VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dačić: Konstituisanje Skupštine Srbije krajem ove ili početkom sljedeće nedjelje

    Dačić: Konstituisanje Skupštine Srbije krajem ove ili početkom sljedeće nedjelje

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić izjavio je da će konstitutivu sjednicu parlamenta zakazati krajem ove sedmice, ili početkom naredne nedjelje, što je u okviru roka koji ističe 4. avgusta.
    „Po Poslovniku, njom predsjedava najstariji poslanik Vladeta Janković ili ako on ne može ili neće – Veroljub Stevanović“, rekao je Dačić za Radio televiziju Srbije.

    On je podsjetio da se smatra da je skupština konstituisana ako je verifikovano bar dvije trećine poslaničkih mandata, a da li će na toj sjednici biti izabran i predsjednik parlamenta zavisi od većine.

    Na pitanje da li će socijalisti biti dio te većine, odgovorio je da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i on, tokom razgovora, „zajednički izrazili zadovoljstvo zbog rezultata koje su postigli u desetogodišnoj saradnji“.

    Prema njegovim riječima, dogovor je da se u narednom periodu konkretno razgovara “o modalitetima” saradnje.

    Dačić je rekao da je “apsolutno” za evrointegracije, ali da postupci Zapada prema Srbiji guraju Srbiju ka Rusiji, i da zapadni partneri moraju biti iskreni i korektni.

    “Niko u Srbiji neće da kaže – neću u Evropu ili na Zapad. Ali, imate situaciju da vas oni tjeraju da se obraćate Rusiji i Kini za pomoć kad podržavaju Kosovo ili rušenje Republike Srpske”, rekao je Dačić.

  • Erdoan: Narednih dana počinje izvoz žita Crnim morem

    Erdoan: Narednih dana počinje izvoz žita Crnim morem

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je danas da će narednih dana početi izvoz žitarica Crnim morem.

    “Sa početkom transporta žitarica morskim putem u narednim danima, daćemo važan doprinos prevazilaženju globalne prehrambene krize”, rekao je Erdoan, a prenijela televizija TRT.

    On je dodao da će Ankara nastaviti da ulaže napore da se kriza u Ukrajini riješi diplomatskim putem, prenosi TAS S.

    “Odlučni smo da nastavimo diplomatske napore dok ne bude garantovan mir između Rusije i Ukrajine. Nadamo se da ćemo u doglednoj budućnosti dobiti ohrabrujuće vijesti i na pregovorima i tokom kontakata na svim nivoima, uključujući među liderima”, poručio je Erdoan.

    Rusija i Ukrajina, zajedno sa Turskom i UN, potpisale su u petak u Istanbulu sporazum o ponovnom pokretanju izvoza žitarica iz ukrajinskih luka na Crnom moru.

    Genealni sekretar UN Antonio Guteres i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekli su da će sporazum pomoći da se ublaži svjetska prehrambena kriza.

  • Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Još uvijek nije poznato ko je investitor iz Njemačke koji želi u Bosni i Hercegovini uložiti 30 miliona evra i zaposliti 2.500 radnika. Jedino što je poznato jeste da dolazi iz metalsko-elektro industrije.

    Preko poziva koji je stigao putem Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini kompanija traži i 20 hiljada kvadrata zemljišta sa poslovnim prostorom za kupovinu ili najam na deset i više godina.

    Rad u tvornici bio bi organizovan u tri smjene, pet dana u sedmici.

    No, kako piše ATV citirajući Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, veliki izazov biće obezbijediti radnu snagu i zemljište.

    “Nažalost u prethodnom periodu neke značajne investicije nisu mogle biti ovdje realizovane jer tražite nekoliko hiljada kadrova, s obzirom da u ovom trenutku privredi Republike Srpkse nedostaje značajan broj adekvatne radne snage u svim granama privrede. Ukoliko nije moguće, uslovno rečeno, rasparčati tu proizvodnju onda nažalost investitori ne mogu da realizuju svoju proizvodnju”, dodaje Blagojević.

