Policija je danas uhapsila 21-godišnjeg mladiĆa koji je osumnjičen da je sinoć, kako se sumnja, izbo majku, oca i djeda nožem u kući u naselju Atenica kod Čačka, javio je RTS.
On je nakon potrage pronađen u Gornjoj Atenici, piše RTS.
Ubijeni su S.G., M.G. i S.G. a njihova tijela prevezena su u kapelu i biće izvršena obdukcija.
Njihova tela je, kako je prenijela agencija Rina, u kući pronašao brat.
U čačanskom naselju Atenica sinoć je došlo do porodične tragedije, u kojoj je, kako nezvanično saznaje Tanjug, mladić usmrtio oca, majku i djeda.
“Sinoć u kasnim večernjim satima dovežena su tri beživotna tela u Gradsku kapelu. Nije bilo intervencija ekipa hitne pomoći, jer su lica dovežena u beživotnom stanju” ,rekao je za Tanjug PR Opšte bolnice Čačak.
Nakon policijskog uviđaja biće poznate okolnosti ove tragedije.
Kako mediji prenose, mladić koji je počino ubistva je u bjekstvu, a u ovom naselju je opsadno stanje.
Zbog ratnog stanja u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljem iz Bosne i Hercegovine te bi u narednom periodu moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog visokih cijena proizvodnje.
Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, naveo je za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.
“Početkom godine izvršili smo usklađivanje svojih cijena prema potražnji koju smo imali u tom periodu i povećali smo za 10 do 20 odsto cijene u zavisnosti od kupaca i oni su to prihvatili, jer su svjesni da uglja nedostaje. Uglja je sve manje na tržištu Srbije i veoma blizu smo tome da napravimo jedan veći ugovor sa “Elektroprivredom Srbije”, naglasio je Salihović.
Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja.
“Na mjesečnom nivou u odnosu na 2021. godinu imamo za milion KM veće troškove zbog cijena nafte. Tada su troškovi bili milion KM, a sada su 2,1 milion KM. Cijena struje je povećana 20 odsto, eksploziva 50-60 odsto, tako da u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje cijene uglja i to možda u narednih mjesec dana”, istakao je Salihović.
Zbog povećanje potražnje, u Lješljanima, kod Novog Grada, ruski investitori iz firme “Privredni preporod” iz Banjaluke planiraju pokrenuti proces otvaranja rudnika mrkog uglja i bentonita.
Naime, oni su još prije 10 godina dobili koncesiju za korištenje ovih ruda do 2042. godine, ali tek sada počinju sa aktivnostima.
Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je da bi potencijalno otvaranje rudnika u Lješljanima imalo veze sa ratom u Ukrajini, koji je doveo do nedostatka uglja, te su investitori odlučili da krenu intenzivnije u eksploataciju uglja i bentonita na ovoj lokaciji.
“Ovih dana čuo sam se sa Draganom Borkovićem, direktorom ‘Privrednog preporoda’, te ćemo više informacija o rudniku u Lješljanima imati naredne sedmice. U posljednje vrijeme u cijeloj BiH potražnja za ugljem je povećana”, kazao je Drljača.
Istakao je da se posebno razgovaralo o tome da ugalj iz Lješljana snabdijeva određene industrijske kapacitete u Zvorniku.
“Vjerujem da smo veoma blizu dogovora za otvaranje samog rudnika kako bi to funkcionisalo u ekonomskom kapacitetu koji je zadovoljavajući”, poručio je Drljača.
Ibrahim Husić, direktor “Cargo transa” iz Banovića, koji se bavi izvozom uglja, potvrdio je za “Nezavisne” da u posljednje vrijeme ima više upita za ugalj, a i da su povećane cijene.
“Očekuju se i više cijene uglja zbog visokih cijena nafte, vjerojatno da će u toku aprila cijena uglja ići gore. Više ne sklapamo ugovore fiksno, već koliko poskupi nafta, toliko se poveća i ugovor”, naveo je Husić.
Dodao je da je potražnja za ugljem drastično povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.
