VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petković: Posebne sjednice često se pretvore u borbu, volio bih kvalitetnije diskusije

    Petković: Posebne sjednice često se pretvore u borbu, volio bih kvalitetnije diskusije

    Početkom sljedeće sedmice, u ponedjeljak ili utorak, biće održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine, gostujući u emisiji ATV-a Dosiije.

    On kaže da su se posebne sjednice parlamenta često pretvarale u političku borbu i u jednu običnu vrstu politikanstva, i to je ono što je loše, što građane nervira i što ozbiljne političare frustrira. Na predstojećoj posebnoj sjednici poslanici će raspravljati o eventualnoj povredi nacionalnog interesa kada su u pitanju odluke na koje je srpski član Predsjedništva stavio veto.

    Kaže da je i on sam često frustriran nivoom komunikacije i samih disukusija u Skupštini.

    „Vidjelo se da je nekako baš ovaj saziv poznat po tom ‘cirkusenju’, neozbiljnim raspravama, flagantnim kršenjima dnevog reda, koje je stalno kršenje Poslovnika. Ja nisam sudija pa da nekom sudim, nije korektno da ja, samo jedan od tih poslanika, izričem nekome kazne i slično. Do sad nisam nijednom udaljavo poslanike sa sjednice jer je to vrijeđanje poslanika, ali i samo rušenje digniteta Narodne skupštine, ako mi moramo nekoga izbacivati. Ta politička borba je nešto što se događa i u parlamentima drugih zemalja, ali bih volio da same diskusije budu kvalitetnije, rijetko se držimo stručnih tema“, rekao je Petković za Dosije.

    Govoreći o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, Petković smatra da to ne treba ići po hitnoj proceduri, jer se prvo treba proći ozbiljna analiza. Ubistvo načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića nije posljedica lošeg Krivičnog zakona ili Zakona o krivičnom postupku, već je to bezbjedonosno pitanje.

    „Svi zakoni i kaznena politika jedne zemlje trebaju da djeluju preventivno, pa i da za učionioca krivičnog djela ta kazna djeluje kao resocijalizacija, i da nakon što odsluži kaznu, ne učini novo krivično djelo. Nismo uradili analizu koliko je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, a uveli smo doživotni zatvor kao jednu najtežu krivičnu sankciju, ne znam šta bismo tu više pooštravali. Govori se i o pooštravanju kazne za napad na službeno lice, mislim da su one i sada jako visoke. Kada je u pitanju ubistvo Bašića, tu je moguće izreći kaznu doživotnog zatvora, tako da ta kaznena politika, po meni, i nije toliko sporna“, istakao je Petković, koji je i advokat.

    On navodi da je možda potrebno izmjene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija tretirati na drugačiji način, odnosno pristupiti izmjenama tog zakona, jer ni javnost često nije upoznata šta se to dešava iza zatvorenih vrata kazneno-popravnih ustanova. Bilo bi dobro uraditi analizu koliko je povratnika u izvršenju krivičnih djela nakon što izdrže zatvorsku kaznu, smatra Petković.

    Govoreći o radu Republičkog tužilaštva, Petković kaže da politika ne bi trebala da se miješa u rad pravosuđa i da kontrolu rada tužilaštava vrši VSTS.

    „Moramo reći da smo nekada zadovoljni sa radom Tužilaštva nekada nismo. Činjenica je da uvijek mora da postoji sinergija u radu između tužilaštva i policije jer jedni bez drugih ne mogu. Tužioci imaju velika ovlaštenja u toku istrage i oslanjanju se na rad policije. Što se tiče Tužilaštva, o njihovom radu će suditi VSTS, mi kao političari možemo eventualno ukazivati na određene propuste, a isto tako, policija je ta koja može voditi aktivnosti o tome koliko su neki tužioci učinili greške u svom radu“, rekao je Petković.

  • Bramerc nema vremena za srpska udruženja žrtava rata

    Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc izjavio je u Sarajevu nakon sastanaka sa predstavnicima vlasti i pravosuđa na nivou BiH da pruža podršku pravosudnim institucijama.

