Autor: INFO

  • Poljanski: Rusija neće zaboraviti da je Zapad slao oružje Kijevu

    Poljanski: Rusija neće zaboraviti da je Zapad slao oružje Kijevu

    Zamjenik stalnog predstavnika Rusije u Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski rekao je danas da Moskva neće zaboraviti isporuku oružja Kijevu korišćenom za ubijanje civila, kada je riječ o odnosu sa Zapadom.

    “Pitanje koje bi bilo vrlo bolno i teško ispraviti je realizacija da su naši evropski susjedi snabdijevali Ukrajinu oružjem, kojim su se ubijali civili, djeca i žene. Oni to rade namjerno, znajući da nova vrsta oružja koja šalju prethodnih mjeseci mogu da pogode oblasti koje su van domašaja ukrajinske vojske”, rekao je Poljanski za radio TNT.

    On je dodao da ne može da zamisli kako bi Rusija mogla da zaboravi, kako je naglasio, “apsolutno licemjerje bivših partnera kao što su Amerika i Velika Britanija”.

    “Međutim, razumijem da su ove zemlje opsjednute rusofobijom”, dodao je Poljanski, prenosi TAS S.

  • Polovina NATO zemalja ratifikovala prijem Švedske i Finske

    Polovina NATO zemalja ratifikovala prijem Švedske i Finske

    Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde saopštila je danas na Tviteru da je polovina NATO zemalja ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske u Sjevernoatlansku alijansu.

    Do danas, polovina zemalja članica NATO je ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske. Hvala vam za ratifikaciju, navela je Linde.

    Ona je objavila da su do sada Kanada, Danska, Island, Norveška, Velika Britanija, Estonija, Albanija, Poljska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Bugarska, Letonija, Slovačka i Hrvatska ratifikovale sporazum, a za ulazak u Alijansu potrebno je da svih 30 članica da zeleno svjetlo.

  • Korona u proteklih 7 dana potvrđena kod 40 odsto testiranih

    Korona u proteklih 7 dana potvrđena kod 40 odsto testiranih

    U Republici Srpskoj raste broj pozitivnih na korona virus, a stručnjaci upozoravaju da bismo i u narednom periodu trebali da očekujemo više oboljelih, s obzirom na varijante korone koje su trenutno dominantne, a za koje je utvrđeno da uspješnije izbjegavaju imunitet protiv ove opake zaraze.

    Za 24 časa, zaključno s jučerašnjim danom, korona je potvrđena kod još 86 osoba, što je skoro polovina testiranih.

    Među novozaraženima, najviše je onih srednje životne dobi, dok potvrđenih slučajeva infekcije ima i kod djece, te starijih.

    Unazad sedam dana, SARS-CoV-2 otkriven je kod 410 građana ili više od 40 odsto onih koji su testirani zbog sumnje na ovaj virus. U ovom periodu, bitku s kovidom izgubilo je četvoro oboljelih.

    U bolnicama u Srpskoj juče su na liječenju bila 52, a dan ranije 45 kovid pacijenata, dok je dvoje na respratoru.

    – Treba očekivati određeni rast broja novooboljelih, dok se, za sada, ne očekuje neko značajno pogoršanje na nivou bolničkog sektora. Dominantan faktor širenja korone je cirkulacija podvarijanti omikrona, koje je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti još u maju ove godine proglasio za varijante koje izazivaju zabrinutost – kažu epidemiolozi.

    Ministar zdravlja RS, Alen Šeranić, rekao je da nije neuobičajen porast broja zaraženih u Srpskoj, s obzirom na značajno povećanje koje bilježe region i Evropa.

    – To se uklapa u karakteristike virusa koji mutira. Važno je da je u Srpskoj isti broj hospitalizovanih, što znači da sistem nije opterećen. Sve dok se to ne dogodi postojeće mjere biće na snazi. S druge strane, svi su naučili kako da se zaštite, što je veoma značajno – rekao je Šeranić.