    U posljednjih dvije-tri godine, zbog pandemije, a sada i zbog krize u Ukrajini, sve je veći interes kompanija da proizvodnju presele sa istoka u srednju Evropu, zbog bržeg i jednostavnijeg transporta.

    Investitor iz Njemačke očekuje da će do kraja sljedeće godine pronaći lokaciju, ali i obezbijediti potrebnu radnu snagu, kako bi pokrenuo proizvodnju. Na potezu su opštine i gradovi koji mogu odgovoriti ovom izazovu.

    (Indikator)

  • Na jesen referendum o prisajedinjenju Zaporožja Rusiji

    Na jesen referendum o prisajedinjenju Zaporožja Rusiji

    Šef administracije regiona Zaporožje Jevgenij Balitski potpisao je danas dekret o početku priprema za referendum o prisajedinjenju ovog regiona Rusiji i formiranju izborne komisije.

    On je rekao da će referendum biti održan na jesen na inicijativu građana regiona Zaporožje.

    “U toku su pripreme. Potpisao sam dekret o formiranju izborne komisije regiona kako bi se osigurala transparentnost i legitimnost referendumske procedure i zaštitila izborna prava građana”, istakao je Balitski.

    Administracija regiona Kerson saopštila je potom da je formirana posebna komisija za održavanje izbora i referendum. Ovo tijelo činiće sedam članova sa trogodišnjim mandatom.

    Lokalne vlasti ističu da region Kerson, koji je sada pod kontrolom ruskih snaga, ima pravo da bira svoju budućnost.

  • Rusija proširila listu neprijateljskih zemalja

    Rusija proširila listu neprijateljskih zemalja

    Ruske vlasti proširile su listu država i teritorija koje su vršile neprijateljske postupke protiv Rusije, njenih građana i kompanija, saopšteno je danas iz Kremlja.

    “Na listu su uvršena ostrva Garnzi i Men koja su podržala sankcije Britanije protiv Moskve, te Bahami, koji su zabranili sve transakcije Banke Rusije, Ministarstva finansija i brojnih kreditnih organizacija Ruske Federacije”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da je ukaz o proširenju liste potpisan i da će uskoro biti objavljen.

    Lista neprijateljskih zemalja formirana je u skladu sa predsjedničkim dekretom objavljenim 5. marta 2022. godine.

  • Vanredna situacija u Kaliforniji, šumski požar se ubrzano širi

    Vanredna situacija u Kaliforniji, šumski požar se ubrzano širi

    Vanredna situacija proglašena je u dijelovima Kalifornije zbog šumskog požara koji se ubrzano širi u blizini Nacionalnog parka “Josemiti”.

    Gori hrastova šuma, a požar je naglo dobio na obimu od izbijanja krajem sedmice i vatrogasci ne mogu da ga stave pod kontrolu.

    Evakuisano je više od 3.000 ljudi, a deset kuća je uništeno u požari.

    Prema podacima kalifornijske Šumarske i službe zaštite od požara izgorjelo je 4.815 hektara zemljišta čime je “Požar hrastova” trenutno najveći aktivni šumski požar u SAD.

    Vanredna situacija proglašena je u oblasti Maripoza, a guverner Kalifornije Gevin NJusom kaže da požar dodatno raspiruje visoka temperatura i suvi vremenski uslovi.

    Veći dio SAD zahvaćen je visokim temperaturama. U Maripozi je juče izmjerena temperatura od 35 stepeni Celzijusa i očekuje se da će se i u narednim danima zadržati na tom nivou.

    Požar je izbio sjeveroistočno od Nacionalnog parka “Josemiti” u kojem se nalaze najveća i najstarija stabla sekvoje na svijetu.

  • Makron želi da obnovi nuklearni sporazum

    Makron želi da obnovi nuklearni sporazum

    Francuski predsjednik Emanuel Makron prenio je iranskom predsjedniku Ibrahimu Raisiju da je razočaran zbog nedostatka napretka u razgovorima o obnovi nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

    Francuski lider zatražio je od Raisija da donese “jasan izbor” za postizanje dogovora i povratku u sprovođenje iranskih obaveza preuzetih sporazumom iz 2015. godine, saopšteno je iz kancelarije francuskog predsjednika.