    Bramerc će sutra u Banjaluci razgovarati sa predstavnicima Republičkog tužulaštva, prenosi RTRS.
    Na pitanje RTRS-a zašto se nije sastao sa predstavnicima srpskih udruženja žrtava rata, iako je prije tri dana u Srebrenici razgovarao sa tamošnjim bošnjačkim udruženjima, Bramerc kaže da nije imao vremena.
    “Nisam imao sastanke sa svim udruženjima žratava. Išao sam u Srebrenicu iz prostog razloga da posjetim tamošnju izložbu. I prije sam imao takva pitanja. Ne mogu svaki put kada dođem u BiH da se sretnem sa svim udruženjima žrtava, a danas sam imao puno sastanaka u Sarajevu”, rekao je on.

  • Sijarto: “Nećemo podržati bilo kakve sankcije Dodiku”

    Sijarto: “Nećemo podržati bilo kakve sankcije Dodiku”

    Mađarska neće podržati bilo kakvu vrstu sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, niti protiv bilo kog demokratski izabranog predstavnika u BiH, poručio je večeras mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    “Te sankcije izazvale bi ogromnu štetu ovom regionu i imale bi negativne posljedice i za Mađarsku. Kako je moguće da se uvedu sankcije protiv demokratski izabranog lidera Srba u BiH. Mislim da one ne bi pomogle da se unaprijedi sigurnost i situacija u BiH”, rekao je Sijarto za RTRS.

    Sijarto je upitao zašto se onda to radi, istakavši da treba da se rade stvari koje će pomoći, a ne koje će izazvati samo štetu.

    On je podsjetio da je politika Mađarske da budu odgovorni, navodeći da je njihova odgovorna politika kada su u pitanju države iz komšiluka – mir, stabilnost i budući ubrzani napredak zapadnog Balkana.

    Mađarski šef diplomatije je rekao da je u njihovoj istoriji dokazano da sankcije nisu pravi alat za postizanje takvih ciljeva, posebno kada je u pitanju zapadni Balkan.

    On je napomenuo da njegova zemlja ne prihvata pristup da se priča o zapadnom Balkanu, već da se priča sa zapadnim Balkanom i njegovim liderima i da ih Mađarska pokuša razumjeti.

    “Skupimo hrabrosti da dođemo ovdje i pričamo sa njima direktno. Pisanje saopštenja iz Brisela o zapadnom Balkanu je lako. Zašto ne dođu ovdje, zašto ne pričaju, zašto ne uđu u suštinu problema. Zašto ne donesu odgovorne odluke?”, upitao je Sijarto.

    On je rekao da se mora nastaviti dijalog o potpunom suverenitetu koji treba da se vrati unutar BiH, istakavši da je važno pitanje kako pomoći da se riješe i smire konflikti između konstitutivnih naroda.

    “Najvažniji korak je da razumijemo šta Srbi i šta Hrvati žele,” rekao je Sijarto, te da, ukoliko se to ne shvati, očekivanja oba naroda – mir, stabilnost i napredak, nikada neće doći.

    Mađarski šef diplomatije je rekao da mu je poznato da Hrvati žele da imaju svog legitimnog predstavnika, ali da se mora shvatiti da Srbi imaju volju da poštuju Dejton kakav i jeste.

    “Problem je u stvari, šta Dejton znači. Slovo Dejtona znači taj sporazum koji je potpisan. Dejton isto tako znači sve što je upisano u tom sporazumu. Ova tema, koliko shvatam ima nekoliko različitih pristupa, a ako želimo mir i stabilnost moramo da razgovaramo, da diskutujemo sa svim stranama, da pronađemo koegzistenciju ili kompromis, ali ponašati se da ne postoji drugo mišljenje je štetno”, istakao je Sijarto.

    Govoreći o pobjedi Viktora Orbana i njegovog “Fidesa” na izborima u Mađarskoj te o sukobu u Ukrajini, ali i o odnosu Brisela prema zemljama zapadnog Balkana, mađarski šef diplomatije je rekao da je vladajuća partija postigla rekordan broj glasova i da će u parlamentu Mađarske imati 135 mjesta od 199 parlamentaraca.