  • Apel Vodovoda: Banjalučani trošite racionalno vodu

    Apel Vodovoda: Banjalučani trošite racionalno vodu

    Budite solidarni i vodu za piće trošite za osnovne potrebe, poručili su iz Vodovoda Banjaluka. Kako su najavljene ponovo visoke temperature, a godina je sušna Banjalučani se mole da vodu troše racionalno.
    ,,Na taj način biće omogućeno svim potrošačima da imaju dovoljne količine vode za piće, kao i očuvanje sistema vodosnabdijevanja“, naveli su u saopštenju iz Vodovoda Banjaluka.

    Takođe, mole građane da prijavljuju zloupotrebu hidranata, koji su u nadležnosti Vodovoda Banjaluka.

    Zloupotreba hidranata može dovesti do ugrožavanja redovnog i kontinuiranog snabdijevanja potrošača vodom.

    ,,Podsjećamo da je neovlašteno korišćenje hidranata krivično djelo“, upozorili su iz Vodovoda Banjaluka.

  • Požari bukte u Španiji i Portugaliji, nove evakuacije

    Požari bukte u Španiji i Portugaliji, nove evakuacije

    Još nekoliko stotina ljudi evakuisano je danas iz svojih domova zbog požara koji se šire Španijom, Portugalijom i Francuskom, prenio je Rojters.

    Temperature u Portugaliji su malo pale, ali se i dalje očekuje da će u nekim mjestima sutra biti oko 40 stepeni, dok je u pet okruga proglašen crveni meteo alarm.

    Više od 1.000 vatrogasaca se bori protiv 17 požara na otvorenom, saopštile su portugalske vlasti.

    U Španiji je izbio novi požar na jugu zemlje, nakon što su cijele nedjelje vatrogasci imali problema sa vatrenim stihijama u zapadnim i centralnim pokrajinama.

    Danas je iz pokrajine Malaga evakuisano više od 400 ljudi, iz grada Mihas.

    Svjetska meteorološka organizacija je navela da je toplotni talas pogoršao kvalitet vazduha, posebno u gradovima.

    Portugalska ministarka zdravlja Marta Temido izjavila je u četvrtak da se zdravstveni sitem suočio sa “posebno zabrinjavajućom” nedjeljom zbog toplotnog talasa i da su neke bolnice pune.

    Od 7. do 13. jula, u Portugaliji je registrovano 238 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama, saopštile su zdravstvene vlasti, dok je Španija u prva tri dana toplotnog talasa registrovala 84 smrtna slučaja, takođe zbog vrućina.

    Upozorenje je na snazi i u Britaniji, pošto je meteorološka služba izdala crveni meteo alarm zbog predstojećih “ekstremnih vrućina” u dijelovima Engleske u ponedjeljak i utorak.

    “Vanredne, vjerovatno rekordne temperature, biće zabilježene sljedeće nedjelje. Noći će biti veoma vruće, posebno u naseljenim dijelovima i to će uticati na ljude i infrastrukturu”, rekao je šef britanske meteo službe Pol Gandersen.

    Rekordna temperatura u Britaniji od 38,7 stepeni zabilježena je u gradu Kembridž, 25. jula 2019. godine.

    Borba sa vatrom traje i u Francuskoj, gdje avioni pokušavaju da ugase dva požara na jugozapadu zemlje, ali im u tome odmažu jaki vjetrovi.

  • Kraj rata?

    Kraj rata?

    Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov rekao je da bi rat mogao da se završi do kraja ove godine.

    Kako je rekao, to zahteva koordinisanu pomoć partnera i pojačan ekonomski pritisak na Rusku Federaciju.

    “To je apsolutno moguće. Ovo mogu da kažem, iako sam po struci pravnik, ali komuniciram sa vojskom. Čak i sa vojne tačke gledišta, ovo je sasvim realan plan – oslobađanje naših teritorija”, kazao je Reznikov za Bi-Bi-Si.

    On je otkrio da ranije Zapad nije žurio da pomogne, jer je sumnjao u ukrajinsku odbranu i verovao u teze o “padu Kijeva za tri dana”.

