Autor: INFO

  • Rusija “bijesna” na Crnu Goru

    Rusija “bijesna” na Crnu Goru

    Moskva će adekvatno odgovoriti na nove sankcije koje joj je uvela Crna Gora, izjavio je ruski ambasador u Podgorici Vladislav Maslenjikov.

    “Bezuslovno pridruživanje Crnogoraca svim odlukama Evropske unije o sankcijama, počev od 2014. godine, teško da se može smatrati prijateljskim korakom. Mislim da će i današnja odluka crnogorske vlade takođe biti propraćena adekvatnim odgovorom”, rekao je ambasador za TV kanal “Rusija 24”.

    On je pojasnio da će, po pravilu, uslediti recipročan, ali možda i asimetričan odgovor.

    Ranije su crnogorske vlasti usvojile novi paket sankcija protiv Rusije zbog situacije s Ukrajinom.

    Ambasada Rusije u Crnoj Gori sinoć je potvrdila da je od crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova dobila notu o proterivanju četvoro ruskih diplomata.

    Crnogorske vlasti su pre toga, 4. marta proglasile jednog diplomatu iz Rusije personom non grata.

    Kao odgovor na rusku specijalnu vojnu operaciju, zapadne zemlje počele su da uvode nove antiruske sankcije.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov primetio je da su to veoma ozbiljna ograničenja, ali se Rusija za njih unapred pripremala.

  • Poznato kada će biti kraj rata?

    Poznato kada će biti kraj rata?

    Specijalna vojna operacija u Ukrajini mogla bi da bude okončana u bliskoj budućnosti, izjavio je predstavnik za medije Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je za “Skaj njuz” rekao da se Rusija nada da bi u narednim danima, u bliskoj budućnosti, vojna operacija mogla ispuniti cilj ili bi sukob bio okončan pregovorima, a na insistiranje da to pojasni rekao je da je reč o bliskoj budućnosti, prenosi Tass.

    Na pitanje na osnovu čega iznosi takvu pretpostavku, Peskov je kazao „da se vojna operacija nastavlja i da se postavljeni ciljevi ostvaruju“.

    “Naporno se radi i na vojnom planu, jer operacija napreduje, a i u pregovorima sa Ukrajinom”, rekao je Peskov.

  • Rusija se oporavlja

    Rusija se oporavlja

    Iako se oporavak ruske rublje pogrešno koristi kao dokaz da Rusija izlazi na kraj sa sankcijama Zapada, postoje znaci da se finansijski sektor te zemlje oporavlja poslije početnog šoka zbog uvođenja kaznenih mjera Moskvi, piše londonski Financial Times.

    Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne finansije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublje ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i gasa nastavlja da akumulira prihode iz inostranstva.

    Ruski prihodi od nafte i gasa su “apsolutno monstruozni”, navodi FT, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u martu zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi centralne banke, zamrznutih od Zapada.

    Iako su operacije ruske centralne banke u vezi sa deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebalo da bude u stanju da povrati “izgubljene rezerve” u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.

    Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizovao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca sa računa u prvim danima poslije ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.

    IIF zaključuje da će Zapad, ako želi da zadrži pritisak na Rusiju, a naročito ako želi da ga pojača, morati stalno da proširuje sankije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.

    Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i gasa, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.

    Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerovatni sljedeći koraci dalje pooštravanje sankcija ruskom finansijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.

    Oni navode i da je sve manje vjerovatno da će protivljenje embargu na uvoz ruskih energenata, koje je i dalje prilično veliko u mnogim evropskim zemljama, moći da se održi duži vremenski period ako se pojave novi dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.

  • Petković: Naoružani pripadnici ROSU upali u prodavnice u Štrpcu u potrazi za srpskom robom

    Petković: Naoružani pripadnici ROSU upali u prodavnice u Štrpcu u potrazi za srpskom robom

    Više naoružanih pripadnika ROSU upalo je danas u podne, u pratnji predstavnika takozvane carine, u više srpskih prodavnica u opštini Štrpce, u potrazi za srpskom robom.

    Kako je saopštio direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, pripadnici ROSU su blokirali tri prodavnice, a mještani koji su krenuli u nabavku onemogućeni su da obave kupovinu i „zastrašeni najnovijom demonstracijom sile Aljbina Kurtija“.