    Makron je izrazio uvjerenje da je takav ishod još moguć ali da treba da se desi što je prije moguće.

    Iran je junu počeo sa uklanjanjem nadzorne opreme Međunarodne agencije za atomsku energije /IAEA/ postavljene prije postignutog dogovora sa svjetskim silama 2015. godine.

    Prema sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine, Iran se saglasio da će ograničiti svoj nuklearni program, a zauzvrat će biti ukinute zapadne sankcije.

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp povukao je Ameriku iz sporazuma koji je ograničavao nuklearni program Irana u zamjenu za ublažavanje zapadnih sankcija.

    Jedna od glavnih pritužbi Trampa bila je da sporazum nije pokrio raketni program Irana ili podršku Teherana oružanim grupama na Bliskom istoku koje Zapad smatra terorističkim.

  • U RS se lani iz EU fondova slilo oko pola milijarde maraka

    U RS se lani iz EU fondova slilo oko pola milijarde maraka

    Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić pozvao je zainteresovane da što više apliciraju za ponuđena sredstva iz fondova EU, ilustrujući to podatkom da su aplikanti iz Srpske u prošloj godini na ovom planu učestvovali u realizaciji 182 takva projekta, ukupne vrijednosti od oko 255 miliona evra.

    Klokić je naveo da je poenta da što više ljudi iz Srpske iskoristi ovu priliku i aplicira za ponuđeni novac.

    “Benefiti su ogromni. Uvjerio sam se u to dok sam obilazio naše firme koje su se prijavile na neki od fondova EU, prošle i napravile odličnu priču. Modernizovale su proizvodnju, unaprijedile poslovanje, a poenta i cilj je da svake godine bude što više takvih primjera”, rekao je Klokić.

    Klokić je naveo da resorno ministarstvo godinama, na različite načine i putem pokrenutog sajta “PROJEKTIEU” animira i informiše zainteresovane aplikante iz Srpske da prate pozive, pišu projekte i da se, na kraju, prijave i uzmu novac iz nama dostupnih fondova EU.

    On smatra da je to donedavno bila poprilično komplikovana priča, bar kada je riječ o Republici Srpskoj, pošto svaki donator iz EU ima svoj način plasiranja informacija o otvorenim pozivima i do sada je bio slučaj da oni koji su iz Srpske zainteresovani za neke od projekata teško mogu da prate toliki broj sajtova.

    “Zbog toga smo odlučili smo proceduru pojednostavimo i sve raspoložive projekte objedinimo, pa smo ove godine pokrenuli sajt. Zainteresovani na jednom mjestu mogu da pronađu bukvalno sve što ih interesuje, a ima vezu sa aktuelnim pozivima koji dolaze iz različitih EU fondova”, rekao je Klokić.

    Klokić je istakao da je resorno ministarstvo administrator ove internet stranice i da redovno ažuriraju podatke o novim projektima, te ih čine dostupnim svima koji to žele da znaju.

    “Tu su informacije o uslovima, rokovima i količini novca za koju možete da aplicirate. U vezi s tim, u posljednjih pet godina uspostavljena je baza aplikanata iz Srpske. Njima, nevezano za sajt, na dnevnoj osnovi dostavljamo informacije o otvorenim pozivima u sferi njihovih iskazanih interesa. Osim toga, pozive redovno objavljujemo i na društvenim mrežama Ministarstva”, rekao je Klokić.

    POVEZATI DIJASPORU SA MATICOM
    Kada je riječ o povezivanju dijaspore Srpske sa maticom, uspostavljenom Registru dijaspore i promovisanju načina upisa u njega putem nedavno objavljenog video-spota, Klokić je rekao da će ovakva promocija biti nastavljena.

    Klokić je ocijenio da je spot prihvaćen odlično, bilježi veliku gledanost na društvenim mrežama, a uskoro će njegova promocija biti proširena na pojedine televizije.

    “Važno je građanima približiti ovaj projekat nakon što je Republika Srpska dobila svoj Registar dijaspore. U video-spotu su praktično prikazani svi koraci kako da se zainteresovani građani u njega upišu, pronađu odgovore na pitanja o krajnjem cilju Registra. Registracija je besplatna i sigurna”, napomenuo je Klokić.

