Autor: INFO

Opasna odluka

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je kao opasnu odluku Kanade da vrati Nemačkoj rusku turbinu za gasovod Severni tok 1.

Zelenski je u video obraćanju podsetio da je ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo predstavnika Kanade zbog, kako je ocenio, apsolutno neprihvatljivog isključenja iz režima sankcija prema Rusiji, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski smatra da je zapravo reč o transferu u Rusiju i postavlja pitanje ako Moskva može da dobije takvo izuzeće od sankcija, kakve će izuzetke tražiti sutra.

Prema njegovom mišljenju, to je veoma opasno pitanje i to ne samo za Ukrajinu, već i za sve zemlje demokratskog sveta.

Zelenski tvrdi da će odluka o izuzeću od ankcija u Moskvi biti shvaćena isključivo kao znak slabosti i da sada nema sumnje da će Rusija pokušati ne samo da maksimalno ograniči, već da u najkritičnijem trenutku potpuno obustavi isporuke gasa Evropi.

Predsednik Ukrajine dodaje da je još moguće preispitati odluku o turbini i ocenjuje da Rusija nikada nije igrala po pravilima u energetskom sektoru i da neće igrati sada ako ne vidi snagu.

12 Jula, 2022
Šta će biti ako Rusi ukinu gas Njemcima?

Njemačka, četvrta po veličini ekonomija sveta, sprema se za sve scenarije uključujući i kompletnu obustavu dotoka ruskog gasa.

Naime, mnogi to očekuju nakon što se završi desetodnevno održavanje ključnog gasovoda Sjeverni tok 1.

Danas su počeli radovi na održavanju gasovoda koji ruski gas dovodi direktno u Njemačku, ali u Berlinu strahuju da se to koristi u Kremlju za politički pritisak na Zapad, što zvanična Moskva negira, piše Rojters.

Britanska agencija pozabavila se rizicima koji bi se pojavili ako se prekid u snabdjevanju produži ili gasovod nakon održavanja proradi smanjenim kapacitetom.

“21. jul kritičan datum za celu Evropu”

Zašto je Severni tok 1 tako krucijalan?

To je pojedinačno najveća ruta za dotok ruskog gasa u Nemački, sa 55 milijardi kubnih metara godišnje gasa. Poređenja radi, Nemačka je prošle godine potrošila ukupno 100 milijardi kubika gasa.

Tranzit ruskog gasa kroz Poljsku je prekinut ove godine a kroz Ukrajinu je ugrožen ratom.

Polovina nemačkih domaćinstava oslanja se na gas za grejanje, naročito od oktobra do marta i ako Severni tok 1 ne proradi to će ugroziti planove o punjenju podzemnih skladišta gasa za zimu.

U njima bi se, teorijski moglo smestiti gasa za oko 2-2,5 meseci nacionalnih potreba za tim energentom, ali su ona samo 64,6 odsto popunjena, dok je cilj za 1. oktobar da budu 80 odsto puna.

Zbog Njemačke napravljen izuzetak od sankcija: Kanada vraća turbine Severnog toka 1

U međuvremenu je tražnja za alternativnim izvorima gasa skočila širom sveta a cena je uzletela, otkada se tražnja oporavila po prolasku pandemijskih ograničenja.

Kako i kada bi Njemačka mogla da ograniči potrošnju gasa?

Ako bi Njemačka pokrenula svoj plan za hitne situacije iz tri faze, regulator gasne mreže (Bundesnetzagentur) morao bi da obezbedi da se gas pravično raspodeli. Tu fazu bi pokrenula izuzetno velika potražnja gasa, ili značajno smanjenje snabdevanja, na primer, ako Severni tok 1 ostane zatvoren i nakon održavanja.

Nemačka je u drugoj fazi od 23. juna kada je protok tim gasovodom smanjen na 40 odsto kapaciteta, piše britanska agencija.

Koji sektori su najviše ugroženi?

Najugroženiji je hemijski sektor, ali i proizvođači čelika, stakla i papira jher su to najveći nemački industrijski potrošači gasa, ali bi efekti obustave snabdevanja zahvatili brojne druge grane, sve do proizvodnje hrane hrane i porcelana.