    -Ovo je četvrti put za svega nekoliki meseci da Kurti šalje naoružane specijalce u Štrpce, a sve sa ciljem da zastraši i svakodnevnim pritiscima pokuša da protera preostale Srbe iz ove najjužnije srpske sredine i prekine njihove veze sa ostalim srpskim sredinama – naveo je Petković.

    Direktor Kancelarije za KiM kaže da Kurti, „u te svrhe, koristi i nekakav obračun sa plazmom i smokijem kao paravan za napad na Srbe i demonstraciju moći, misleći da će učestalim akcijama uspeti da uzdrma Srbe i izazove nekakav neodgovoran potez“.

    -Uprkos Kurtijevoj opsesiji Štrpcem, Štrpčani ne nasedaju na provokacije i odlučni su da ostanu i opstanu na svojim ognjištima, a jedini gubitnik ovakvih nerazumnih akcija biće upravo Kurti. Država Srbija nastaviće da pomaže Štrpce i ekonomski i na svaki drugi način i to Kurti ne može da spreči – zaključio je Petković.

  • Dodik: Da li će Uberova pojasniti Bundestagu o hajci protiv Srpske

    Dodik: Da li će Uberova pojasniti Bundestagu o hajci protiv Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je nakon, kako reče ambasador Njemačke u BiH Margret Uber, konstruktivnog razgovora sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok i sam bio zatečen huškačkom atmosferom, optužbama i prijetnjama koje su se čule neki dan iz Bundestaga.

    “Da zanemarimo pitanje šta uopšte njemački Bundestag ima sa BiH, mogao bih pitati ambasadorku da li i ona stoji iza kvalifikacija koje su se neki dan čule u Bundestagu i da li je retorika koju smo tamo čuli za nju prihvatljiva”, rekao je Dodik upitan da prokomentariše izjavu Uberove da je iznenađena sadržajem i tonom trenutnih izjava srpskog člana Predsjedništva BiH u vezi sa povećanjem EUFOR-a/Altea i njemačkog učešća u misiji, nakon njegovog konstruktivnog tona u razgovoru sa saveznim ministrom Analenom Berbok prije nekoliko sedmica.

    Ako njemački državni ministar pred Bundestagom kaže da je Narodna skupština Republike Srpske preduzela konkretne korake koji vode secesiji i da je to napad na cijelu Evropu, rekao je srpski član Predsjedništva, da li cijenjena ambasadorka ima potrebu da joj napiše da je to laž i da Narodna skupština Republike Srpske ništa slično nije preduzela, i da je takva kvalifikacija hajka na jedan entitet u BiH.

    “Ako se ambasadorka dohvatila istorije i istorijskih poređenja onda bi morala da zna da su Srbi uz Jevreje najveće žrtve jedne užasne ideologije koja je rođena u njenoj državi, a koja je odnijela desetine miliona ljudskih života četrdesetih godina prošlog vijeka. Ako se poziva na istoriju onda tu činjenicu ni ona niti članovi njemačkog Bundestaga ne bi smjeli da zaborave kada se obraćaju Srbima ili kada o njima govore”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da ne vjeruje da bi i slična rasprava u Bundestagu smjela da se desi na račun jevrejskog naroda, pa se pita odakle taj zaborav i odsustvo pijeteta kada je o Srbima riječ.

    “Nisam imao ništa protiv misije Altea, ali ako vojna vozila gledamo kraj zgrade televizije, škola i vrtića, moramo da se zapitamo o čemu se tu radi. Da li EUFOR možda procjenjuje da iz tih objekata dolaze prijetnje miru i stabilnosti BiH? I na kraju, ali ne i najmanje bitno, kako je i njemačka ambasadorka podlegla lošim navikama nekih svojih kolega i na ovakav način se umiješala u unutrašnja pitanja BiH”, rekao je Dodik.

  • Šulić jasan “Nisam promijenio stav o prisustvu predstavnika OHR skupštinskim sjednicama”

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić izjavio je danas u Banjaluci da nije promijenio stav o prisustvu predstavnika OHR skupštinskim sjednicama.

    Moj stav je poznat odranije i neće biti promijenjen. Kristijan Šmit nema legitimitet i pravo da poziva narodne poslanike u Srpskoj na bilo kakvo djelovanje i mijenjanje odluka. Legalno smo izabrani poslanici i degutantno je pričati o Šmitu – rekao je novinarima Šulić.