    On je dodao da će resorno ministarstvo uskoro objaviti informaciju koliko se ljudi do sada upisalo u Registar.

    Resorni ministar kaže da su ponosni na činjenicu da su se do sada upisali naši ljudi sa raznih strana svijeta, najviše iz NJemačke, Austrije, Švajcarske, Švedske i Grčke, a prijavilo ih se mnogo i iz Australije, SAD, Belgije i Kanade.

    “LJudi se svakodnevno javljaju, a raspituju se i udruženja koja okupljaju naše ljude u dijaspori, kulturno-umjetnička društva… Pozivamo sve pripadnike dijaspore da se upišu u Registar i zvanično načine prvi korak na uspostavljanju saradnje, koja bi bila obostrano značajna – i za Srpsku i dijasporu”, rekao je Klokić.

    ZADOVOLJSTVO RADOM PREDSTAVNIŠTAVA SRPSKE U INOSTRANSTVU
    Klokić je rekao da je zadovoljan radom i aktivnostima predstavništava Republike Srpske u inostranstvu u prvoj polovini ove godine, napomenuvši da su ova tijela u zemljama u kojima djeluju obilježila 30. rođendan Srpske.

    “Veoma sam srećan zbog te činjenice, naročito kada vidim da ljudi u rasejanju ne zaboravljaju važne datume i sa istim žarom ih proslavljaju daleko od rodnog mjesta”, istakao je Klokić.

    On je naveo i da je putem predstavništava uspješno promovisan Registar dijaspore, kao i da su pojašnjavani politički stavovi Republike Srpske u evropskim organima, organizovane posjete zvaničnika Srpske drugim zemljama, kao i brojni korisni konkursi, kursevi i konferencije.

    PRISTUPITI INICIJATIVI “OTVORENI BALKAN”
    Klokić je ocijenio da bi Republika Srpska imala veliku korist od pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, koja bi omogućila lakši protok ljudi, roba, usluga i kapitala, a time i snažniju ekonomiju.

    “Ekonomija Srpske mogla bi biti konkurentna i na ostalim tržištima, odnosno pozicionirana na regionalnom planu, a gotovo sigurno bi se povećale i investicije”, napomenuo je Klokić.

    On je ukazao da je poslovno okruženje u Republici Srpskoj jedno od najpovoljnijih u regiji i to bi bilo prepoznato i od investitora.

    “Ako bi bile ukinute određene barijere posredstvom ove inicijative – bio bi omogućen dolazak određenog kapitala u Republiku Srpsku. Bio bi riješen i problem protoka robe na granicama”, zaključio je Klokić.

  • Dom naroda u srijedu o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH

    Dom naroda u srijedu o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebao bi u srijedu da po hitnom postupku razmotri Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, čijim bi se usvajanjem omogućilo da roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo da radi samo polovinu punog radnog vremena.

    Ovu inicijativu su pokrenule poslanice Mirjana Marinković-Lepić i Aida Baručija, a o tome se već raspravljalo i na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u aprilu ove godine.

    Navedeni prijedlog zakona je na toj sjednici dobio podršku poslanika, te je usvojen po hitnom postupku i dostavljen Domu naroda na razmatranje i usvajanje.

    Pismeni pristanak
    Poslanice Marinković- Lepić i Baručija traže izmjene člana 43. Zakona o radu u institucijama BiH kako bi se omogućilo da jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju ako je riječ o samohranom roditelju, ili ako su oba roditelja zaposlena, pod uslovom da dijete nije smješteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja na osnovu nalaza nadležne zdravstvene institucije.

    – Roditelju koji koristi ovo pravo ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako zato nije dao svoj pismeni pristanak – stoji u Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH.

    Ove dvije poslanice ističu da Zakon o radu u institucijama BiH trenutno samo samohranim roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju daje pravo na skraćeno radno vrijeme.

    – Takva odredba nije usklađena sa sličnim odredbama Zakona o radu Federacije BiH i Zakona o radu Republike Srpske, te su po ovom osnovu roditelji koji rade u institucijama Bosne i Hercegovine u neravnopravnom položaju – tvrdi Marinković-Lepić.