Industrija aluminijuma, sa obrtom od 22 milijarde evra i 60.000 zaposlenih, oslanja se na gas za topljenje i reciklažu sirovine. Tu je industrija papira, čiji je obrt 15,5 milijardi evra godišnje a ima oko 40.000 zaposlenih. Operateori kažu da su papir i karton pritom od vitalnog značaja za hranu, lekove i higijenske potrpštine.

Šta rade kompanije?

Najveći njemački uvoznik gasa Uniper zatražio je državnu pomoć za spasavanje za koju se može čuti da iznosi i do devet milijardi evra, a i druga javna preduzeća imaju slične probleme.

Vodeći proizvođač čelika Tisen Krup spremio je plan za slučaj prestanka snabdevanja gasom, jer prema rečima portparola firme, korišćenje nafte i uglja nije moguće. Ukoliko mu se određena minimalna količina gasa ne obezbedi, fabrike će morati da se ugase a moguća je određena, ne mala, šteta za pogone u tom slučaju.

Samnjivanje dotoka gasa za fabrike aluminijuma za 30 odsto značilo bi da polovina njih mora da ode u mirovanje, navodi industrijska grupa Aluminijum Dojčland. Glavni akteri su tu Hydro Aluminium, Speira i Trimet.

Hemijski koncern BASF mora da održi snabdevanje gasom makar na 50 odsto od svoje maksimalne tražnje pa bi rusko zavrtanje slavine pokrenulo plan kompanije za hitne slučajeve.

Šta bi bilo s ekonomijom?

U do sada najmračnijim predviđanjima, Bavarian vbw industry group navodi da bi Njemačka privreda izgubila 12,7 odsto u drugoj polovini godine u slučaju potpune obustave dotoka ruskog gasa.

Sociopolitički rizici

Očekuje se da bi socijalni pritisci zbog gasa dali krila populistima krajnje desnice i levice u političkom spektru, što bi potencijalno uticalo na nacionalni kurs ubuduće.

Zvanični Berlin je odobrio zakon koji zadržava otvorene opcije za direktno regulisanje previsokih cena ili alternativno nastojanje da se teret povećanja rasporedi među korisnicima.

12 Jula, 2022
Dodik poručio da Šmit neće pisati istoriju Srpskoj

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Kristijan Šmit neće pisati istoriju djeci u Republici Srpskoj, niti će srpska djeca učiti bilo šta što nije prošlo provjeru prosvjetnih organa Srpske.
Dodik je napomenuo da je posljednji put kada su Nijemci ispisivali istoriju na Balkanu, koja se direktno ticala i Srba, poginulo više od milion Srba.

“Stoga ne bih preporučio Šmitu da se igra istorijom BiH. Ako je istorija učiteljica života red bi bio da je Šmit izučio istoriju od prije 80 godina, da bi shvatio ovu od prije 27. A i kad je shvati, da to zadrži za sebe!”, piše na Dodikovom “Tviter” profilu.

Kristijan Šmit danas je najavio da će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Srpskoj i Federaciji BiH.

12 Jula, 2022
Predmet “Dobrovoljačka”: Danas izjašnjavanje optuženih o krivici

Ejup Ganić i još devet lica optuženih u predmetu “Dobrovoljačka” izjasniće se danas o krivici, potvrđeno je Srni iz Suda BiH.

Osim Ganića, optužnica tereti Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Јusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku.

Sud BiH potvrdio je 12. maja optužnicu Tužilaštva BiH koja ih tereti da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj ЈNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

Optuženi se terete da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj ЈNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN.

Oni se terete i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili ni kaznili izvršioce, te pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.

Iz Tužilaštva BiH saopšteno je ranije da se optužnica odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.

Tužilaštvo BiH zajedno sa Agencijom za istrage i zaštitu BiH, kao i MUP-om Republike Srpske, sprovelo je temeljnu istragu u okviru koje je saslušano više stotina svjedoka ovog događaja, među kojima su preživjeli vojnici i civili, predstavnici porodica ubijenih i ranjenih žrtava, kao i veliki broj učesnika događaja.