    “Smatrali su da ćemo završiti porazom, da ćemo Kijev predati za tri dana, i zato nam nisu mnogo pomagali, samo su nas podržavali. Ali kada su videli da je pobeda Ukrajine apsolutno realan plan, želeli su da postanu saučesnici ove pobede”, rekao je Reznikov.

  • Berbokova: Ništa od ublažavanja sankcija

    Berbokova: Ništa od ublažavanja sankcija

    Ublažavanje sankcija Rusiji, pa ni zbog gasa, za Berlin nije opcija, rekla je u četvrtak uveče šefica nemačke diplomatije Analena Berbok.

    Čak i da Evropska unija ukine neke od sankcija koje uvela protiv rusije zbog napada na Ukrajinu, nije sigurno da bi Moskva obnovila stabilnu isporuku gasa, rekla je Berbokova u Bremenu razgovarajući sa građanima. “Time se izlažemo dvostrukoj uceni,” dodala je.

    Prema njenim rečima, prihvatanjem da neko “najbrutalnije” krši međunarodno pravo bilo bi pogrešan signal “svima koji gaze ljudska prava, slobodu i demokratiju.”

    Umesto toga, Nemačka će dalje podržavati Ukrajinu, “sve dok joj budemo potrebni,” rekla je ministarka, a “sankcije ćemo zadržati i istovremeno obezbediti da se naše društvo ne podeli.”

    Zapad od početka ruskog napada dodaje obruče kaznenih trgovinskih, političkih i diplomatskih mera protiv Rusije. Moskva odgovara, između ostalog zavrtanjem slavina gasovoda.

  • Sijarto: Šta je ukrajinski interes, da se što više zemalja uvuče u sukob?

    Sijarto: Šta je ukrajinski interes, da se što više zemalja uvuče u sukob?

    Mađarska ima vojne planove kako da zaštiti etničke Mađare koji žive u zapadnoj Ukrajini, otkrio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto. Budimpešta je spremna da djeluje u odbrani 150.000 ljudi koje smatra svojima, otkrio je on u intervjuu u petak.

    “Naša zemlja je pripremila hitne ratne scenarije”, rekao je ministar za internet stranicu “Indek”, prenosi “Mondo.rs”.

    On je rekao da mađarska vlada želi da izbjegne njihovu upotrebu, zbog čega je tražila mirno rješenje rusko-ukrajinskog oružanog sukoba.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, međutim, odbacio ideju da ponudi ustupke Rusiji da bi obezbijedila prekid vatre i tvrdi da njegova zemlja može da pobijedi Rusiju uz pomoć zapadnih pristalica. Mađarski ministar spoljnih poslova prokomentarisao je ciljeve dvije zemlje, rekavši da njegova zemlja ima drugačije interese od Ukrajine.

    “A šta je ukrajinski interes? Da se ​​što više zemalja uvuče u ovaj sukob, makar kroz isporuke oružja. Naš interes je, s druge strane, da se klonimo ovog sukoba i da minimiziramo rizik od uvlačenja u rat”, rekao je Sijarto.

    Sijarto je tvrdio da je Budimpešta nakon što je Rusija napala Ukrajinu “zatvorila sva pitanja” koja su ranije izazivala tenzije sa Kijevom.

    Kijev je dugo optuživao Budimpeštu da podstiče secesionizam među svojom mađarskom dijasporom, uključujući navodno tajno davanje državljanstva etničkim Mađarima.

    Kijev je 2018. zbog tog pitanja izbacio mađarskog konzula u gradu Beregovo. Osoblje misije je ranije snimljeno kako očigledno dijeli papire o državljanstvu ukrajinskim Mađarima i naređuje im da to drže u tajnosti.

    Odnosi između dva naroda su se pogoršali 2017. godine, nakon što je Kijev usvojio zakon kojim je postavljena mapa puta za uklanjanje manjinskih jezika iz ukrajinskih škola. Budimpešta je saopštila da je diskriminatorna prema etničkim Mađarima i obećala da će stati na put planovima Ukrajine da se pridruži NATO-u i EU ukoliko zakon ne bude ukinut.