    On je rekao da Mađarska podržava Ukrajinu kojoj je poslala najveću humanitarnu podršku u svojoj istoriji, ali da nije spremna da rizikuje mir i sigurnost svog naroda.

    “Ako donesemo odluku da pošaljemo ili vojne trupe ili oružje Ukrajini, to će staviti našu državu u nezavidan položaj. Mi smo donijeli jasnu odluku kojom ne dozvoljavamo drugima da budemo tranzitna država za oružje do Ukrajine. Briga nas je za pritiske i napade, jer je bezbjednost mađarskog naroda na prvom mjestu”, pojasnio je Sijarto.

    On je rekao da možda briselska birokratija i liberlani političari pojedinih zemalja ne vole šta Mađari očekuju od svojih političkih lidera, istakavši da nije bitno da li im se to sviđa ili ne, jer je to volja građana.

    “Ne morate da ispunite očekivanja političara sa Zapada, morate ispuniti očekivanja svog naroda. Ako birokrate u Briselu misle ozbiljno kada je riječ vladavini prava, onda bi morali poštovati volju mađarskog naroda i moraju poštovati našu Vladu koja ispunjava želje i očekivanja naroda, koja bi mogla biti suprotna željama briselske administracije. Ali nije nas briga za njihove želje”, istakao je Sijarto.

    On je rekao da je to bila klasična ucjena prema Mađarskoj, navodeći da oni ne žele da “zaštitimo djecu od LGBT propagande i ideologije”.

    Sijarto je naveo da su u Mađarskoj jasno rekli – jedino pravo imaju roditelji, da uče svoju djecu o temama koje su toliko osjetljive, kao što je na primjer seksualna orijentacija.

    “Ne prihvatamo da se pojave neke nevladine organizacije koje će bolje znati od roditelja. Ako smo mi roditelji koji bolje znaju svoju djecu, onda ćemo mi da ih edukujemo o osjetljivim temama, a ne nevladine organizacije“, zaključio je Sijarto.

  • Vučić brani Putina

    Vučić brani Putina

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o razgovoru sa ruskim predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Vučić je rekao da večeras ne može da bude potpuno otvoren kao predsjednik Republike, i dodao da je Putin bio veoma fin i fer.

    “Pričali smo o svemu, o gasu, nafti, NIS-u. Ja neću da prihvatim da ga nazivaju Hitlerom, da je ludak. On nije ni histeričan ni lud. Vrlo je stabilno, smireno, racionalno govorio u razgovoru sa mnom. Postigli smo značajan dio saglasnosti”, rekao je Vučić u gostovanju na RTS u emisiji “Četvrtkom u 9”.

    Prema njegovim riječima, Putin je htio da ga informiše oko dešavanja u Ukrajini, oko dešavnja u Buči, kao i da li se vojna operacija sprovodi u skladu sa Putinovim dešavanjima.

  • Sve veće napetosti između Mađarske i Ukrajine

    Sve veće napetosti između Mađarske i Ukrajine

    Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je jutros da spremnost Mađarske da plaća ruski gas u rubljama smatra “neprijateljskim činom“, dok tenzije između dvije susjedne zemlje nastavljaju da rastu.

    Ukrajina je takođe rekla da stav Mađarske prema navodima o ruskim zvjerstvima jača ruski osjećaj “nekažnjivosti” i podstiče Rusiju da “počini nova zvjerstva nad Ukrajincima“.

    “Ako Mađarska zaista želi da pomogne u okončanju rata, evo kako da to učini: neka zaustavi podrivanje jedinstva u EU, podrži nove antiruske sankcije, pruži vojnu pomoć Ukrajini, umjesto da stvara dodatne izvore za finansiranje ruske vojne mašinerije. Nikad nije kasno da se stane na pravu stranu istorije”, rekao je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.

    Otprilike u isto vrijeme oglasio se mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, koji je potvrdio je da je gorivo za mađarske nuklearne elektrane stiglo vazdušnim putem iz Rusije. Ruski napad na Ukrajinu onemogućio je isporuke goriva željeznicom, prenosi Blic.

