VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srpska još čeka 30 miliona maraka od UIO BiH

    Srpska još čeka 30 miliona maraka od UIO BiH

    Republika Srpska i dalje čeka 30 miliona maraka koje po osnovu presude treba da joj isplati Uprava za indirektno oporezivanje BiH, a s obzirom na to da se bliži rok do kada treba da dobije taj novac, zatražena je i pomoć Savjeta ministara, ali rješenje tog problema još nije stavljeno na dnevni red.

    Na osnovu pravosnažne presude Suda BiH, UIO je obavezan da RS isplati više od 15 miliona maraka sa zakonskom kamatom. Srpska je još prije četiri godine zaplijenila sa računa UIO 4,7 miliona maraka, pa je Sud BiH u više navrata odgodio izvršenje rješenja, a prema najnovijoj odluci, rok za naplatu tog duga pomjeren je do 11. juna ove godine.

    • Više puta smo o ovom problemu informisali Upravni odbor UIO i Savjet ministara. Objasnili smo im kakve je sve probleme izazvalo prinudno izvršenje pomenute sudske presude. Tada je skinuto i 1,4 miliona maraka sa depozitnih računa. Na tim računima nalazio se novac građana i pravnih lica koja su polagala depozite prilikom uvoza automobila u BiH. Dakle, građani čekaju taj novac, a mi ga nemamo jer je zaplijenjen – rekao je “Glasu” načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO Ratko Kovačević.

    Pojašnjava i da nakon četiri godine UIO ne može ispuniti svoju obavezu i vratiti novac građanima i pravnim licima.

    • Ljudi nas zovu svakodnevno i traže svoj novac nazad, a mi taj novac nemamo jer je on zaplijenjen – kazao je Kovačević.

    Naglašava i da UIO nije trebalo da bude tužena strana u ovom postupku.

    • Sve odluke koje je Upravni odbor usvojio, mi smo sproveli. Odluke koje Upravni odbor nije usvojio na vrijeme nismo mogli ni sprovesti, jer nisu postojale – naveo je Kovačević.

    On očekuje da Upravni odbor UIO i Savjet ministara što hitnije donese odluku na koji način će se izvršiti pomenuta sudska presuda.

    • Očekujemo da prije svega bude donesena odluka o vraćanju novca građanima i obveznicima koji na ta sredstva, koja su uplaćena kao depozit u carinskim postupcima, čekaju već nekoliko godina – podvukao je Kovačević.

    Ovaj problem pokušavao je u više navrata da riješi i Upravni odbor UIO, ali nijedan prijedlog nije dobilo saglasnost entitetskih ministara finansija.

    Iz Ministarstva finansija RS naveli su da su iskoristili sve mogućnosti kako bi naplatili oko 30 miliona KM sa kamatom po osnovu pravosnažne sudske presude za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu.

    • Pokušali smo i da postignemo vansudski sporazum o izmirenju obaveza sa Ministarstvom finansija FBiH, imajući u vidu činjenicu da je riječ o novcu koji je raspodjelom UIO pripao FBiH, a trebalo je da pripadne RS. Međutim, sporazum o izmirenju obaveza nikada nije potpisan, iako je bio koncipiran tako da minimalno opterećuje budžet FBiH, a da novac naplaćen blokadom računa UIO bude vraćen – kazali su “Glasu” u Ministarstvu finansija.

    Podvukli su da će zahtijevati od Suda BiH da pravosnažna izvršna presuda bude realizovana, te da će se u protivnom obratiti višim pravosudnim organima kako bi ovaj problem bio riješen.

    Iz Ministarstva finansija RS podsjetili su da su u toku 2018. godine uspjeli da naplate 4,7 miliona KM blokadom računa UIO, dok ostatak novca, i pored pravosnažne presude, nije isplaćen, jer je Sud BiH donio rješenje kojim privremeno odgađa postupak izvršenja u septembru 2018. godine i u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje zaključno sa 11. junom 2022. godine.

    Pljenidba

    Prema podacima Pravobranilaštva BiH, trenutno su 843 zaprimljena i pripremljena rješenja za povrat gotovinskih depozita fizičkih i pravnih lica.