Uz optužnicu je predloženo saslušanje 277 svjedoka i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

12 Jula, 2022
Dvostruki aršini međunarodne zajednice

Satanizacija srpskog naroda, ignorisanje srpskog stradanja – to je ono što godinama radi međunarodna zajedica. Posebno to dođe do izražaja kada jedan dan dijeli dva obilježavanja stradalih.

Na pomenu srpskim žrtvama nema nikoga od predstavnika međunarodne zajednice. Dokaz je to da ne priznaju srpske žrtve i da su za njih samo jedni stradali, a da su drugi zločinci – poruka je iz Republike Srpske.

“U srednjem Podrinju od aprila 92. do januara 93. stradalo je 80% i to govori o tome ko je imao namjeru, ko je započeo sa ubijanjem drugih naroda i ko je provodio politiku Bošnjaka da se napravi BIH koja će biti očišćena od Srba i koja će biti muslimanska zasnovana na njihovim vjerskim običajima i nažalost da politika I dan danas traje”, izjavio je Milorad Kojićm direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih.

Međunarodna zajednica godinama ima dvostruke aršine. Već 30 godina ignorišu srpske žrtve, a to njihovo nametanje lažne istine i netačnih podataka obiće im se o glavu, kažu iz udruženja proisteklih iz odbrambeno otadžbinskog rata. Zato je, poručuju, najvažnije da mi sami srpsko stradanje čuvamo od zaborava.

“Ti ljudi su poznati imenom, likom i treba da se zna da se nisu samo poubijali, neko ih je ubio, tamo ima djece, žena civila, nisu oni sami sebe ubili, te zločine je neko činio kad tad će doći ta istina doći u njihove zemlje koje ignorišu”, rekla je Božica Živković Rajilić, predsjednik Udruženja žena žrtava rata.

Gorak ukus ostavlja i to što ne samo da zločine nad Srbima mnogi ne priznaju nego i to što za njih u Podrinju niko nije odgovarao. Svjedoci i danas pričaju da su muslimanske snage na čelu sa Naserom Orićem vršile pokolje u srpskim selima i to na najveće vjerske praznike.

12 Jula, 2022
Šmit nema ni osnova ni prava da se miješa u obrazovanje
Kristijan Šmit nema osnova ni prava da se miješa u obrazovanje koje je u nadležnosti Republike Srpske i to je decidirano napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu, izjavio je predsjednik Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović.

Damjanović kaže da je siguran da je i Šmit, koji je rekao kako će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Republici Srpskoj i FBiH, svjestan da u tom pogledu ne može ništa uraditi, te da je takvu izjavu dao da bi se dopao strani koja tako nešto želi da čuje.

On je podsjetio da je prije dvadesetak godina bilo određenih inicijativa da se ne izučavaju događaji iz devedesetih.
- Srpska je, i deceniju čak, izbjegavala izučavanje tih tema, dok su, na primjer u FBiH, odmah poslije toga izučavane, a srpski narod je okarakterisan na najcrnji i najgori način. Čekali smo, a kada smo vidjeli šta se dešava, počeli smo da pravimo programe za osnovne i srednje škole s ciljem da nam djeca uče o onome što se desilo, ne kvalifikujući bilo koji događaj. To će uraditi istoričari – rekao je Damjanović za “Glas Srpske”.
Cilj je, dodao je, da djeca dobiju informacije o raspadu bivše države, o građanskom ratu u BiH, kao i o stvaranju Republike Srpske, značajnim datumima, njenom postdejtonskom razvoju.
- To je naš cilj, a problem drugih, koji nisu time zadovoljni, je to što žele da se po svaku cijenu izučava nešto drugo – istakao je Damjanović.
Brojni republički zvaničnici su osudili Šmitovu najavu da će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Republici Srpskoj i FBiH, dodajući da mu je, između ostalog, problematično to što srpska djeca u Srpskoj, ali i djeca različitih nacionalnosti, imaju različite programe iz istorije.
12 Jula, 2022
Zvaničnici UN-a istražiće ubistva i ranjavanja djece

Zvaničnici UN istražiće ubistva i ranjavanja djece u Ukrajini, Etiopiji i Mozambiku, rekao je danas generalni sekretar UN Antonio Guteres u izvještaju u kojem se navodi da je 2.515 djece ubijeno i 5.555 osakaćeno u globalnim sukobima 2021. godine.
Godišnji izvještaj “Djeca i oružani sukobi” potvrdio je regrutovanje i korištenje 6.310 dece u sukobima širom svijeta 2021. godine. Ostala kršenja koja pokriva su otmice, seksualno nasilje, napadi u školama i bolnicama i uskraćivanje pomoći.