    On je ponovio da Mađarska ne podržava evropske prijedloge da se sankcionišu ruski energenti. On je dodao da bi uvođenje bilo kakvih sankcija za aktivnosti vezane za nuklearnu energiju takođe predstavljalo “crvenu liniju“ za Mađarsku.

    Godine tenzija
    Između Mađarske i Ukrajine posljednjih dana je sve veća napetost. Mađarski premijer Viktor Orban opisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao jednog od neprijatelja nad kojima je stekao “nadmoć“ svojom izbornom pobjedom prošlog vikenda.

    Zelenski je odgovorio da se Orban plaši Moskve i da mora da bira između Rusije i “drugog svijeta“.

    Orban u srijedu, kada je izjavio da bi na zahtjev Rusije plaćao njen gas rubljama, rekao i da je imao “dug razgovor” sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je od njega zatražio da odredi prekid vatre u Ukrajini.

    Dodao je da je pozvao Putina na mirovne pregovore u Mađarskoj, na kojima bi učestvovali predsjednici Ukrajine i Francuske Zelenski i Emanuel Makron, kao i njemački kancelar Olaf Šolc.

    Orban je rekao da je Putinov odgovor bio “pozitivan”, ali da je dodao da bi imao neke uslove za takav razgovor.

    “Uvredljive izjave”
    Istog dana je ukrajinska ambasadorka u Mađarskoj Ljubov Nepop pozvana je u Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje zbog “uvredljivih izjava” o stavu zvanične Budimpešte povodom rata u Ukrajini.

    – Vrijeme je da ukrajinski lideri prestanu sa uvredama uperenim ka Mađarskoj i prihvate volju mađarskog naroda – naveo je Sijarto u saopštenju govoreći o izborima u nedjelju.

    Sijarto je ponovio da je mađarska vlada osudila rusku vojnu operaciju u Ukrajini od početka, podržala suverenitet susjedne zemlje i počela da šalje pomoć stotinama hiljada ukrajinskih izbjeglica.

    Sijarto je kazao da su time Mađari podržali Orbanovu politiku u pogledu Ukrajine

    – Mislim da je to dovoljno jasno i razumljivo – dodao je šef mađarske diplomatije.

    Podsjetimo, Orban je osudio napad Rusije na Ukrajinu, ali je izbjegao lične kritike na račun Putina. On je takođe zabranio isporuku oružja Ukrajini preko teritorije Mađarske, za razliku od drugih NATO članica koje se graniče sa Ukrajinom – Poljske, Rumunije i Slovačke – i snažno se protivi sankcijama ruskoj energetici, što je stav koji podržavaju mnogi njegovi glasači.

    Mađarska i Ukrajina dijele granicu od oko 135 kilometara, kao i dugogodišnju istoriju tenzija i sukoba.

    Između 150.000 i 200.000 Mađara živi u Ukrajini, od kojih skoro svi u Zakarpatju. Oni predstavljaju jaku manjinu (oko 13 odsto) te ukrajinske oblasti. Кijev, koji je od 2014. umiješan u sukob sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine, strahovao je od sličnog scenarija u Zakarpatju, naročito uzevši u obzir Orbanovo praktikovanje “velikomađarske geografije” i ispoljavanje pretenzija na sadašje teritorije Slovenije, Hrvatske, Srbije i Rumunije, prenosi Blic.

    Budimpešta i Kijev su se više puta sukobljavali oko, kako Mađarska kaže, ograničavanja prava etničkih Mađara da koriste svoj maternji jezik u Ukrajini. Te žalbe uglavnom su povezane sa zakonom iz 2017. kojim se ograničava upotreba manjinskih jezika u ukrajinskim školama.

    Dvije godine kasnije, poslanici su zacementirali ukrajinski kao primarni jezik zemlje. Tim zakonom je je srednjim školama u kojima je nastava bila na ruskom i drugim jezicima manjina naloženo da pređu na ukrajinski jezik.

    Mera je usvojena poslije protestnog pokreta Majdan 2014. kojim je sa vlasti svrgnut proruski predsjednik i koji je doveo do ruskog zauzimanja Krima.