    • UIO ne može ta rješenja izvršiti zbog nedostatka novca na depozitnim računima i zbog toga trpi velike posljedice jer obveznici pokreću izvršne postupke i plijene novac sa jedinstvenog računa za koji su odgovorni – podaci su Pravobranilaštva BiH.

  • Fon der Lajen i Borelj stigli u Kijev

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef diplomatije EU Žosep Borelj stigli su rano jutros u glavni grad Ukrajine Kijev.

    Fon der Lajen i Borelj u Kijev krenuli su noćas vozom iz Pšemisla, u Poljskoj, oko 13 kilometara od granice sa Ukrajinom.

    Planirano je da se Fon der Lajen u Kijevu sastane sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

  • Podaci o licima kojima je zabranjen ulazak u BiH – tajni

    Podaci o licima kojima je zabranjen ulazak u BiH – tajni

    Direktor Službe sa poslove sa strancima Slobodan Ujić obavijestio je predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltiju da su podaci o osobama kojima je zabranjen ulazak u BiH – tajni i da bezbjednosnu provjeru stranaca s ciljem utvrđivanja razloga bezbjednosti po BiH provodi Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA).

    “Uvažavajući Vaš zahtjev za dostavljanje jasno navedenih razloga zabrane ulaska stranim državljanima u BiH, te da su pisani akti OBA u vezi s njima okvalifikovani kao lica koja predstavljaju prijetnju bezbjednosti BiH i da nose oznaku stepena tajnosti ‘povjerljivo’, Služba za poslove sa strancima je odmah po zaprimanju Vašeg dopisa od navedenog organa (OBA) zatražila dostavljanje traženih informacija s ciljem ustupanja Savjetu ministara”, ističe se u dopisu upućenom predsjedavajućem Savjeta ministara.

    Ujić je dodao da će Služba za poslove sa strancima odmah po zaprimanju odgovora od OBA blagovremeno informisati Tegeltiju.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija zatražio je 30. marta od Ministarstva bezbjednosti i Službe za poslove sa strancima BiH da mu u što kraćem roku dostavi spisak stranih državljana kojima je zabranjen ulazak u BiH s jasno navedenim razlozima zabrane.

    Tegeltija je u dopisu naveo da kao predsjedavajući Savjeta ministara nije obaviješten o spiskovima stranih državljana kojima se zabranjuje ulazak u BiH.

    On je tada naglasio da nije riječ o podacima koji imaju stepen tajnosti, niti bi smjele biti tajna, te insistira da se evidencija s traženim podacima javno objavi.

  • Tomas-Grinfild: Suspenzija Rusije istorijski dan

    Tomas-Grinfild: Suspenzija Rusije istorijski dan

    Ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild, povodom suspenzije Rusije iz Savjeta za ljudska prava UN, napisala je na Twitteru da je ovo značajan i istorjiski dan.

    Tomas-Grinfildova je navela da su zemlje širom svijeta glasale su za suspenziju Rusije iz Saveta UN za ljudska prava.

    “Kolektivno smo poslali jasnu poruku da će Rusija snositi odgovornost”, napisala je Tomas-Grinfildova.

  • Makron: Pariz spreman da bude garant mirovnog procesa

    Makron: Pariz spreman da bude garant mirovnog procesa

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je njegova zemlja spremna da bude garant mirovnog procesa u Ukrajini kada se postigne prekid vatre, prenosi “Parizijen”.

    Francuski lider je istakao da je spreman da nastavi pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bez obzira na rezultate.

    “U jednom trenutku će biti proglašen prekid vatre i moraćemo da gradimo mir. To se ne može bez garanata, a bilo je poziva Francuskoj da postane jedan od tih garanata”, rekao je Makron.

    On je ponovio spremnost za nastavak pregovora sa Putinom, jer će to pomoći Parizu da “zadrži status pregovarača”.

    “Ovo je moja dužnost. Čak i ako vjerujem da do sredine maja neće biti rezultata, to će biti korisno u pripremama za budući mir”, izjavio je Makron, prenosi TASS.