Utvrđeno je da je najveći broj potvrđenih prekršaja nad djecom 2021. godine bio u Jemenu, Siriji, Avganistanu, Demokratskoj Republici Kongo, Somaliji, Izraelu i palestinskim teritorijama.

Guteres je rekao da će izvještaj sljedeće godine uključivati potvrđena kršenja prava nad djecom u Ukrajini, Etiopiji i Mozambiku.

Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za djecu i oružane sukobe Virdžinija Gamba rekla je da su dva najgora kršenja prava djece povezana sa sukobima u Ukrajini i da je tu riječ o ubijanju i sakaćenju djece i napadima na škole i bolnice.

Šef UN za ljudska prava Mišel Bašele rekla je prošle sedmice da je do 3. jula u Ukrajini ubijeno 4.889 civila, uključujući 335 djece, naglašavajući da je stvarna brojka vjerovatno mnogo veća.

Izvještaj o djeci i oružanim sukobima uključuje crnu listu čiji je cilj da osramoti strane u sukobima u nadi da će ih natjerati da sprovode mjere za zaštitu najmlađih. Izrael i Saudijska Arabija posljednjih godina vrše pritisak da se ne nađu na toj listi, kažu izvori.

Izrael nikada nije bio na crnoj listi, dok je vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom uklonjena sa liste 2020. nekoliko godina nakon što je prvi put prozvana za ubijanje i ranjavanje djece u Jemenu.

U izvještaju se navodi da su izraelske snage bezbjednosti ubile 78 palestinske djece, osakatile još 982 i pritvorile 637 palestinske djece 2021. godine, dok je u Jemenu koalicija predvođena Saudijskom Arabijom prošle godine ubila i osakatila 100 djece.

“Ako se situacija ponovi 2022. godine, bez značajnijeg poboljšanja, Izrael bi trebalo da bude na listi”, napisao je Guteres. On je primijetio da koalicija predvođena Saudijskom Arabijom u Jemenu “kontinuirano smanjuje broj žrtava među djecom”.

11 Jula, 2022
Stanivuković tvrdi da je Skupština popustila

Pred našom odlučnošću, Skupština je privremeno popustila, saopštio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
On je dodao da će se sve predložene tačke naći na dnevnom redu za narednu sjednicu. Kako ističe, skupštinska većina “sprema zamku”.

– Njihova sljedeća zamka biće komisije, zbog čega planiramo komisije prenositi uživo – napisao je na svom Twitter nalogu gradonačelnik Stanivuković.

11 Jula, 2022
Gradska uprava uz investitora

Proteklih dana izvršene su provjere u svim nadležnim odjeljenjima kako bi se utvrdilo da li su ispoštovane sve procedure u vezi sa lokacijom nekadašnjeg kina Kozara, saopšteno je iz Gradske uprave.
Tom prilikom je utvrđeno da je na osnovu prijave ZEV – a Aleje Svetog Save broj 4 – 22, u ponedjeljak, 4. jula, u 10.28 časova izvršen komunalno – inspekcijski nadzor, a u vezi privremenog zauzimanja javne površine u Ulici Sime Šolaje bb u Banjoj Luci, a u svrhu postavljanja krana i organizacije gradilišta.

-Predstavnici gradske komunalne policije i inspekcije izašli su u ponedjeljak, 4. jula po prijavi građana, odnosno stanara pomenute ulice, te je tada utvrđeno da za prilazni put i zauzimanje javne površine investitor ima rješenje. Idući dan smo takođe zaprimili prijave, međutim, zbog ranije izvršene kontrole nije bilo osnova da kontrolni organi ponovo izađu po istoj prijavi. Sačinjen je zapisnik dan prije – rekao je ovlašteni potpisnik Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, Siniša Štrbac.