    Tenzije su takođe izbile oko legalnosti sticanja dvojnog mađarskog državljanstva u Ukrajini. U gradu Berehove na zapadu Ukrajine se 2018. pojavio video snimak na kojem se navodno vidi kako etnički Mađari dobijaju mađarski pasoš od lokalnog konzulata.

    Dodatno ulje na vatru dolila je objava spiska oko 300 imena ukrajinskih Mađara, koju je na svojim internet stranicama objavila ukrajinska paravojna nacionalistička grupa “Mirotvorci”. Lista, koja je po svemu podsećala na poternicu, izazvala je strah među mađarskom manjinom u Zakarpatju zato što su ‘Mirotvorci’ odranije bili poznati po svojim metodama zastrašivanja.

    Nakon što je zabilježeno nekoliko ubistava imena sa tog spiska, Mađarska je pozvala ukrajinskog ambasadora u Budimpešti da uloži žalbu. Poslije tog incidenta zemlje su međusobno proterale konzule.

    Nakon perioda napetosti, Mađarska i Ukrajina su počele da se vraćaju u normalne odnose prije pandemije. Ali prošlog oktobra, Кijev je optužio Budimpeštu da se “miješa u njegove unutrašnje stvari” nakon podrške promađarskim kandidatima na lokalnim izborima u Ukrajini.

  • Krivokapić ocijenio: Izbori su jedino rješenje aktuelne političke krize u Crnoj Gori

    Krivokapić ocijenio: Izbori su jedino rješenje aktuelne političke krize u Crnoj Gori

    Izbori su jedino demokratsko i časno rješenje aktuelne političke krize u Crnoj Gori, izjavio je danas premijer Zdravko Krivokapić i ocijenio da bi formiranje manjinske vlade bilo kršenje narodne volje i da bi uvelo Crnu Goru u nemire.

    Krivokapić se u Atini, gdje učestvuje na Delfi ekonomskom Forumu, sastao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalnim izaslanikom za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.

    Iz Vlade u Podgorici da je unutrašnja politička situacija neodrživa, te da sumnja u mogućnost formiranja manjinske vlade, jer bi je činile ideološki različite partije.

  • SAD i NATO Ukrajini isporučili 25.000 PVO sistema

    SAD i NATO Ukrajini isporučili 25.000 PVO sistema

    Ukrajina je od SAD i njenih saveznika dobila oko 25.000 protivvazdušnih sistema, što je pomoglo Kijevu da ne dozvoli Rusiji nadmoć u vazduhu, koja bi pomogla njenoj kopnenoj invaziji, saopštio je danas načelnik Združenog generalštaba američkih oružanih snaga, general Mark Mili.

    On je naveo i da su SAD i NATO saveznici isporučili Ukrajini 60.000 protivtenkovskih sistema, prenosi Rojters.
    “Ukrajinci su izuzetno zahvalni zbog toga”, naglasio je Mili u obraćanju Komitetu za oružane snage američkog Senata, prenosi Tanjug.

  • Kremlj: Putinu se nikad neće suditi za ratne zločine

    Kremlj: Putinu se nikad neće suditi za ratne zločine

    Ne postoji nikakva šansa da će se ruskom lideru Vladimiru Putinu suditi za ratne zločine, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Nema nikakve mogućnosti za to”, izjavio je Peskov, odgovarajući na novinarsko pitanje da li je Putin zabrinut da će biti izveden pred sud zbog ratnih zločina.

    Peskov je za britansku televiziju “Skaj njuz” rekao da je ruska vojska pretrpjela značajne gubitke tokom specijalne operacije u Ukrajini, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Rusija je 24. februara pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, a Putin je ukazao da je cilj zaštita naroda koji je osam godina bio podvrgnut maltretiranju i genocidu kijevskog režima.

  • “Ostajemo 100 odsto posvećeni BiH i evropskoj budućnosti”

    “Ostajemo 100 odsto posvećeni BiH i evropskoj budućnosti”

    Komandant snaga EUFOR u Bosni i Hercegovini Anton Vesli reagovao je nakon izjava Milorada Dodika da vojnici Altea misije “bespotrebno paradiraju”, kao i da neće prihvatiti slanje njemačkih vojnika u BiH.