    Uprkos Sijartovoj ocjeni da su tenzije prošlost, njegova zemlja je posljednjih mjeseci dobila oštre kritike iz Kijeva. U maju je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk optužila Budimpeštu da se priklanja Rusiji zbog njenog “jeftinog gasa” i da potajno želi da zauzme dijelove Ukrajine sa većinskim mađarskim stanovništvom

  • Dodik: Ustavni sud BiH sam sebe poništava

    Ustavni sud BiH donosi političke odluke i u tim odlukama se poziva na praksu, a ne na Ustav BiH, napisao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, te dodao da on time sam sebe poništava.

    “Ustavni sud BiH donosi političke odluke i u tim odlukama se poziva na praksu, a ne na Ustav BiH. On time sam sebe poništava. Ustavni sud BiH je tu praksu uspostavio kršenjem Ustava, a sad se poziva na nju”, napisao je Dodik na Twitteru.

    On je dodao da takve odluke za Republiku Srpsku ne znače ništa.

    Dodik je reagovao na proglašavanje neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj kojom se donosi Zakon o dopuni Kivičnog zakona BiH, a koji je u usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

  • Đukanoviću i Gajiću 60 godina robije za ubistvo Krunića, Baldo oslobođen

    Đukanoviću i Gajiću 60 godina robije za ubistvo Krunića, Baldo oslobođen

    Benedija Đukanovića i Rodoljuba Gajića Okružni sud u Banjaluci osudio je na ukupno 60 godina robije za ubistvo banjalučkog biznismena Slaviše Krunića i njegovog radnika Žarka Pavlovića, koji mu je bio pratnja dok je Emilio Baldo oslobođen.

    Đukanoviću je izrečeno 40 godina zatvora, a Gajiću, koji je bio optužen za pomaganje, određeno je 20 godina robije, za Balda nije bilo dokaza.

    Đukanović i Gajić su presudom obavezni platiti 100.000 maraka odšete porodici ubijenog Krunića, kao i troškove suđenja.

    Njima dvojici je produžen pritvor, dok je Baldi rješenjem Suda ukinut pritvor.

    Tužilaštvo je najavilo žalbu na oslobađajuću presudu Baldi.

    Krunić i njegov član obezbjeđenja Žarko Pavlović ubijeni su 22. aprila 2019. godine u blizini Krunićeve kuće u Glamočanima, kod Laktaša, kada je teško ranjen Krunićev vozač Goran Ilić.

    Od prvog dana za ovaj slučaj vladalo je veliko interesovanje javnosti.

    Podsjećamo da je nekoliko dana nakon ovog zločina, koji je potresao region, prvi uhapšen i pritvoren Emilio Baldo, dok je tada Đukanović bio u bjekstvu.

    Potom je u maju te godine, na iznenađenje mnogih, uhapšen Gajić, koji je inače bio Krunićev radnik “Sektor sekjuritija”, odnosno član obezbjeđenja njegove porodice, a njega terete za pomaganje.

    Nakon skoro dva mjeseca uhapšen je i prvoosumnjičeni Đukanović, koji se u junu te godine predao sarajevskoj policiji.

    Krajem te godine u ovom slučaju je podignuta i optužnica, a ona je prošli mjesec i izmijenjena.

    Od početka suđenja održano je ukupno oko 40 ročišta, a sam proces i održavanje ročišta usporavao je i virus korona.

    Inače, trojici optuženih je nakon hapšenja određen pritvor.

    Optužene su teretili i za pokušaj ubistva vozača Gorana Ilića, koji je ranjen u noći ubistva.

    Prema optužnici, Đukanovića i Baldu terete da su organizovali i pripremili zločin sa Željkom Kovačevićem, koji je označen kao jedan od napadača, a koji je ubijen na dan zločina tokom pucnjave.

    Gajića su teretili za pomaganje, odnosno da je napadačima odao informacije o Krunićevom kretanju u zamjenu za oprost duga koji je imao prema ubijenom Kovačeviću.