Takođe, povodom informacija koje su izesene na skupu koji je održan, da Odjeljenje za prostorno uređenje nije odgovorilo na neke podneske odnosno žalbe zainteresovanih ZEV-ova, pomenuto Odjeljenje dodaje da je proslijedilo žalbu na izdatu građevinsku dozvolu etažnih vlasnika iz Ulice Sime Šolaje broj 5, a koji su imali svojstvo stranke u postupku – neposrednih komšija, te da je istu žalbu nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju odbilo.

-Na sve ostale žalbe i zahtjeve za učešće u postupku izdavanja građevinske dozvole, Odjeljenje za prostorno uređenje odgovorilo je odgovarajućim upravnim aktima, odnosno zaključcima, kojima su njihovi zahtjevi odnosno žalbe odbačeni zato što nemaju svojstvo stranaka u predmetnom postupku. Na ove zaključke su isti uložili žalbe koje je ministarstvo u većem broju slučajeva takođe odbilo, dok u nekim odluka još nije donesena – istakao je Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za prostorno uređenje.

Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve dodaju da investitor ima izdatu saglasnost za privremeni gradilišni priključak u fazi građenja, te da je za isti dostavljeno i tehničko rješenje privremenog gradilišnog priključka za potrebe izgradnje stambeno-poslovnog objekta u Ulici Sime Šolaje, izrađenog od strane Routing d.o.o. Banja Luka.

U vezi sa tim, dodaju, ispoštovane su sve potrebne procedure koje im nalažu pozitivni propisi.

Napominju da se ovdje se radi isključivo o gradilišnom priključku privremenog karaktera koji će služiti za prolazak mehanizacije i prevoz materijala do gradilišta.

–Ovdje se ne radi o izgradnji priključka na javni put koji bi bio trajnog karaktera. U skladu sa izdatom saglasnošću, investitor je dužan da vrati prostor, korišten u svrhu priključka, u prvobitno stanje – naglašavaju iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Iz Odjeljenja za komunalne poslove poručuju kako je investitoru u skladu sa zakonskim procedurama izdato rješenje za privremeno zauzimanje javne površine.

Iz svih resornih odjeljenja, ovlašteni potpisnici poručuju građanima da rade na obradi svih pristiglih zahtjeva te da će odgovoriti na sve u zakonskom roku.

Podsjećamo, na skupu koji je održan prošle sedmice, gradonačelnik Draško Stanivuiković poručio je da je ranije postigunut dogovor sa mještanima i sa investitorom, a koji se ogleda u smanjenju gabarita zgrade za 30 odsto, te da je investitor pristao na gradnju jednosmjerne, umjesto dvosmjerne ulice.

11 Jula, 2022
Mađarska odbija da razgovara o uvođenju gasnog embarga Rusiji

Mađarska vlada odbija da razgovara o mogućnosti uvođenja gasnog embarga Rusiji, rekao je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

On je u parlamentu rekao da i pored ozbiljne bezbednosne pretnje Evropi koju predstavlja rat u Ukrajini, obezbeđivanje energetske i ekonomske sigurnosti takođe predstavlja izazov, prenosi MTI.

“Nažalost u teškoj smo situaciji, jer su isporuke gasa iz Rusije u Evropu značajno opale i stopa po kojoj raste cena prirodnog gasa mogla bi baciti evropske ekonomije na kolena“, rekao Sijarto.

Što se tiče isporuke gasa Mađarskoj, on je dodao da je najveći deo gasnih puteva prebačen na Južni tok.

“Mađarska uvozi otprilike 30 miliona kubnih metara gasa svakog dana, od čega se polovina isporučuje južnim tokom koji prolazi kroz Tursku, Bugarsku i Srbiju”, rekao je Sijarto i dodao da je mađarska vlada odlučila da poveća uvoz gasa i da će za grejnu sezonu biti uskladištene dodatne količine.

11 Jula, 2022