  • Peskov: Rusija pretrpjela značajne gubitke u Ukrajini

    Peskov: Rusija pretrpjela značajne gubitke u Ukrajini

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Rusija pretrpjela značajne gubitke u Ukrajini, u koju su njene trupe ušle 24. februara da bi izvele, kako Moskva to naziva, specijalnu vojnu operaciju.

    “Imamo značajne gubitke među vojnicima”, rekao je Peskov u intervjuu britanskoj televiziji Skaj njuz istakavši da je to za Rusiju ogromna tragedija, prenio je Rojters.

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 25. marta da je 1.351 ruski vojnik ubijen od početka specijalne vojne operacije, a 3.825 ranjeno.

    Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je dva dana kasnije da je vjerovatno ubijeno najmanje 10.000 ruskih vojnika.

    Ujedinjene nacije su saopštile da su potvrdile smrt više od hiljadu civila, iako će stvarni broj vjerovatno biti daleko veći.

    Kremlj: Putinu se nikad neće suditi za ratne zločine
    Ne postoji nikakva šansa da će se ruskom lideru Vladimiru Putinu suditi za ratne zločine, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Nema nikakve mogućnosti za to”, izjavio je Peskov, odgovarajući na novinarsko pitanje da li je Putin zabrinut da će biti izveden pred sud zbog ratnih zločina.

    Peskov je za britansku televiziju “Skaj njuz” rekao da je ruska vojska pretrpjela značajne gubitke tokom specijalne operacije u Ukrajini, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Rusija je 24. februara pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, a Putin je ukazao da je cilj zaštita naroda koji je osam godina bio podvrgnut maltretiranju i genocidu kijevskog režima.

  • Nešić tvrdi da nije problem Dejton, nego Izetbegović

    Nešić tvrdi da nije problem Dejton, nego Izetbegović

    Nije Dejtonski mirovni sporazum luđačka košulja, niti je on smetnja za bolji život, bolje zdravstvo, veće plate i penzije. Nažalost. Čitava BiH je postala ludnica zahvaljujući, između ostalog, najviše SDA i njenom lideru Bakiru Izetbegoviću koji su nesposobni da rješavaju probleme pa nastoje vlast sačuvati na sijanju sukoba.

    Ovako je predsjednik DNS, Nenad Nešić, prokomentarisao izjavu Bakira Izetbegovića da je ”Dejton luđačka košulja, da 58 odsto bošnjačkih ruku Dejton gura u jednu trećinu”, te da je ”Dejton omogućio aparthejd”.

    – Kada govori o aparthejdu, vjerovatno misli na Federaciju i Sarajevo. Šta je, ako ne aparthejd, grad iz kojeg je protjerano 150.000 Srba, u kojem su oteti srpski stanovi, a danas otimaju srpsku zemlju? U Federaciji danas živi 2,5 odsto Srba od nekadašnjih 500.000, a u Republici Srpskoj 13,7 odsto Bošnjaka. Gdje je onda aparthejd? – upitao je Nešić.

    Prema njegovim riječima, iz Izetbegovićeve izjave je jasno da se on bori za dominaciju i supremaciju jednog naroda nad druga dva naroda, te da mu zato smeta konstitutivnost i ravnopravnost naroda.

    – Izetbegoviću smeta Dejton jer bi unitarnu BiH po principu „jedan čovjek, jedan glas“. Jasno je kakva bi bila sudbina srpskog i hrvatskog naroda u takvoj BiH. Zato, ovakve izjave, najbolje su nam upozorenje na Dejton moramo čuvati kao oko u glavi i da svako njegovo slovo treba da nam bude Sveto pismo – konstatuje Nešić.

    Predsjednik DNS ističe da Izetbegović omalovažava i sopstveni narod, vjerujući da im može podvaliti priču da je ”za sve kriv Dejton”.Šta Dejton ima sa zdravstvom i bolnicama? Je li Dejton prepreka da građani Sarajeva imaju bolju zdravstvenu zaštitu i funkcionalniji sistem? Nije valjda da zbog Dejtona bježe ljekari sa KCUS? Da li je Dejton prepreka za bolju saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu u Sarajevu, bolje fakultete i škole? Da li je Dejton prepreka za borbu protiv nepotizma, kriminala i korupcije? Nije valjda da je afera „respiratori“ posljedica Dejtona? Mogao bih ovako do sutra nabrajati. Poručujem Izetbegoviću da prvo izvadi brvno iz oka svoga, pa da tek onda traži trun u oku drugog – saopštio je Nešić.

