toga rezerve naftnih derivata biti skladišteni na ovoj lokaciji”, navela je Pejićeva.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je danas u obraćanju ukrajinske partnere širom svijeta da donesu rješenja zasnovana na stvarnosti, a ne na apstraktnim mišljenjima.
On je rekao da se lideri okupljaju da razgovaraju o ratu i članstvu Ukrajine u NATO i istakao da zna koji od tih lidera podržavaju Ukrajinu, prenio je Bi-Bi-Si.
Govoreći o ratu, on je rekao da ukrajinski muškarci i žene brane svoju državu 15. dan i odbijaju napade u ključnim oblastima.
Zelenski je potvrdio da su tri osobe, uključujući jedno dijete, poginule u bombaškom napadu na porodilište u Marijupolju i kazao da je lažna tvrdnja Rusije da u bolnici nije bilo pacijenata.
Rusi su napravili, kako je naveo predsjednik Ukrajine, humanitarnu katastrofu i dodao da mu je srce slomljeno od onoga što su okupatori uradili ukrajinskim gradovima i državi.
On je kazao da Rusija želi da ponizi ukrajinski narod i da ga natjera da klekne i uzme hljeb i vodu iz njihovih ruku.
“Nismo postali robovi i nikada nećemo – jer ovo je naš duh i ovo je naša sudbina”, naglasio je Zelenski.
Gledajući unaprijed, on je naveo da će poslije rata sve biti obnovljeno po najvišim standardima, a da Vlada već planira obnovu.
“Od ruske invazije neće ostati ni traga”, dodao je on.
Zelenski je izjavio da će ruski propagandisti snositi odgovornost za saučesništvo u ratnim zločinima, prenio je Si-EN-En.
“Ruski građani će vas mrzjeti što ste ih dugo godina dosljedno lagali. Kada osjete posljedice vaših laži, osjetiće u svojim novčanicima, sve manjim mogućnostima, sa pokradenom budućnošću ruske djece”, rekao je on.
“Rat nikada nije izolovan. Uvijek šteti žrtvi, ali i agresoru. Samo agresor to shvati kasnije. Ali uvijek razumije i uvijek pati”, kazao je Zelenski.
Krizni štab Srbije donio je danas odluku o ublažavanju kovid mjera, pa se od subote ukida važenje kovid propusnica, ali i ograničenje broja ljudi u zatvorenim prostorima, prenijela je članica Kriznog štaba ministarka Darija Kisić-Tepavčević.
Kisić Tepavčević je nakon sjednice Kriznog štaba rekla da je zabilježeno smanjenje svih parametara, od broja pregleda, do broja hospitalizovanih u odnosu na broj potvrđenih kovid slučajeva.
Rekla je da su bolnice počele da se vraćaju normalnom režimu rada, i da su u ovom momentu kovid bolnice praktično novoizgrađene za vrijeme pandemije Batajnica, Novi Sad i Kruševac.
“Sve to uslovilo je da se dođe do ublažavanja svih protivepidemijskih mera. Od subote ukida se važenje kovid propusnica. Na skupovima u zatvorenim prostorijama ukida se limit broja osoba, i tako će od subote svi bioskopi i pozorišta moći da rade po normalnom režimu”, objasnila je ona.
Kisić Tepavčević je rekla da je odlučeno da ostaje preporuka nošenja maski u zatvorenim prostorima.
Što se karantina tiče, prenijela je da je on i dalje na snazi u trajanju od sedma dana.
Kada je riječ o putnicima međunarodnom saobraćaju, prema njenim riječima, mjere ostaju na snazi, odnosno za ulazak u zemlju obavezni su dokaz o vakcinaciji, dokaz o preležanoj bolesti ili odgovarajući serološki test.
Prenijela je i da je preporuka Nacionalnog komiteta za imunizaciju uvođenje dodatne buster doze, za starije do 18 godina četvrta doza.
“Ta druga buster doza, može da se dobije pet meseci posle prve, a odnosi se pre svega na one koji su pod većim rizikom od težeg oboljenja”, objasnila je Kisić Tepavčević.
Ona je rekla i da je preporuka Komiteta uvođenje buster doze za vakcinaciju djece od 12 do 18 godine.
Pomaganje narodu Donbasa bila je dužnost Rusije i nije bilo drugog izbora, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je na sastanku sa članovima Vlade Rusije podsjetio da je narod tokom “beskrajnih” osam godina sukoba u Ukrajini morao da preživi u podrumima.
“Njihova djeca su odrasla i krenula u školu. U takvim uslovima, sa pacovima koji trče okolo. Zaista, naša dužnost je bila da podržimo te ljude i da im pomoglemo. Nije bilo drugog izbora. Nismo imali priliku da se pozabavimo time na drugi način”, naglasio je Putin.
Putin je zahvalio svima zbog pokazivanja saosjećanja i pružanja pomoći ljudima koji su evakuisani iz Donbasa, kojima je ta pomoć bila potrebna, javio je TASS.