    On je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske razmatrala Nacrt zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, a Vlada Srpske već dostavlja određena zakonska rješenja o ovom i ostalim pitanjima.

    Poslanik PDP Igor Crnadak rekao je da opozicija nema šta komentarisati Šmita, koji, kako tvrdi, nije najveća prijetnja za Srpsku i Narodnu skupštinu, nego oni što ne sprovode što izglasaju, odnosno vladajuća većina.

  • “Nema BiH bez svetog trojstva, Hrvata, Srba i Bošnjaka”

    “Nema BiH bez svetog trojstva, Hrvata, Srba i Bošnjaka”

    Predsjednik Republike Hrvatske na obilježavanju 30 godina od osnivanja HVO u Mostaru istakao je da će u javnim izjavama birati riječi kako ga ne bi pogrešno protumačilli, te dodao da se okupljeni skupom pokazali kako su decentni i kulturni.

    Znam da će se svaka moja riječ mjeriti kao prijateljska ili neprijateljska. Poručujem našim partnerima u Sarajevu, Banjaluci, Briselu… Svi oni koji su skeptici prema BiH i ulozi HVO u ratu kao pobjedničke vojske, uz male greške, koje ne smiju biti osnova za krivicu – svi koji imaju sumnju u Hrvatskoj neka dođu da vide, nek se dive – rekao je predsjednik Hrvatske.

    Milanović je poručio da je predsjednik svih Hrvata i onih u BiH.

    – Želim biti predsjednik svih Hrvata, i Hrvata u BiH. To je moj zov svijesti i savjesti. Nemamo predrasude prema Srbima kao agresorima iz prošlog rata, ni prema Bošnjacima. Nema BiH bez Hrvata, Srba, Bošnjaka. To je sveto trojstvo. Da bi to uspjelo moramo se držati dogovora i obećanja. Hrvatska je jedan od jamaca Dejtona. Dejton je način da završi rat da opstane BiH – dodao je Milanović.

    Milanović je kazao da u ovom teškom trenutku ne može a da ne da podršku Ukrajini da dobije kandidatski status i da se zanemare neke obavezne procedure.

    Znam da će se svaka moja riječ mjeriti kao prijateljska ili neprijateljska. Poručujem našim partnerima u Sarajevu, Banjaluci, Briselu… Svi oni koji su skeptici prema BiH i ulozi HVO u ratu kao pobjedničke vojske, uz male greške, koje ne smiju biti osnova za krivicu – svi koji imaju sumnju u Hrvatskoj neka dođu da vide, nek se dive – rekao je predsjednik Hrvatske.

    Milanović je poručio da je predsjednik svih Hrvata i onih u BiH.

    – Želim biti predsjednik svih Hrvata, i Hrvata u BiH. To je moj zov svijesti i savjesti. Nemamo predrasude prema Srbima kao agresorima iz prošlog rata, ni prema Bošnjacima. Nema BiH bez Hrvata, Srba, Bošnjaka. To je sveto trojstvo. Da bi to uspjelo moramo se držati dogovora i obećanja. Hrvatska je jedan od jamaca Dejtona. Dejton je način da završi rat da opstane BiH – dodao je Milanović.

    Milanović je kazao da u ovom teškom trenutku ne može a da ne da podršku Ukrajini da dobije kandidatski status i da se zanemare neke obavezne procedure.

    – Ako može Ukrajina, za što nemam ništa protiv, onda može i Bosna.

    Milanović je rekao poptuno istu rečenicu kao nedavno Gabrijel Eskobar da BiH tek kad uđe u EU može razmišljati o građanskom konceptu.

    – BiH mora ući u EU na temeljima Dejtona i konstitutivnih naroda, pa onda ako se stvore uslovi nek traže koncept kosmopolitizma – dodao je.

    – Mi smo zajedno, Hrvatska vojska, vojska Armija RBiH, oslobađali BiH. Došavši do Banjaluke, stali smo na američki mig. Što se pobogu dogodilo da nas smatrate neprijateljima? – pita se između ostalog Milanović.

    U Mostaru se danas obilježava 30 godina od osnivanja HVO. Planiran je sastanak predsjednika Hrvatske sa predstavnicima HNS. U toku je svečana akademija kojoj je prethodilo polaganje vijenaca i parada, prenosi N1.