  • EBRD usvojio novu strategiju koja definiše ulaganja u BiH

    EBRD usvojio novu strategiju koja definiše ulaganja u BiH

    Upravni odbor EBRD-a odobrio je novu državnu strategiju za Bosnu i Hercegovinu koja će definisati ulaganja Banke u zemlji za period 2022-27.

    Strateški prioriteti EBRD-a će biti: jačanje uloge privatnog sektora, uključujući jačanje vještina i digitalizaciju; otklanjanje ključnih nedostatke u infrastrukturi, nastojati poboljšati upravljanje i daljnju regionalnu integraciju; te podržati energetsku diverzifikaciju prestanka korištenja ugljena i promocija prelaza na niskougljični razvoj.

    Strategija je odobrena par dana prije planiranog posjeta potpredsjednika EBRD-a za politiku i partnerstva Marka Bowmana, koji će 11. i 12. aprila boraviti u Sarajevu kako bi razgovarao o provedbi iste s vlastima.

    “Kao i uvijek EBRD ostaje posvećena Bosni i Hercegovini. Posljednjih 25 godina ulagali smo u vodeće projekte poput koridora Vc, u komunalnu infrastrukturu i u privatna preduzeća. S obzirom da je pet bosanskohercegovačkih gradova već u našem uspješnom programu Zeleni gradovi, drago mi je što ću tokom moje posjete potpisati nove ugovore o ulaganjima za podršku zelenijim općinskim uslugama i javnom prijevozu u Kantonu Sarajevo i Distriktu Brčko”, rekao je Bowman.

    Banka je počela ulagati u Bosnu i Hercegovinu prije 25 godina, s prvim ulaganjem 1996. godine – neposredno nakon završetka rata – pomagajući hitnu obnovu elektroenergetskih i telekomunikacijskih mreža. Od 1996. godine EBRD je uložila više od 2,83 milijarde eura za 200 projekata u zemlji.

    Samo ulaganja u 2020. i 2021. premašila su 300 milijuna eura. Isplata preuzetih sredstava nije se usporila ni tokom pandemije, dosegnuvši 190 milijuna eura u 2021. i pokazujući da se projekti EBRD-a odobreni ranijih godina uspješno implementiraju.

    U 2022. godini EBRD je spremna povećati svoju podršku infrastrukturi Bosne i Hercegovine, zelenijim gradovima i boljim općinskim uslugama za građane, kao i za energetsku efikasnost u javnim i privatnim zgradama. Osim toga, spremna je povećati i podršku za kreditne linije lokalnim bankama u podršci ženama poduzetnicama te digitalnoj spremnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. U narednim danima Banka će također potpisati ugovor o financiranju s lokalnim operatorom prijenosnog sustava Transco, za jačanje mrežne povezanosti i spremnosti za širenje obnovljivih izvora energije.

    Aktivnosti EBRD-a u zemlji podržavaju se i donatorskim sredstvima. Najveći međunarodni donator je Evropska unija; doprinosi Švedske, Austrije, Italije, Japana i mnogih drugih također su od vitalnog značaja za podršku Bančinim naporima u reformi politike i tehničkoj suradnji.

  • Ukrajina se priprema za veliku rusku ofanzivu na istoku

    Ukrajina se priprema za veliku rusku ofanzivu na istoku

    Ukrajinski zvaničnici kažu da su u toku velike borbe na istoku zemlje sa teškim granatiranjem širom regiona Donbasa te upozoravaju da bi moglo doći do velike ruske ofanzive, navodi CNN.

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije je u obavještajnom izvještaju navelo da su se ruske trupe “potpuno povukle” iz sjeverne Ukrajine u Bjelorusiju i Rusiju, te da bi mnoge mogle biti prebačene u istočnu Ukrajinu kako bi se borile u regiji Donbas.

    Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je “bitka za Donbas” u toku i da će podsjećati na Drugi svjetski rat. Ona “nije dostigla svoj maksimum”, rekao je on, upozoravajući da će ofanziva uključivati “hiljade tenkova, oklopnih vozila, aviona, artiljerije”.

    Načelnik Generalštaba vojske SAD, Mark Milley, rekao je da se očekuje bitka na jugoistoku Ukrajine jer je Rusija tamo preusmjerila svoje ratne napore.

    Ukrajinski vojni zvaničnici kažu da su primijetili gomilanje ruskih snaga na istoku. Vadym Denysenko, savjetnik ministra unutrašnjih poslova, rekao je da je u toku uništavanje gradova u oblasti Rubižne i Popasna u regiji Lugansk.

    Kako navodi istraživački centar Institut za proučavanje rata (Institute for the Study of War), napredak ruskih snaga oko Harkova mogao značiti da će istočni grad Slavjansk postati sljedeća meta ruske ofanzive.

    Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da SAD pružaju obavještajne podatke ukrajinskim snagama za izvođenje operacija u regionu Donbasa.

    Kako piše CNN, ovo je značajno je jer je to prvi put da je američki zvaničnik javno priznao ulogu SAD-a u operacijama u spornom regionu Ukrajine.

    Šefovi regionalnih vojnih uprava Donjecka i Luganska zatražili su od stanovnika nekih od istočnih regija da se evakuišu.

    Međutim, Serhii Haidai, šef regionalne vojne administracije Lugansk, rekao je u četvrtak da su ruske snage pogodile željeznički nadvožnjak u blizini Barvinkove, blokirajući put za evakuaciju civila iz istočne Ukrajine. On je rekao da je skoro 500 evakuisanih iz oblasti Luganska zaglavljeno na željezničkoj stanici. Tri voza za evakuaciju privremeno su blokirana u Slavjansku i Kramatorsku, oba u oblasti Donjecka, rekao je Haidai.

  • “Mađarska razara jedinstvo Evropske unije”

    “Mađarska razara jedinstvo Evropske unije”

    Kijev je optužio u četvrtak Mađarsku da “pomaže Putinu” u ratu protiv Ukrajine, dan nakon izjave Viktora Orbana da je spreman kupovati ruski plin u rubljima, za razliku od ostalih zemalja Evropske unije.

    Budimpešta je prešla u novu etapu: pomaže Putinu da nastavi agresiju na Ukrajinu – saopštio je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.

    Jedinstvo EU
    – Mađaraska “razara jedinstvo Evropske unije” takvim svojim stavom – ocijenio je.

    – Kijev “analizira izjave Mađarske koja je izrazila spremnost plaćati ruski plin u rubljima i smatra to neprijateljskim stavom prema našoj zemlji – rekao je.

    Mađarski prijedlog ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu da dođe u Budimpeštu koja se nudi da organizira rusko-ukrajinske razgovore nazvao je “ciničnim”.

    – Ako Mađarska doista želi okončati ovaj rat, evo što treba učiniti: prestati podrivati jedinstvo Evropske unije, treba podržati nove sankcije protiv Rusije i vojno pomoći Ukrajini, a ne stvarati dodatne izvore finansiranja za ruski ratni stroj – rekao je.

    Peta runda sankcija
    Ostim toga, Nikolenko je osudio “oklijevanje mađarskih čelnika da priznaju odgovornost Rusije za zvjerstva koje je počinila ruska vojska u Buči, Irpinu i Hostomelu”, gdje su zadnjih dana pronađene stotine pobijenih civila.

    Takvo stanovište “moglo bi povećati osjećaj nekažnjivosti u Rusiji i ohrabriti je na nova zvjerstva”.

    Rusija “kategorički odbacuje optužbe” i tvrdi da su svi mrtvi civili inscenacija u režiji ukrajinske vlade.

    Evropska unija razmatra u petak peti krug sankcija koje će prvi put obuhvatiti i sektor energetike s embargom kupnje ruskog ugljena i zatvaranje luka u Uniji za ruske brodove, piše Avaz.

    Na popis sankcionisanih trebale bi biti uvrštene i dvije odrasle kćeri Vladimira Putina te još nekoliko ruskih oligarha.