“Svi traže ugalj, a mi nemamo dovoljne količine da zadovoljimo sve potrebe”, naglasio je Husić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz BiH je izvezen mrki ugalj u vrijednosti od 6.356.995 KM.
“Najviše je izvezeno u Srbiju i to za iznos od 6.232.426 KM, dok je još nešto izvezeno u Hrvatsku i Mađarsku”, navodi se u ovim podacima.
U istom periodu prošle godine je izvezeno mrkog uglja u iznosu od 4.240.994 KM, a takođe se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku.
Cijene uglja u Evropi su prešle 300 dolara po toni, nakon što je Evropska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja.
Prema nekim istraživanjima, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 odsto ukupnog uvoza uglja Evropske unije.
Iz Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske saopšteno je da se danas očekuje pogoršanje vremenskih prilika uz jak, na udare olujni vjetar.
Očekuju se padavine, zahlađenje, pojava snijega i mogućnost formiranja snježnog pokrivača.
Tek sutra uveče očekuje se razvedravanje, zbog čega će se u noći na ponedjeljak i u ponedjeljak ujutru javiti mraz.
Pozivajući se na “Vode Srpske”, iz Republičke uprave civilne zaštite najavili su za naredne dane porast vodostaja na vodotocima u slivu rijeke Save, ali bez dostizanja kote redovne odbrane od poplava na hidrološkim stanicama na području Republike Srpske.
Brisel ne može da očekuje da Srbija prihvati da joj EU ili bilo ko drugi bira prijatelje i neprijatelje, kaže Aleksandar Vulin, predsjednik Pokreta socijalista i ministar policije Srbije.
Brisel od Srbije može da očekuje da će Srbija čuvati svoju vojnu neutralnost. Brisel može da očekuje od Srbije da će Srbija voditi računa o svojim interesima i da će svoje odluke donositi samostalno. Brisel može da očekuje od Srbije da će poštovati međunarodno pravo i nepovredivost granica, što je mnogo više nego što Srbija može da očekuje od Brisela – kaže Vulin.
Odgovarajući na izjavu Petera Stana da Brisel očekuje od Srbije da se uskladi sa sankcijama EU Rusiji ili uvede slične nacionalne mjere zbog ruske agresije na Ukrajinu, kao i da će EU donositi važne odluke za Srbiju na osnovu privrženosti Beograda vrijednostima i principima Unije, Vulin poručuje da Brisel ne može da očekuje da će Srbija uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i da će zaboraviti da je Rusija uvijek bila uz Srbiju u svakom teškom trenutku.
– Brisel ne može da očekuje od Srbije da prihvati da joj EU ili bilo ko drugi bira prijatelje i neprijatelje – rekao je Vulin.
Mjesec i po dana nakon što je počeo rat u Ukrajini, ekonomski udari sve su jači po cijelom svijetu. Inflacija u mnogim, čak i najrazvijenijim ekonomijama, obara sve moguće rekorde, kamate rastu, mnogi nemaju da kupe ni osnovne životne namirnice, struja i gas sve u skuplji…
Još dublja kriza nesporno bi dovela do jačanja inflacije i oštrog pada životnog standarda, tvrde ekonomisti.
Sankcije s obje strane uveliko su na snazi, a najavljuju se i nove. Svih 27 članica Evropske unije odobrile su nove udarne pakete, koje uključuju embargo na uvoz ruskog uglja, drvene građe i votke. Sankcije obuhvataju i zamrzavanje sredstava nekoliko ruskih banaka, a najava je da bi mogla uslijediti i potpuna zabrana uvoza svih fosilnih goriva iz Rusije.Smatra se da Rusija ide ka najvećoj recesiji od raspada Sovjetskog saveza – samo prethodnih nedjelja zamrznuto je više od 358 milijardi dolara ruskog novca i 30 milijardi evra imovine. Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da će ekonomske sankcije “vjerovatno izbrisati zadnjih 15 godina ruskog napretka”. Ministarka finansija SAD Dženet Jelen dodala je da bi potpuna zabrana izvoza ruske nafte, dovela do „ogromnog povećanja” cijena na svjetskom tržištu.