    On je kazao da inače ne komentariše politička pitanja ali da osjeća dužnost da se oglasi.

    – Kao vojnik i komandant snaga EUFOR nemam namjeru da učestvujem u političkim pitanjima, međutim jako sam razočaran određenim izjavama datim u javnosti u vezi EUFOR. Stoga osjećam da je važno iskoristiti ovu priliku i ponoviti da EUFOR ostaje 100% posvećen BiH i evropskoj budućnosti koja će neizbježno voditi ka prosperitetnijoj budućnosti svih građana BiH. EUFOR je nepristrasna, sposobna vojna snaga koju čine vojnici iz 19 država koji rade zajedno sa našim partnerima u BiH. EUFOR će nastaviti da izvršava svoje zadatke nepristrasno i da se prema svim građanima BiH odnosi s poštovanjem i na jednak način –  kazao je Vesli. Kao sto je većini gradana BiH poznato, zbog pogoršanja sigurnosne situacije u svijetu odlučio sam da pozovem dio rezervnih snaga EUFOR koje su stacionirane izvan BiH kao pojačanje snagama EUFOR u zemlji. To smo uradili kako bi snage EUFOR u zemlji mogle pružiti brzu i efikasniju podršku svim našim partnerima u BiH u održavanju sigurnog i stabitnog okruženja. To osoblje je sa sobom donijelo potrebnu vojnu opremu kako bi mogli efikasno izvršavati dodijeljene zadatke, a građani BiH imali više pouzdanja u pogledu sigurnosne situacije u zemlji – dodao je.Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je danas da neće dati svoju saglasnost za misiju EUFOR Altea iduće godine. Takođe, nakon najave mogućeg slanja njemačkih vojnika u misiju EUFOR, Dodik je poručio da “oni u BiH nisu dobrodošli”.

  • Trivićeva o izjavama lidera SDA: Izetbegović se ne može pomiriti sa Dejtonskom strukturom BiH

    Trivićeva o izjavama lidera SDA: Izetbegović se ne može pomiriti sa Dejtonskom strukturom BiH

    Bakir Izetbegović je retrogradna politička ličnost koja se još uvijek nije pomirila sa Dejtonskom strukturom BiH kojom su predviđena dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Koncept o kojem on govori je koncept na koji Srbi nikad neće pristati, a to je BiH bez entiteta. Zagovaranje takve BiH zapravo je loše umivena ratnohuškača politika koja teži dominaciji jednog naroda nad drugima.

    Rekla je ovo Jelena Trivić, narodni poslanik i potpredsjednica PDP-a.

    “Republika Srpska je trajna kategorija, potvrđena Dejtonom. Pomirite se s tim. Kao što ja prihvatam teritorijalni integritet i suverenitet dejtonske Bosne i Hercegovine, trebali biste i vi prihvatiti entitetsku državnost Srpske u okviru dejtonske BiH. Ali dobro, idu izbori, navikli smo da retrogradne strukture siju ekstremni nacionalizam kako bi se iza sakrila korupcija onih koji pod tim plaštom pljačkaju sopstvene narode”, poručila je Trivićeva.

    Trivićeva kaže da o cijenama koje divljaju i čiji se rast može svakodnevno bilježiti, te o posljedično naraslim prihodima budžeta od čega nijedan čovjek nije vidio korist, niti je obezbeđen ijedan mehanizam za pomoć građanima u uslovima inflacije, vlasti ne govore.

    “Najbitnije je da Dodik napada Zapad, glumeći velikog srbendu, Bakir udari licemjernim “čestitkama” na Srbiju i Republiku Srpsku glumeći velikog Bošnjaka, a na to sve svakodnevno svjedočimo da su korupcija i kriminal najveći problem svih naroda, što treba mijenjati. Politički, Dejton je okvir u kojem treba da se krećemo i to treba ostati tako ako želimo da sačuvamo mir i stabilnost”, zaključila je Trivićeva.