  • Dodik podnio krivičnu prijavu protiv Turkovićeve i Alkalaja

    Dodik podnio krivičnu prijavu protiv Turkovićeve i Alkalaja

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podnio je krivičnu prijavu protiv ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković i ambasadora BiH u UN Svena Alkalaja, saznaje Srna.

    Dodik je krivičnu prijavu podnio zbog postojanja osnova sumnje da su Turkovićeva i Alkalaj zloupotrijebili službeni položaj i ovlaštenja u namjeri da drugom nanesu štetu i teže povrede prava drugog tako što su postupali protivno Ustavu koji predviđa da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike.

    Prema saznanjima Srne, u krivičnoj prijavi je navedeno da je Turkovićeva juče samoinicijativno, neovlašteno i bez odluke Predsjedništva BiH dala nalog Alkalaju da na sjednici Generalne skupštine UN podrži inicijativu za suspenziju Ruske Federacije iz Savjeta za ljudska prava UN.

    Zloupotrebom položaja i ovlaštenja nanesena je šteta i drugom, u ovom slučaju Republici Srpskoj jer je usljed nezakonitog djelovanja Turkovićeve i Alkalaja Republika Srpska spriječena da u konkretnom slučaju učestvuje putem svog predstavnika koji se bira sa teritorije Srpske u raspravljanju i odlučivanju o ovom važnom i konkretnom pitanju spoljne politike.

    Ovakvim postupkom su nanijeli štetu i time povrijedili prava članova Predsjedništva BiH, kao i pravo srpskog člana Predsjedništva da ostvaruje svoja prava iz nadležnosti kako je to pripsano članom V 3 a Ustava BiH čime su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz Člana 220 Krivičnog zakona BiH.

  • Šešelj se povlači sa čela Srpske radikalne stranke

    Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj potvrdio je za srpske medije da se povlači sa čela stranke i najavio da će SRS na sljedećim izborima vjerovatno voditi novi predsjednik.

    “Ja sam sad u prilično lošem stanju. Na novim izborima verovatno će stranku voditi novi predsednik. Ne osećam se dobro, a već sam dva puta na izborima odbačen od srpskog naroda i ja sam to shvatio kao krajnje vreme da se povučem”, rekao je Šešelj koji na izborima 3. aprila nije prešao cenzus od tri odsto.

    Šešelj je rekao da više nema legitimitet za nastupe u ime stranke.

    Srpska radikalna stranka je na izborima 3. aprila osvojila 2,16 odsto, prenosi Telegraf.rs.

  • Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske u ponedjeljak

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske u ponedjeljak

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za ponedjeljak, 11. aprila posebnu skupštinsku sjednicu koju je zatražio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zbog odluka Predsjedništva BiH usvojenih bez konsenzusa.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je novinarima da će biti razmatrana tačka dnevnog reda koja sadrži pet odluka Predsjedništva BiH.

    “Dozvoljeno je obraćanje Dodika do 30 minuta i prisustvo predstavnika Kancelarije EU u BiH”, rekao je Šulić.

    Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini BiH Igor Crnadak tvrdi da je sazivanje posebne sjednice poigravanje sa institutom vitalnog nacionalnog interesa Srpske. Kada je riječ o posljednjem glasanju Svena Alkalaja u UN, Crnadak je rekao da se ništa drugo nije moglo ni očekivati, ali da Srpska treba da prati stav Srbije i EU.

    Sjednica je zakazana u 12.00 časova.

    Dodik je ranije zatražio posebnu sjednicu Narodne skupštine povodom odluka Predsjedništva BiH, usvojenih bez konsenzusa, koje je proglasio veoma štetnim po vitalne interese Srpske.

    Veoma štetnom po vitalne interese Srpske Dodik je proglasio odluku o odobravanju zaključivanja memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije /CIK/ BiH i OEBS-a u BiH.

    Dodik je naveo da je veoma štetna po vitalne interese Srpske i odluka o odobravanju zaključivanja memoranduma o razumijevanju u vezi sa izbornom saradnjom između CIK-a BiH i Državne izborne kancelarije Mađarske.

    On je kao veoma štetnu po vitalne interese Republike Srpske proglasio odluku o odobravanju zaključivanja sporazuma o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju, kao i odluku o odobravanju zaključivanja sporazuma o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka.