VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Ukidanje PDV-a na životne namirnice koštalo bi budžet RS 111 miliona KM

    Dodik: Ukidanje PDV-a na životne namirnice koštalo bi budžet RS 111 miliona KM

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će prijedlog te partije i Vlade Republike Srpske biti da se na hranu, mlijeko i ostale životne namirnice ukine stopa PDV, što bi po računici budžet Srpske koštalo 111 miliona KM.

    “To bi trajalo do kraja godine”, rekao je Dodik dodajući da je SNSD za ukidanje akciza na naftu i naftne derivate ali na mjesečnom nivou.

    Po osnovu ukidanja akciza budžet bi po mjesečnom nivou gubio 17, 6 miliona KM.

    “Važno je da se o tome izjasni Narodna skupština Republike Srpske i biće usvojeni zaključci koji će biti obavezni za sve”, rekao je Dodik dodajući da nije bilo potrebe juče sazivati sjednicu Doma naroda Parlamenta BiH.

    On je podsjetio na zaključak NS RS koji kaže da su svi obavezni dostavljati informacije i materijale NS RS.

    Kako je rekao mjere koje su predložili značajno će uticati na kućne budžete, istovremeno ističući da će biti potrebno vrijeme da se ukine stopa PDV.

    “Mislim da nulta stopa na lijekove sve tipove brašna, mlijeko, so, šećer, sadni materijal, ulje, hrana za bebe da će to značajno uticati na životni standard porodica i pojedinaca”, rekao je Dodik.

    On je rekao da će se zbog ovih mjera kada se uvedu morati raditi rebalans budžeta jer se radi o značajnom gubitku prihoda.

    Komentarišući zbog čega SNSD nije juče podržao hitan postupak rasprave oko ukidanja akciza, Dodik je rekao da se radi o politici te da su rokovi takvi da ne može odmah stupiti na snagu i da nema veze da li je to usvojeno juče ili će biti koji dan kasnije.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske rekao je da je tačno da je rekao da je za ukidanje akciza ali da se to mora uraditi na odgovoran način.

    “Kada sam rekao da ćemo imati sastanak 10. marta SDP je požurio da to predloži i sada imamo šta imamo”, rekao je Višković.

    Kada je riječ o prijavi Transparensi internešinala Dodik je rekao da je to američka priča i da je sve u skladu sa zakonom.

    “To su sistemski zakoni po osnovu kojih su moja djeca ostvarivali svoja prava”, rekao je Dodik.

  • Banjalučaninu osam godina robije za obljubu djevojčice

    Banjalučaninu osam godina robije za obljubu djevojčice

    Okružni sud u Banjaluci osudio je Banjalučanina S.B za obljubu djevojčice.

    Kako se navodi u presudi, optuženi S.B. je proglašen krivim zbog krivičnog djela obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina.

    Banjalučaninu će u izrečenu kaznu zatvora biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 28.12.2019. godine do 27.1 2020. godine.

    Njemu je izrečena mjera bezbjednosti zabrana približavanja i komunikacije sa određenim licima, i to zabrana približavanja oštećenom licu na udaljenosti manjoj od 150 metara i zabrana komunikacije sa istim licem, u trajanju od dvije godine računajući od dana pravosnažnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora, ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

  • Rusi objavili dokument o umiješanosti Pentagona u vojno-biološki projekat u Ukrajini

    Rusi objavili dokument o umiješanosti Pentagona u vojno-biološki projekat u Ukrajini

    Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je dokument od 6. marta 2015. godine kojim se potvrđuje učešće Pentagona u finansiranju vojno-bioloških projekata u Ukrajini.

    Smatramo da su na teritoriji Ukrajine stvarane komponente biološkog oružja, ističe rusko Ministarstvo.

    Ministarstvo proučava materijale dobijene od zaposlenih u ukrajinskim laboratorijama o provođenju vojno-bioloških programa SAD i njihovih saveznika u NATO-u na teritoriji Ukrajine, objašnjava načelnik trupa za radijaciju, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije, general-potpukovnik Igor Kirilov.