Ruski lider napomenuo je da je velika podrška naroda “jasan znak da je odluka Rusije da pomogne Donbasu bila ispravna”.
“Veoma rječit znak je to što je naš narod odgovorio na potrebu pružanja pomoći tim ljudima. To pokazuje da naš narod u velikoj mjeri podržava naše postupke i da je naša odluka da podržimo Donbas bila ispravna”, naveo je Putin.
Putin je 24. februara odlučio da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev lidera samoproglašenih republika u Donbasu.
On je tada naglasio da planovi Moskve ne uključuju okupiranje ukrajinske teritorije, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su mete objekti vojne infrastrukture u Ukrajini te da operacija ne predstavlja opasnost za civilno stanovništvo i da mete nisu ukrajinski gradovi.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi, razgovarali su danas na sastanku u Antaliji o zaštiti nuklearnih energetskih objekata u Ukrajini u kontekstu ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji.
To je na Telegramu objavila portparolka ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Grosi je potvrdio da se razgovaralo o bezbjednosnoj situaciji u ukrajinskim objektima, napominjući da je sastanak u cjelini bio konstruktivan, prenosi agencija TAS S.
On je kazao da za sada nema odluke o trilateralnom sastanku IAEA sa Rusijom i Ukrajinom, na kojem bi se razgovaralo o trenutnoj situaciji.
Tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, ruske oružane snage preuzele su kontrolu nad bivšom nuklearnom elektranom u Černobilju i nulearkom Zaporožju.
Zaharova je juče na konferenciji za medije rekla da situaciju u obje nuklearne elektrane zajednički kontrolišu ruski vojnici, ukrajinski specijalisti i Nacionalna garda.
Oružane snage SAD aktivirale su u Albaniji operativnu grupu za specijalne operacije na Balkanu, koja je osnovana u januaru, a čiji će zadatak biti da nadgleda cijeli region zapadnog Balkana.
Kako su pisali američki mediji, osnovni zadatak ove operativne grupe je suzbijanje ruskog uticaja u regionu, za koji pretpostavljaju da će jačati u narednom periodu.
Niko Peleši, albanski ministar odbrane, na cereminiji u albanskom Ministarstvu odbrane u Tirani naveo je da će Albanija iskoristiti ovu priliku da poveća standarde svojih operativnih snaga.
Jurij Kim, američka ambasadorka u toj zemlji, rekla je da postoji više razloga za američko vojno prisustvo na Balkanu, pohvalivši albanske vlasti što nikada nisu oklijevale da pruže gostoprimstvo američkim snagama.
“Nismo mogli da tražimo jačeg i lojalnijeg prijatelja i saveznika. Naše bilateralne veze su važnije nego ikad”, istakla je Kim, a prenose srpski mediji. Američki “Business Insider” posvetio je poduži članak toj bazi u Albaniji. Prema navodima tog medija, Moskva može da pokuša destabilizirajuće scenarije u regionu, a američke specijalne snage će biti angažovane u različitim misijama.
“Nikada nisam vidio zemlje članice ovako ujedinjene. To se odnosi i na naše transatlantske partnere. Putin je vjerovao da će da osvoji Ukrajinu i nije uspio. Vjerovao je da će da nas podijeli i nije uspio. Vjerovao je da će da oslabi transatlnske veze i nije uspio. Sada mora da zaustavi rat”, poručio je Borel.
On kaže da će lideri EU na dvodnevnom samitu u Parizu razgovarati o tome kako da stave dodatni pritisak na Rusiju da zaustavi rat i ubijanje civila, ali i kako da rade na sopstvenoj odgovornosti kroz energetsku nezavisnost, vojnu osposobljenost i jaču ekonomiju.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre izjavio je danas da je jasna specifična pozicija Srbije o ratu u Ukrajini, kao i da EU cijeni podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu.
On je za RTS rekao da Unija cijeni i činjenicu da je Srbija podržala rezoluciju u Generalnoj skupštini UN, u kojoj se Rusija oštro osuđuje zbog rata koji vodi u Ukrajini.
– Cijenimo činjenicu da je Srbija podržala 141 članicu UN u svojoj podršci žrtvama i osuđivanju Rusije za ovaj napad. To je važan stav. Takođe, cijenimo i to što se Srbija priključila humanitarnoj pomoći Ukrajini i što poštuje veliki broj deklaracija koje je EU donela na temu sukoba – rekao je Žiofre.
On naglašava strateški cilj Srbije da postane članica EU, te navodi da se, kao od svake zemlje kandidata, i od nje očekuje da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom EU.
– Nama je jasno da Srbija ima specifičnu istoriju i da je u specifičnim okolnostima i stalno razgovaramo sa Vladom na temu očekivanja postepenog usklađivanja sa politikom EU – naveo je Žiofre.
Dodao je da je cilj pojačavanja snaga EUFOR u BiH još prvog dana rata – da se obezbjedi bezbjednost i sigurnost, kao mjera predostrožnosti.