Istovremeno, poskupljenja i nestašice sve jače udaraju na standard građana širom Evrope. Inflacija je u Belgiji i Češkoj dostigla 8,8 odsto, Poljskoj 8,7 odsto, u Estoniji je 11, Litvaniji 14 procenata, Srbiji i BiH 8,8… U Turskoj je više od 60 odsto!
U prevodu, hljeb je u Hrvatskoj od noćas tri evra, u Milanu ga već neko vrijeme plaćaju više od pet evra, brašno i ulje odavno je teško naći da rafovima po Austriji, Njemačkoj, ali i susjednim zemljama… Gas je u Hrvatskoj poskupio 14 odsto, struja skoro 10… Grčki radnici započeli su štrajk širom zemlje zbog, kako kažu, produbljivanja krize, rasta cijena, smanjenih prihoda, ometanja rada trajektnog saobraćaja… Srbija istovremeno nestašice još nije vidjela, poskupljenja ima, ali se u odnosu na mnoge druge zemlje dobro drži.
Mnoge zemlje već ozbiljno razmatraju revidiranje svojih ekonomskih politika. Svoje ekonomske planove revidiraće i Srbija, potvrdio je predsjednik Aleksandar Vučić.
– Nadam se samo revidiranju. Dojče Bank je izašla sa procjenama za Njemačku i predviđaju recesiju za cijelu iduću godinu. Predviđaju bukvalno pakao za cijelu godinu. Mislim da ne može da bude gore od prve godine pandemije, ali ne mogu da isključim ni tu mogućnost. Ako dođe do otvorenog oružanog sukoba zapada i Rusije onda piši sve propalo. Samo da žive glave sačuvamo – rekao je predsjednik Srbije.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za Blic da upravo gledamo rat između zapada i istoka i da će najveće žrtve biti Ukrajina, Rusija i EU.
– Rusija će da pretrpi veliku štetu i ekonomski će biti gurnuta unazad bar jednu deceniju. S druge strane, u EU troškovi će drastično da rastu, prenstveno energenata. I evro će biti strahovito pogođen, a ne bi me iznenadilo i da se izjednači sa dolarom što je već viđeno. EU istovremeno gubi trku u konkurentnosti i scenario koji je neminovan je strahovit pad životnog standarda – upozorio je Savić, piše Blic.
Govoreći o inflaciji on je dodao da će je svijet gledati još nekoliko godina.
– Rašće sigurno. Cijene nikako ne mogu da ostanu na ovim niovima – rekao je.
Ključno pitanje biće još dakle dugo: “Može li se bez ruskog gasa i nafte, ali i bez pšenice kojom Rusija i Ukrajina snadbijevaju cijeli svijet?” Ukrajina i Rusija izvoze 30 odsto ukupnog svjetskog izvoza pšenice. Najveći su i izvoznici suncokreta i suncokretovog ulja (Rusija 39 odsto, a Ukrajina 18.
Rusija je i jedan od najvećih dobavljača energije na svijetu. Ona je drugi najveći izvoznik sirove nafte na planeti, poslije Saudijske Arabije i najveći izvoznik prirodnog gasa, daleko ispred drugoplasiranog Katara. Oko 175 milijardi kubika, odnosno 40 odsto gasa i 30 odsto nafte, na godišnjem nivou, Evropa uvozi iz Rusije.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je Srni da je suštinski važna istina da BiH nema svoju imovinu i da sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji entiteta isključivo njima i pripadaju.
U kontekstu osporavanja Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Karan je naglasio da se ovim zakonom reguliše svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti po sili zakona svojina je tih subjekata.
“Prema tome, BiH ima imovinu na korištenju i raspolaganju na teritoriji Republike Srpske samo onoliko koliko joj Srpska ustupi”, pojasnio je Karan.
On je rekao da sve aktivnosti bošnjačke političke elite, u saradnji sa destruktivnim dijelom međunarodne zajednice iznova po ko zna koji put, pokreću novi talas pritisaka da se svim sredstvima dođe do uknjižavanja imovine u korist BiH.
“I mi po ko zna koji put njima ponavljamo: BiH nema imovinu! Ima je samo onoliko na korištenju i raspolaganju na teritoriji Republike Srpske koliko joj Srpska ustupi”, naveo je Karan.