    Ona ističe da pravo roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na skraćeno radno vrijeme nije stvar komoditeta, već prijeka potreba s obzirom na to da postojeći predškolski i školski sistem za ovu djecu ne nudi opciju cjelodnevnog boravka.

    Ćutanje Savjeta ministara
    Izmjenom člana 43. Zakona o radu u institucijama BiH, dodaje ona, garantovala bi se jednaka prava za sve roditelje djece s težim smetnjama u razvoju, što je u skladu sa zakonima o radu na entitetskim nivoima, ali i Konvencijom o pravima djeteta.

    Poslanice u svojoj inicijativi podsjećaju da se ova inicijativa nije prvi put našla u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Navode da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 4. februara 2020. godine usvojio poslaničku inicijativu Mirjane Marinković-Lepić kojom se traži izmjena Zakona o radu u institucijama BiH s 39 glasova “za” i jednim glasom ,,suzdržan“.

    Inicijativa je 10. februara 2020. godine dostavljena Savjetu ministara BiH na postupanje.

    – Uprkos činjenici da im je dostavljeno više poslaničkih pitanja i urgencija koja se tiču realizacije navedene poslaničke inicijative, Savjet ministara već 23 mjeseca nije usvojio navedene izmjene Zakona o radu u institucijama BiH. S obzirom na to da su zbog toga roditelji djece s težim smetnjama u razvoju, a koji su zaposleni u institucijama BiH, dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na zaposlene u entitetskim institucijama, te da po tom pitanju nije bilo konkretnih rezultata u prethodne dvije godine, hitni postupak je u ovom slučaju opravdan – ističu ove dvije poslanice.

  • Gorivo u BiH skuplje nego u najbogatijoj zemlji EU

    Gorivo u BiH skuplje nego u najbogatijoj zemlji EU

    Litar dizela u Bosni i Hercegovini u 28. sedmici ove godini u prosjeku je koštao 1,87 evra ili 3,65 KM, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Uodnosu na zemlje bivše Jugoslavije, litar ovog goriva samo je skuplji u Hrvatskoj, gdje je litar u pomenutom periodu, a prema istoj analizi, koštao 2,1 evro (4,09 KM).

    Cijena dizela je u BiH gotovo ista kao u Srbiji, dok u Sloveniji litar košta 1,8 evra (3,51 KM), u u Crnoj Gori 1,74 (3,39), a u Sjevernoj Makedoniji 1,62 evra (3,16 KM).

    Zanimljivo je da je dizel u BiH skuplji nego u pojedinim zemljama s najvišim standardom u Evropskoj uniji, dok je u nekim tek neznatno jeftiniji.

    Naime, na nivou EU, Luksemburg je prošle godine imao najviši standard, 46 odsto iznad evropskog prosjeka. Slijede Danska i Njemačka sa standardom višim za petinu, pokazuje analiza Eurostata. S druge strane, Eurostatovi podaci o standardu građana govore da je Bosna i Hercegovina druga najsiromašnija država u Evropi, odmah iza Albanije.

    Ipak, u Luksemburgu je litar dizela u 28. sedmici ove godine koštao 1,84 evra (3,59 KM), u Njemačkoj 1,97 evra (3,84), a u Danskoj 2,1 evro (4,09 KM).

    Primjera radi, stanovnik BiH za prosječnu platu može da kupi tek nešto više od 300 litara dizela, a stanovnik Luksemburga više od 1.800 litara! Za prosječnu platu u Njemačkoj može da se kupi oko 1.300, a u Danskoj više od 1.100 litara dizela.

    Prosječna plata u BiH je tek nešto viša od 1.100 KM, dok se u Luksemburgu kreće oko 3.390 evra (6.610 KM), u Njemačkoj 2.780 evra (5.420 KM), a u Danskoj 2.200 evra (4.290 KM).

    Unazad desetak dana, odnosno od objavljivanja pomenutih podataka, gorivo je u BiH neznatno pojeftinilo, pa litar dizela u prosjeku košta oko 3,5 KM.