    S tim u vezi, on je pokazao dokument od 6. marta 2015. koji, prema njegovim riječima, potvrđuje direktno učešće Pentagona u finansiranju vojno-bioloških projekata u Ukrajini.

    Kako se navodi u saopštenju, novac su primile laboratorije ukrajinskog Ministarstva odbrane u Kijevu, Odesi, Lavovu i Harkovu – ukupno 32 miliona dolara.

    “Zapadni mediji i pojedini stručnjaci-biolozi, koji najčešće imaju drugo američko državljanstvo, izražavaju sumnju u autentičnost materijala koje mi objavljujemo.

    Skrećem pažnju da dokumenti imaju potpise nadležnih lica i da su ovjereni pečatima organizacija”, ističe Kirilov.

    Prema ustaljenoj praksi, američki projekti u oblasti sanitarnog i epidemiološkog blagostanja u trećim zemljama, uključujući Afriku i Aziju, finansiraju se preko nacionalnih zdravstvenih vlasti, napomenuo je on.

    “Nije slučajno što su te biolaboratorije izabrali Uprava za smanjenje prijetnji Ministarstva odbrane SAD i kompanija Bleč end vič kao izvršioce projekta UP-8, čiji je cilj proučavanje uzročnika Krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, leptospiroze i hantavirusa”, rekao je Kirilov.

    Prema njegovim riječima, interesovanje američkih vojnih biologa je povezano sa činjenicom da ti patogeni imaju prirodna žarišta i u Ukrajini i u Rusiji.

    “Njihova upotreba se može prikriti kao prirodna izbijanja bolesti. Zbog toga je ovaj projekat dobio dodatna sredstva, a rokovi za njegovu realizaciju su produženi”, objasnio je general-potpukovnik.

    Tokom realizacije američkih projekata u Ukrajini izolovano je šest porodica virusa, uključujući viruse korona i tri vrste patogenih bakterija, naglasio je Kirilov.

    Ukrajinske laboratorije su, kako kaže, bile glavni izvršilac projekta “P-782” – odnosno prenošenja bolesti preko slijepih miševa, pritom su ispitivanja bila sistemske prirode i sprovode se bar od 2009. godine pod direktnim nadzorom stručnjaka iz Amerike u okviru projekata “P-382”, “P-444” i “P-568”.

    “Tokom realizacije ovih projekata izolovano je šest porodica virusa, uključujući i viruse korona, kao i tri vrste patogenih bakterija (uzročnici kuge, bruceloze i leptospiroze).

    To je povezano sa osnovnim karakteristikama navedenih patogena koje ih čine primamljivim za svrhe infekcije, na primjer otpornost na lijekove, brzo širenje sa životinja na ljude i tako dalje”, objasnio je on.

    Kirilov napominje da ruski vojni resor raspolaže brojnim dokumentima “koji potvrđuju transfer bioloških uzoraka, uzetih u Ukrajini, na teritoriju trećih zemalja, uključujući NJemačku, Veliku Britaniju, Gruziju”.

    Ministarstvo odbrane Rusije saznalo je za hitno uništavanje dokumenata u Hersonskoj biološkoj laboratoriji. Jedan od razloga za to može biti i prikrivanje informacija o izbijanju dirofilarijaze u Hersonu 2018. godine, bolesti koju prenose komarci.

    Ministarstvo odbrane Rusije postavlja pitanje zašto su otkrivene četiri infekcije, što nije tipično za životni ciklus ovih insekata.

    Predstavnici Pentagona su u aprilu 2018. posjetili lokalne zdravstvene ustanove gdje su se upoznali sa rezultatima epidemiološke istrage i kopirali medicinsku dokumentaciju, prenosi “Sputnjik”.

  • Ambasada SAD: Posljednje prijetnje Kalabuhova su opasne, neodgovorne i neprihvatljive

    Ambasada SAD: Posljednje prijetnje Kalabuhova su opasne, neodgovorne i neprihvatljive

    Američka ambasada u BiH reagovala je na izjave ruskog ambasadora Igora Kalabuhova. Naime, Kalabuhov je u intervjuu za FTV izjavio prijetnju za BiH ukoliko se pridruži NATO-u.

    • Posljednje prijetnje ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini su opasne, neodgovorne i neprihvatljive. Niti jedna treća strana nema pravo glasa u sigurnosnim aranžmanima između NATO-a i suverenih zemalja.

    Nastavićemo čvrsto stajati uz Bosnu i Hercegovinu dok poduzima potrebne korake kako bi osigurala svoje mjesto u evroatlantskoj zajednici naroda – saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH.

    Podsjetimo, Kalabuhov je za Federalnu izjavio da su oni “za ono šta BiH odluči”.

    • Ako ona odluči da bude članica bilo čega to je unutrašnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali šta očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagovati. Nikakve direktne prijetnje BiH nema. To je direktna prijetnja od strane Zapada.

    To je poigravanje sa narodom u BiH da Rusija navodno priprema neki plan. Nemamo mi nikakvih planova. Mi ćemo reagovati analizirajući stratešku i geopolitičku situacija, i ja ne mislim čak da u nekoj fantaziji, u nekoj realnosti da BiH postane članica NATO-a. Vidimo da nema tu koncenzusa i neće biti tako lako BiH to odlučiti u ovim okolnostima – rekao je Kalabuhov.

  • Nije gotovo – virus korona ne miruje, porast slučajeva širom svijeta

    Nakon više od mjesec dana opadanja, broj slučajeva kovida 19 počeo je da raste širom svijeta prošle nedjelje, saopštila je SZO, a blokade u Aziji i kineskoj provinciji Jilin to dokazuju.

    Brojke koje pokazuju globalni porast slučajeva kovida 19 mogle bi najaviti mnogo veći problem, smatra SZO.

    Austrija očekuju porast broja kovid pacijenata
    U Austriji neprestano raste broj novozaraženih virusom korona i eksperti očekuju da će se znato povećati i broj kovid pacijenata u bolnicama.

    Konzorcijum za kovid prognozu polazi od toga da će broj novozaraženih dalje rasti, a u srijedu on je već bio samo nešto manji od 60.000.

    Krajem mjeseca, očekuju, da će broj kovid pacijenata na intenzivnoj njezi biti na 300, a na “normalnim” odjeljenjima oko 4.000.

    Eksperti već iduće srijede očekuju da će se broj kovid pacijenata povećati na do 3.900, a za 14 dana da će biti na više od 4.000.

    Inače trenutno u bolnicama širom Austrije na liječenju je 2.812 kovid pacijenata.

    Kada je riječ o intenzivnoj njezi, gdje trenutno leži 221 teško oboljeli kovid pacijent, prema prognozi broj će već u iduću srijedu, u najgorem slučaju porasti na 300, ali na kraju mjeseca svakako će dostići taj broj.

    Što se broja novozaraženih tiče iduće srede njihov broj bi mogao dostići oko 69.000.

    Austrija je 5. marta ukinula gotovo sve epidemijske mjere, i od tada je drastično skočio broj novozaraženih, zbog čega su sve glasniji zahtjevi za vraćanje strožem kursu, koji je jedino zadržao Beč.

    I Njemačka zabilježila novi rekord
    Njemačka danas bilježi novi rekord u broju novozaraženih virusom korona sa 294.931 novim slučajem zaraze.

    U Njemačkoj je 10. marta prvi put prekoračen broj od 250.000 novozaraženih.

  • Dragan Mektić oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja

    Dragan Mektić oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja

    Bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić danas je prvostepenom presudom Suda BiH oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja i ovlasti prilikom provođenja projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva.

    Osim Mektića, u istom predmetu optužbi su oslobođeni i Igor Golijanin, Samir Agić i Edin Garaplija. Njih je Tužilaštvo BiH teretilo da su “preko leđa vatrogasaca” stekli protivpravnu imovinsku korist čime je pričinjena ukupna šteta od preko 200.000 KM.

    Mektić je oslobođen optužbi da je zloupotrijebio položaj na dužnosti ministra sigurnosti koju je obavljao, Golijanin u svojstvu šefa Mektićevog kabineta, Agić kao pomoćnik ministra, dok je Garaplija oslobođen optužbe kao odgovorno lice i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija “Inza” iz Sarajeva.

    Projekat se odnosio na nabavku vatrogasne opreme, angažovanje ljudi, kao i postupaka nabavke materijala od interesno povezanih lica i bliskih srodnika, čime su ostvarivali nezakonitu imovinsku korist.

    Tužiteljica Bojana Jolović je u završnim riječima navela da navodno postoje brojni nerealizovani ugovori sačinjeni između Ministarstva sigurnosti BiH, Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) i firme “Tehnoprojekt inžinjering” iz Rijeke.

    Ova firma, koja je izabrana na tenderu kao najbolji dobavljač vatrogasne opreme, ni poslije produženog roka za isporuku i plaćanje nije bila u mogućnosti da isporuči ugovorenu robu. Osim toga, navodi se i da prilikom nabavke nisu uzete u obzir stvarne potrebe vatrogasaca.

    Određeni dio naručene robe je i isporučen, međutim kako je tvrdilo tužilaštvo stizale su uniforme i rukavice neodgovarajućih veličina, zaštitne kacige za koje su krajnji korisnici tražili da se zamijene za obuću, a stigli su i obični umjesto vatrogasni opasači, te metlarice i 10 megafona koji uopšte nisu trebali.

    Mektić je u više navrata isticao da se radi o montiranoj optužnici u vrijeme kada je glavna tužiteljica Tužilaštva BiH bila Gordana Tadić.

  • Lukašenko: Rusija nudi prihvatljivu opciju za sporazum

    Lukašenko: Rusija nudi prihvatljivu opciju za sporazum

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Rusija nudi Ukrajini apsolutno prihvatljivu opciju za sporazum, javila je agencija BelTA.

    “Rusija nudi Ukrajini apsolutno prihvatljivu verziju sporazuma, to znam sigurno. I još uvijek je mogucće da se Ukrajina i Rusija slože i da (ukrajinski predsjednik Volodimir) Zelenski potpiše ovaj sporazum sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom”, naveo je bjeloruski lider, prenio je TAS S.

    “Ubijeđen sam da će se uskoro taj sukob, ruska operacija u Ukrajini, završiti mirno”, kazao je on.

  • Šolc nakon obraćanja Zelenskog Bundestagu: Nećemo slati avione

    Šolc nakon obraćanja Zelenskog Bundestagu: Nećemo slati avione

    NATO neće rizikovati eskalaciju sukoba u Ukrajini intervenišući vojnom silom, poručio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Osnovna dužnost Alijanse je da osigura bezbjednost svih članica”, rekao je Šolc na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, prenosi CNN.

    Njemački kancelar je, poslije obraćanjanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bundestagu, rekao da ta zemlja šalje finansijsku i humanitarnu pomoć, kao i vojnu opremu Ukrajini, ali da je Berlin više puta ponovio da neće slati borbene avione da pomogne ukrajinskim snagama u njihovoj odbrani od ruskog napada.

    “Putin donosi užasne patnje i smrt za narod u Ukrajini. Stojimo uz Ukrajinu”, rekao je Šolc.

    Kazao je da ruski predsjednik snosi isključivu odgovornost za smrt mladih Rusa u vojsci.

    “Takođe smo dirnuti zbog toga što se mnogi mladi Rusi protive besmislenom ratu”, poručio je njemački kancelar.

  • Šta se predlaže novi izborni zakon?

    Šta se predlaže novi izborni zakon?

    Danas će biti nastavljeni pregovori o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Na stolu će se naći i rješenje koje predlaže Evropska unija, a koje je, kako su kazali od sinoć dostupno pregovaračima u BiH.

    Elektronsko brojanje i skeneri
    Na osamdeset stranica gusto kucanog Times Roman, font 12-naglašava se ono što je Centralna izborna komisija i najavljivala: u izborni sistem uvode se nove tehnologije. One uključuje elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača, veće kazne i kontrole, ali se ni u kom slučaju ne ukida glasanje poštom.

    Ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebale bi da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, kako se navodi, da utvrde prečišćeni tekst Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, te u njega uvrstiti:

    -Sticanje tehničkih uslova obuhvata izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i provođenje pilot procesa, kao i sve druge dodatne aktivnosti u cilju obezbjeđenja integriteta i funkcionalnosti izbornih tehnologija u izbornom procesu.

    -Sticanje tehničkih uslova utvrđuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uz konsultacije sa drugim nadležnim organima, uključujući Agenciju za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Agenciju za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine.

    Zakonom je definisano i da se glasački listići broje ručno i elektronski, ali tako da se ne naruši tajnost glasanja. Predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave i elektronske identifikacije birača. Novina je i da glasački listić sadrži i uputstvo za korištenje izbornih tehnologija.

    Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova (skeniranje) i utvrđivanje rezultata u Glavnom centru za brojanje, uključujući slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti tehničke opreme.

    Jedna od mogućnosti, kako saznajemo, jeste i uvođenje optičkih skenera kojim bi i samo brojanje glasova bilo ubrzano, a postojala bi i dupla kontrola.

    “Preliminarni izborni rezultati se evidentiraju na osnovu rezultata elektronskog brojanja glasačkih listića. Centralna izborna komisija BiH će utvrditi procedure koje, pored ručnog brojanja, omogućavaju biračkim odborima da vrše elektronsko brojanje glasačkih listića i propisuje poseban obrazac u koji se upisuju rezultati ručnog brojanja. U slučaju neslaganja između ručnog i elektronskog brojanja, Centralna izborna komisija BiH vrši oba ponovna brojanja u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultate glasanja na biračkom mjestu”.

    Naznačeno je i da lice koje pomaže biraču da glasa mora na izvod iz Centralnog biračkog spiska do imena birača kojem je pomagalo, napisati svoje ime štampanim slovima, jedinstveni matični broj i potpisati se. Lice koje pomaže tom biraču ne mora biti registrovan birač, ali može pomagati samo jednom biraču na dan izbora.

    -Javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz Centralnog biračkog spiska izlaganjem privremenih izvoda iz Centralnog biračkog spiska putem internet stranice Centralne izborne komisije BiH ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH vodeći računa o načelima zaštite ličnih podataka.

    -Izvodi iz Centralnog biračkog spiska u cilju ažuriranja objavljuju se dva puta godišnje u neizbornoj godini. Nadležni organi dužni su podatke za raseljene osobe dostaviti u izbornoj godini najkasnije do 31.03.

    Pooštravanje mjera za bh. državljane koji privremeno žive van BiH
    Za državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu pooštravaju se uslovi prijave i kontrola identiteta pri upisu u birački sisak.

    -Izabranim članovima izvršne vlasti ili javnim dužnosnicima zabranjena je zloupotreba javnih sredstava u svrhe bilo kojeg oblika izborne kampanje, vlastite promocije ili promocije političkog subjekta.

    Zloupotrebu javnih sredstava čine sljedeće radnje:

    1. uključivanje državnih službenika u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata;
    2. korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima;
    3. korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju;
    4. korištenje prevoza u vlasništvu državnih ili opštinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje.
    5. prikupljanje potpisa ili izbornu kampanju koju provode lica koja obavljaju izabrane funkcije ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizuje javna ustanova ili organ;

    Govor mržnje i oglašavanje
    Pod sredstvima komunikacije podrazumijevaju se sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj. Takva sredstva obuhvataju ali nisu ograničena na audiovizuelne medijske usluge i medijske usluge radija, štampane medije, internet, SMS poruke ili video-poruke isporučene putem mobilnih telefona itd.

    “Javni elektronski medij omogućit će pod jednakim uslovima, u periodu izborne kampanje, plaćeno političko oglašavanje političkim subjektima u trajanju od najviše 30 minuta sedmično”.

    Zakonom su obuhvaćeni pored elektronskih on-line mediji i društvene mreže.

    Govor mržnje precizno je definisan, a sankcionisano će biti svako pozivanje na mržnju ili nasilje na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče diskriminaciju, neprijateljstvo…

    Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine obavezno svakih osam (8) godina preispituje izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici utvrđenoj ovim Poglavljem, kako bi se osiguralo da su utvrđene, uzimajući u obzir geografska ograničenja, u skladu sa demokratskim principima, a naročito sa proporcionalnošću između broja mandata i broja birača registrovanih u Centralni birački spisak.

    Isto to, ali svake 4 godine čine i Parlament FBIH i NSRS.

    Poništavanje izbora i kazne
    Centralna izborna komisija BiH će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ako ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i elektronskog brojanja glasačkih listića, došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora.

    Zabranjena je zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem.

    Poglavlje 19. Grad Mostar nije uvršteno, barem ne u dokumentu koji smo dobili na uvid.

    Kazne za kršenje pojedinih zakonskih odredbi se kreću i do 30 000 KM. Među nabrojanim nezakonitostima su i:

    -lažno se predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, ili fiktivno predstavlja politički subjekt kojem je dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno.

    -uživanje povlaštenog položaja u elektronskim medijima i korištenje javne funkcije za sticanje povlaštenog položaja u elektronskim medijima.

    U poglavlju 14. pominju se procedure za raspisivanje ponovljenih, odgođenih i prijevremenih izbora.

    Izborne jedinice ostaju: opština, grad, kanton, entitet:

    a) kantonalnu izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituiše ukupan broj predstavnika za određeni nivo vlasti i koje unutar sebe nemaju višečlane izborne jedinice,

    b) entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituira entitetski nivo vlasti, koje unutar sebe imaju višečlane izborne jedinice i

    c) entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira državni nivo vlasti.

    Vanredne okolnosti
    “Višečlana izborna jedinica“ podrazumijeva izbornu jedinicu u kojoj se bira više od jednog, a manje od ukupnog broja predstavnika za određeni nivo vlasti.

    Definiše se i pojam „Nacionalna manjina“ kao dio stanovništva – državljanin Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda, a čine je ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne historije i drugih obilježja utvrđenih u Zakonu o zaštiti prava nacionalnih manjina.

    „Vanredne okolnosti“ u smislu ovog zakona su vanredna situacija, stanje elementarne nepogode i druge nesreće koje su proglasili nadležni organi Bosne i Hercegovine i koje utiču na provođenje izbornog procesa.

    U budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za osiguranje vršenja ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH iz člana 2.9 i člana 2.19 stav (17) ovog Zakona.

    Novac za izborne komisije dijelom obezbjeđuju i entitetske, kantonalne, gradske, opštinske, ali i vlasti Brčko distrikta.

    Sredstva za provođenje izbora, institucije moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora.

    Pored ličnog glasanja, ili onog u DKP-ima, ostaje u zakonu i glasanje poštom, ako u toj opštini lice koje je u inostranstvu ima prijavljeno prebivalište u trenutku podnošenja prijave za glasanje van zemlje.

    O broju funkcija
    Sudije, tužioci, revizori, ombudsmani, policijski, ali i državni službenici, kao i zaposlenici OSE, ili pak Centralne banke ne mogu biti na listama za izbore dok ne podnesu ostavke na svoja radna mjesta:

    (1) Jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim Zakonom nije drugačije regulisano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti.Također je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti.

    Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu izabranu ili politički imenovanu funkciju u drugoj državi. Nosilac izborne ili politički imenovane funkcije u drugoj državi dužan je, u roku od 48 sati nakon potvrde njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, vratiti jedan od ova dva mandata. Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu izabranu ili politički imenovanu funkciju u drugoj državi. Nosilac izborne ili politički imenovane funkcije u drugoj državi dužan je, u roku od 48 sati nakon potvrde njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, vratiti jedan od ova dva mandata. Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu iz

    Lice koje je izabrano u zakonodavno tijelo na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, a na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da je nastavi, dužno je da svoj mandat stavi u mirovanje prije konstitutivne sjednice zakonodavnog tijela u koje je izabrano, dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku.

    U periodu u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa iste liste sa koje je izabrano lice sa mandatom u mirovanju.

    CIK uspostavlja centar za edukaciju biračkih odbora.

  • Poznato kada će biti kraj

    Poznato kada će biti kraj

    Moskva se nada da će Kijev shvatiti neizbežnost mirnog rešenja problema demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, izjavila je Marija Zaharova.

    Dodala je da što pre ukrajinske vlasti to shvate, to će pre biti završena specijalna vojna operacija Rusije.

    Prema njenim rečima, trenutno se pregovori Rusije i Ukrajine vode putem video-konferencije, razgovara se o vojnim, političkim i humanitarnim aspektima.

    “Zahtevi Rusije su krajnje jednostavni i razumljivi, proizilaze iz svrhe i ciljeva specijalne vojne operacije. Nadamo se da će Kijev ipak uvideti neminovnost mirnog rešenja problema demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, njenog pretvaranja u neutralnu državu zarad dobrobiti stanovništva Ukrajine i cele Evrope”, izjavila je Zaharova na brifingu.

    Kako je objasnila, “što pre to shvate predstavnici kijevskog režima, to će pre biti završena specijalna vojna operacija.

    “Pozivamo režim ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog da razmisli o sudbini zemlje, životu njenog stanovništva i izvuče odgovarajuće zaključke i donese odgovarajuće odluke”, naglasila je portparolka.

    S tim u vezi, Zaharova je podsetila da specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini nema za cilj uništavanje državnosti te zemlje ili svrgavanje njenog predsednika.
    Rusija će, kako kaže, učiniti sve da zločini kijevskog režima protiv čovečnosti ne ostanu nekažnjeni.

    Diplomata je upozorila da diplomatska predstavništva Ukrajine u inostrantsvu vrbuju strane državljane u “dobrovoljački inostrani korpus Zelenskog” za učešće u borbenim dejstvima protiv Rusije.

    “Čini mi se da bi ideolozi DAEŠ-a (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji) pozavideli takvom naboju mašte”, dodala je ona.

    Govoreći o novim stranim plaćenicima u Ukrajini, upozorila je da će Moskva koristiti protiv njih iste metode kao i prilikom napada na poligon u Lavovskoj oblasti. Nadamo se da će ih takva “prevencija” otrezniti, konstatovala je portparolka.

    O Krimu
    Budućnost Krima je sa Rusijom, sankcije i pretnje Amerike i njenih saveznika neće to promeniti, naglasila je portparolka u vezi sa predstojećom osmom godišnjicom ujedinjenja Krima sa Rusijom, koja se obeležava 18. marta.

    “Dopadalo se to nekome ili ne – budućnost Krima je zauvek sa Rusijom, za nas je to pitanje, kao što znate, definitivno i neopozivo zatvoreno. Nikakve sankcije, pretnje ili ucene, bilo iz Sjedinjenih Američkih Država ili njihovih satelita, koji su umislili da su nekakvi kolektivni gospodari sveta, neće promeniti naš stav”, istakla je Zaharova.
    Kako kaže, interesovanje za uspostavljanje veza sa poluostrvom u svetu stalno raste. “Broj stranih partnera Krima se povećao i višestruko bi se povećavao da nije bilo subverzivnog rada koju SAD namenski sprovode uz korišćenje ogromnih sredstava”, navela je Zaharova . Podsetimo, Krim se ujedinio sa Rusijom nakon referenduma koji je održan 16. marta 2014. godine. Za pripajanje Rusiji glasalo je 96,77 odsto birača u republici i 95,6 odsto u Sevastopolju.