Prije svega, istakao je on, treba reći da je Republika Srpska u procesu stvaranja novonastale državne zajednice BiH, unijela svoj ukupni državnopravni, ali i kapacitet svoje imovine.
“U kontekstu prijetnji Ustavnim sudom BiH, pitanje imovine, odnosno državne imovine nije ustavno pitanje, niti je to nadležnost Ustavnog suda. Ustavni sud ima jedino nadležnost da odlučuje u ustavnim sporovima”, ukazao je profesor ustavnog prava.
On je podsjetio da je u osnovi sporova u prethodnim predmetima – Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH /2005. godina/, Odluka Ustavnog suda BiH broj 1/11 od 13. jula 2012. kojom se ispitivalo da li je Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, Odluka Ustavnog suda BiH broj U 8/19 od 6. februara 2020. godine /poljoprivredno zemljište/, Odluka Ustavnog suda BiH broj U 9/19 od 6. februara 2020. godine /unutrašnje vode/ – bilo pitanje da li imovina koju uređuju imovinski zakoni Republike Srpske predstavlja državnu imovinu i da li je samo BiH nivo može regulisati.
Prema njegovim riječima, Odluka U-1/11 u velikoj mjeri se oslanja na Sporazum o pitanjima sukcesije bivših jugoslovenskih država iz 2001. godine. Međutim, Sporazum o sukcesiji potpuno je irelevantan za pitanje podjele državne imovine između entiteta i BiH.
Međutim, dodao je on, Ustav ni na koji način ne upućuje na to šta se smatra državnom imovinom. “‘Državna imovina'” se ne pominje uopšte, ni tim ni bilo kojim drugim nazivom. Dakle, ne postoji ustavni osnov za utvrđivanje da li je predmetna imovina državna imovina, pa prema tome Ustavni sud nema i nije ni imao nadležnost da odlučuje o ovom pitanju”, istakao je Karan.
Ustavnom sudu, podsjetio je on, nikada nije data ni nadležnost ni ovlašćenje da odlučuje šta jeste, a šta nije “javno dobro”, a tvrdnja Suda da ima takvo pravo jeste neustavan pokušaj preuzimanja ovlašćenja zakonodavne vlasti.
On je ocijenio da je posebno opasno što se Ustavni sud smatra nadležnim da utvrđuje da li je neka imovina državna.
“Naglašavamo ključnu odrednicu definisanu Ustavom BiH koja govori da državna imovina spada u nadležnost entiteta /generalna klauzula ili presumpcija nadležnosti u korist entiteta/ kao ključno obilježje federalnog principa podjele nadležnosti u svakoj složenoj državi u svijetu pa tako i u BiH.
Među nabrojanim pitanjima koje spadaju u nadležnost institucija BiH ne nalazi se nijedno koje ukazuje na nadležnost nad državnom imovinom. Pošto ovlašćenje nad državnom imovinom nije Ustavom izričito dato institucijama na nivou BiH, u skladu sa članom III(3), nadležnost nad državnom imovinom pripada entitetima”, ponovio je Karan.
On je naglasio da bi institucije BiH mogle eventualno imati u vlasništvu imovinu koja se koristi prevashodno za funkcije i ovlašćenja koja Ustav izričito daje nivou BiH, po ovlašćenju entiteta.
“I neki drugi aneksi govore u prilog ovoj tvrdnji. Aneks 9 Dejtonskog sporazuma je sporazum Republike Srpske i Federacije BiH o osnivanju javnog transportnog preduzeća radi organizovanja i rada saobraćajnih kapaciteta, kao što su putevi, željezničke pruge i luke, na njihovu obostranu korist.
Aneks 8 Dejtonskog sporazuma uređuje formiranje zajedničke međuentitetske komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, čiji je mandat utvrđivanje kao nacionalnog spomenika pokretne i nepokretne imovine od velikog značaja za grupu ljudi sa zajedničkim kulturnim, istorijskim vjerskim i etničkim naslijeđem, kao što su spomenici arhitekture, umjetnosti ili istorije, arheološka nalazišta, grupe građevina i groblja“, pojasnio je profesor Karan.
On je podsjetio da se u Aneksu 8 kaže: “Entitet na čijoj teritoriji se imovina nalazi, (a) nastojaće da preduzme odgovarajuće pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere potrebne radi zaštite, konzerviranja, prezentacije i sanacije imovine, i (b) suzdržaće se od bilo kakvih namjernih mjera koje bi mogle oštetiti imovinu”.
“Dakle, Aneks 8 Dejtonskog sporazuma jasno predviđa da entiteti imaju isključivu nadležnost nad pitanjima koja se tiču imovine. Postdejtonska praksa svih relevantnih aktera u BiH pokazuje da se podrazumijeva da državna imovina pripada entitetima. Međunarodna zajednica uvažila je i podržala uspostavljeno zakonodavstvo i praksu. Međutim, visoki predstavnik i određeni članovi Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ kasnije su promijenili svoj stav da bi udovoljili ambicijama vodećih bošnjačkih političkih stranaka”, naglasio je Karan.
Prije svega, dodao je on, to su zakoni koje je donijela Parlamentarna skupština BiH koji dokazuju shvatanje da državna imovina pripada entitetima.
“Godine 1998. odlukom visokog predstavnika donesen je Okvirni zakon o privatizaciji preduzeća i banaka u BiH /zakon o privatizaciji/. Dana 19. jula 1999. godine, Parlamentarna skupština BiH usvaja isti okvirni zakon. Bitne odredbe ovog zakona glase: Stoga, Parlamentarna skupština BiH donosi ovaj zakon izričito priznajući pravo entiteta da privatizuje preduzeća i banke smještene na njegovoj teritoriji, a koja nisu u privatnom vlasništvu, i da mu pripadnu prihodi koji se time ostvare u skladu sa propisima koje usvaja parlament entiteta“, rekao je Karan.
On je dodao da je 2007. Ustavni sud BiH podržao ustavnost odredbi navedenog Zakona o privatizaciji i tom prilikom Ustavni sud odbacuje tvrdnje da Zakon o privatizaciji, uvažavajući pravo entiteta da privatizuju imovinu na svojoj teritoriji, krši svojinska prava BiH.
“U konačnom smatramo da je ovo iznova pokušaj preoblikovanja multietnički složenog, federalnog oblika državnog uređenja BiH u pravcu unitarizacije kroz proces majorizacije. I građanin (Kristijan) Šmit se nameće silom kao i svi prethodni visoki predstavnici kod kojih je razlika bila samo u tome ko je od njih više uspio da nametne svojih neustavnih i antidejtonskih odluka.
Neustavna transformacija ustavne strukture BiH vodi se već 27 godina, a prenos nadležnosti vodi ka njihovom cilju – unitarnoj BiH. To je eksperiment koji neće uspjeti, jer rade protiv Ustava i Dejtonskog sporazuma, te protiv volje konstitutivnih naroda”, poručio je Karan u izjavi za Srnu.
Potpredsjednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić izjavila je danas da ne zna ko će biti budući premijer Srbije, niti da su joj poznata buduća kadrovska rješenja, pa ni to šta će ona raditi ubuduće i naglasila da sa predsjednikom SPS Ivicom Dačićem nije napravljen dogovor da bude premijer.
Brnabićeva je zamjerila partnerima iz SPS što su, kako je rekla, išli da uzimaju glasove SNS na izborima na osnovu neodgovorne politike, uz ocjenu da to doživljava kao izdaju tima.
Ona je rekla da joj se nisu svidjeli pojedini potezi Socijalističke partije Srbije (SPS) u predizbornoj kampanji, gdje je SPS, prema njenom mišljenju, neodgovornom proruskom politikom svjesno išla da uzme glasove SNS.
Zamjeram našim partnerima iz SPS što su išli da uzimaju naše glasove na izborima na osnovu neodgovorne politike, rekla je Brnabićeva na TV Pink.