– Mislimo da je veoma važno da se sačuva mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta i ne vidimo zašto građani Balkana treba da plaćaju cijenu ruske agresije i zato je važno da svi budu bezbjedni i uvjereni da će se sačuvati mir i stabilnost – ističe Žiofre.
Kada je riječ o novim zahtevima za kandidaturu, koji su stigli usljed zaoštravanja situacije u Ukrajini, kao i o perspektivi Srbije, Žiofre je rekao da se stav Unije o Zapadnom Balkanu nije promijenio.
– Vjerujemo da je Zapadni Balkan dio evropske porodice, uključujući i Srbiju, i želimo da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice EU, i moramo da pojačamo napore kako bismo radili na reformama koje će Srbiju dovesti unutar evropske porodice, gdje treba da bude – naglasio je Žiofre.
On je rekao da se, usljed napada Rusije na Ukrajinu, suočavamo sa humanitarnom krizom i da je “odgovor EU na tu krizu jasan”.
Istakao je da je od Drugog svjetskog rata ovo najveća izbeglička kriza u Evropi, te da je više od dva miliona izbjeglica u susednim zemljama i da će ih biti sve više jer se borbe nastavljaju.
Šef Delegacije EU u Srbiji ukazao je da je EU odreagovala odlučno i ujedinjeno, da je usvojen set sankcija, za koji kaže da je najveći paket sankcija u istoriji EU.
– Sankcije su usmjerene na pojedince koji su odgovorni za ovu agresiju, na rusku privredu kako bi se spriječilo da se agresija nastavi – naveo je Žiofre i dodao da su meta ruskog napada u Ukrajini i “infrastruktura, škole, bolnice, zdravstvene ustanove”.
Pored sankcija Rusiji, usvojene su, kaže, i mere za ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, a odgovoreno je i na zahtjev Kijeva za vojnu pomoć.
– Odlučili smo da ćemo obezbjediti 500 miliona evra za vojnu pomoć, 50 miliona za neubojita oružja i 450 miliona za kupovinu oružja, kako bi Ukrajinci mogli da se brane. EU nikad ranije nije učinila nešto tako – rekao je Žiofre.
Napominje da su usvojene i određene sankcije u energetskom sistemu, tj. da je zabranjen transfer određenih tehnologija u ruske rafinerije, ali je problem zavisnost Evrope od ruskog gasa.
– U EU dolazi 40 odsto gasa iz Rusije i postoje razlike među državama, u zavisnosti od toga koliko pojedine zemlje članice zavise od gasa i drugih energenata iz Rusije. Ali, postoji jasno jedinstvo u EU kada je riječ o potrebi da se okonča ova zavisnost – naglasio je Žiofre.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su očuvanje mira i regionalne stabilnosti, kao i snažnija ekonomska integracija zapadnog Balkana zajednički interesi Srpske i Srbije.
Cvijanovićeva, koja je danas u Beogradu razgovarala sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem, rekla je da se odnosi Srpske i Srbije razvijaju dinamično i u kontinuitetu.
“Postoji visok nivo saradnje u svim oblastima, uključujući i realizaciju zajedničkih strateških projekata poput hidroelektrane Buk Bijela, auto-puta Beograd – Banjaluka i aerodroma u Trebinju”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”.
Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović izjavio je da predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić svake druge sedmice ruši ustavni poredak, a da su se u Sarajevu ljudi izvještili da za to optužuju druge.
“Komšić ima podršku Šefika DŽaferovića, a samim tim i najmoćnije bošnjačke političke partije koja je izabrala njih dvojicu u Predsjedništvo”, rekao je Srni Radmanović.
Radmanović je poručio da se predstavnici Republike Srpske zalažu za Ustav BiH, te da je potpuno smiješna priča da je Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv rukovodstva i ljudi iz Srpske za rušenje ustavnog poretka.
“Svako normalan kada pročita zna da se svi mi iz Republike Srpske zalažemo za Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma. Obrnuto od toga, dva člana Predsjedništva iz Sarajeva, a pogotovo sadašnji predsjedavajući Željko Komšić, svake druge sedmice ruši ustavni poredak”, istakao je Radmanović.
Radmanović je konstatovao da je jasno da bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH nema odluka iz domena spoljne politike i nadležnosti odbrane.
“Oni rade šta hoće, pišu šta god hoće i to predstavljaju van BiH, a van BiH ne znaju svi da mora postojati konsenzus. Naređuju na bazi nepostojećih odluka ambasadoru kako da glasa, na šta nemaju pravo”, naglasio je Radmanović.
On je istakao da se bez odluke Predsjedništva BiH takve stvari ne mogu činiti.
“Kad konstatujemo da je neko upao u platni sistem bez obzira na kom nivou, odmah ide u zatvor, a kad neko upada u ustavni sistem, kao što to čine Komšić i DŽaferović, onda se ne preduzima ništa”, kaže Radmanović.