To nije odgovorno ponašanje, mi smo izgubili poene na tome. Naši glasovi su se prelili na SPS, NADA, nešto na SRS, Zavetnike, na konto toga što smo vodili odgovornu politiku i čuvali Srbiju od svih oluja. Beskrajno sam ponosna na to. Aleksandar Vučić je mogao da vodi bilo kakvu kampanju i dobije tri miliona, da je insistirao na glasanju na Kosovu, rusofilskoj politici, ali to ne bi bilo dobro za zemlju”, poručila je Brnabićeva.
Ona je rekla da neke poteze SPS doživljava kao izdaju tima zbog čega joj nije bilo prijatno.
„Ako ljudi međusobno ne čuvaju jedne druge, nema tu dugotrajnijeh uspjeha i meni je to neka vrsta izdaje tima. Pomoglo nam je da se jasno izdiferenciramo kao stranka kojoj je Srbija na prvom mjestu, a izbori na drugom”, rekla je Brnabićeva.
Kada je riječ o kampanji Ivice Dačića i sloganu „Dačić premijer“ ona navodi da to nije dogovor sa SNS.
„Nije postojao neki dogovor, jer opet, unaprijed bilo kakvi dogovori nisu u skladu sa načelima SNS. Prvo da čujemo šta narod ima da kaže i za koga će da glasa. Mi nismo oni koji dijele funkcije, prije nego što čujemo ono što narod kaže“, zaključila je Ana Brnabić, prenio je Sputnik.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je podrška Srbije i Mađarske odluci da se Rusija izbaci iz članstva Vijeća UN-a za ljudska prava zapravo primjer prinude na rusofobiju.
“To nije pitanje razumijevanja i praštanja prijateljskim zemljama koje su glasale ‘za’, to je pitanje pritiska bez presedana kako bi se izazvala rusofobija. Takav pritisak trpe sve zemlje koje pokušavaju na sve načine da vode izbalansiranu politiku. Mi to razumijemo”, rekao je Peskov.
Generalna skupština UN-a suspendovala je Rusiju iz Vijeća za ljudska prava, a nacrt rezolucije, koju su predložile SAD i druge zapadne države, podržale su 93 zemlje, dok su protiv bile 24 države, a uzdržanih 58.
Među onima koji su bili “za” su i sve zemlje našeg regiona uključujući Srbiju, koja se do sada uvijek trudila držati po strani u osudi ruske agresije na Ukrajinu.
U nacrtu Rezolucije, 193-člana Opće skupštine izrazila je “ozbiljnu zabrinutost zbog tekuće krize ljudskih prava i humanitarne krize u Ukrajini”, posebno zbog izvještaja o ruskom kršenju prava. Upravo to kršenje ljudskih prava koje su počinili ruski vojnici formalni je razlog za izbacivanje Rusije.
Prije glasanja u UN-u ukrajinski ambasador Sergij Kislitsja je optužio Rusiju za “stravična” kršenja ljudskih prava te govorio o masakru u Buči, gradu kod Kijeva u kojem su, optužuje Ukrajina, Rusi pobili na desetke civila.
Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev je izjavio da sumnja da će Vijeće UN za ljudska prava još dugo opstati poslije odluke o suspenziji Rusije.
Finska i Švedska bi se uskoro mogle pridružiti NATO-u što bi bio potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koje zapadni zvaničnici kažu da bi dodatno naglasili rusku stratešku grešku u invaziji Ukrajine.
Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su razgovori o pridruživanju Švedske i Finske bloku postali izuzetno ozbiljni od početka ruske invazije.
Visoki zvaničnici američkog State Departmenta rekli su da se to pitanje pojavilo na ovosedmičnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, kojem su prisustvovali i ministri vanjskih poslova Švedske i Finske.
Zvaničnici su rekli da diskusije naglašavaju u kojoj mjeri je invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina poslužila samo da se oživi i ujedini NATO savez, što je upravo suprotno od Putinovih ciljeva prije početka rata.
Ruski predsjednik je zatražio da NATO prestane da se širi na istok i da prima nove članice, optužujući blok da ugrožava rusku sigurnost. Umjesto toga, NATO je povećao svoju podršku Ukrajini i sprema se da primi nove članice.