VRBAS Media

Autor: INFO

  • Banjaluka još nema kompletno rukovodstvo

    Banjaluka još nema kompletno rukovodstvo

    Banjaluka više od godinu dana i dalje nema kompletno rukovodstvo. Načelnici odjeljenja još nisu imenovani a kada će pitanje je. Jer se gradonačlenik na taj korak još nije odlučio. Do tada ih mijenjaju ovlašteni potpisnici ili gradonačelnikovi savjetnici. Po običaju gradonačelnik krivce traži u skupštinskoj većini. Iako je proces pokretanja u njegovim rukama.

    “Trenuto se nalazimo u situaciji u kojoj skupštinska većina nema sluha ni razumijevanja da podrži ni one prijedloge koji nisu politički, a mogu doprinijeti boljem životu građana Banjaluke, poput gradnje najvećeg parka, novih investicija i novih radnih mjesta. Tako da još uvijek razmatramo kada će doći trenutak za to i kada će se stvoriti politička klima”, kazali su iz Gradske uprave.

    Potrebno je naći politički kompromis kaže odbornik u Skupštini grada Velibor Stanić. Ali je problem što to sa gradonačelnikom nije moguće postići. Prijedloge od gradonačlenika nikako nisu ni dobili. A zbunjuje i to što se ovlašteni potpisnici često mijenjaju.

    “Najveći problem jeste nemogućnost kompromisa sa gradonačelnikom. Mi smo spremni za razgovor, ovdje definitivno nedostaje dijaloga. Isto tako imamo u posljednje vrijeme pojavu, da se mnogi ti, ne načelnici, nego ovlašteni potpisnici u odjeljenjima mijenjaju tako da ja kao odbornik više ne znam ko je načelnik kog odjeljenja odnosno potpisnik, a kako je tek prema građanima”, rekao je Velibor Stanić, odbornik SP-a u Skupštini grada Banjaluka.

    Stanić, kaže i da je neophodno da grad konačno dobije kompletno rukovodstvo. Naglašava da se na takve funkcije moraju imenovati obrazovani i stručni ljudi jer će samo na taj način grad moći normalno funkcionisati.

  • Stanovništvo Švedske i Finske za ulazak NATO, vlade razmatraju poteze

    Stanovništvo Švedske i Finske za ulazak NATO, vlade razmatraju poteze

    Finska i Švedska bi se uskoro mogle pridružiti NATO-u, što je potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koji zvaničnici kažu da dodatno naglašava rusku stratešku grešku u invaziji na Ukrajinu.

    Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su rasprave o pridruživanju Švedske i Finske bloku postale izuzetno ozbiljne od početka invazije na Ukrajinu, a visoki zvaničnici američkog State Departmenta rekli su da se to pitanje našlo na ovosedmičnom sastanku Alijanse na kojem su prisustvovali ministri vanjskih poslova iz Stockholma i Helsinkija.

    Analitičari naglašavaju stepen u kojem je invazija Vladimira Putina samo poslužila da se oživi i ujedini NATO savez, što je upravo suprotno od Putinovih ciljeva.

    Ruski predsjednik je tražio da NATO prestane da se širi na istok i da prima nove članice, optužujući savez da ugrožava rusku sigurnost. Umjesto toga, NATO je povećao svoju podršku Ukrajini i sprema se da dočeka nove članice.

    Javno mnijenje u obje zemlje značajno se promijenilo kada je u pitanju članstvo u NATO savezu kako se nastavlja ruski rat u Ukrajini. Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da će parlament njene zemlje raspravljati o mogućem članstvu u NATO-u u narednim sedmicama te dodala da se nada da će se ove rasprave završiti prije sredine ljeta.

    Švedska je pokrenula analizu sigurnosne politike koja bi trebala biti završena do kraja maja, a očekuje se da će vlada objaviti svoj stav nakon tog izvještaja. Rekli su da bi njihova nacija svoju poziciju mogla objaviti ranije, ovisno o tome kada to učini susjedna Finska.

  • Kijev sledeća etapa u napadu?

    Kijev sledeća etapa u napadu?

    Ne možemo isključiti mogućnost da će Kijev biti sledeća etapa u napadu ruskih trupa, izjavio je danas savetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Vadim Denisenko. On je dodao i da se ne mogu isključiti napadi na Odesu, javila je agencija Unian.

    “Ako govorimo o prestonici i grupisanju ruskih trupa u Belorusiji, nažalost ne možemo isključiti da će Kijev biti sledeći cilj napada”, kazao je Denisenko.

    Kako je navedeno, kada je reč o Odesi, verovatno bi se radilo o riziku od napada sa mora.

  • “Vode se logističke borbe”

    “Vode se logističke borbe”

    U ukrajinskom gradu Odesi, u kojoj je uveden policijski čas, sada se vodi logistička borba izmedju Rusa i Ukrajinaca oko ovog lučkog grada, izjavio je danas vojni analitičar Skaj njuza, profesor Majkl Klark.

    Odesa je ključna za ukrajinsku privredu, jer preko nje Ukrajina izvozi ogromnu količinu pšenice koju zemlja proizvodi, istakao je Klark.

    “Nemogućnost pravilnog korišćenja Odese, kao luke za izvoz žitarica, ubija ukrajinsku privredu, ali je to loše i za ostatak sveta”, rekao je Klark.

    Govoreći o jučerašnjem napadu na železničku stanicu u Kramatorsku, on je kazao da se verovatno radilo o kasetnoj bombi i da su rakete koje su nosile bombu prilično stare i nisu naročito precizne.

    “Očigledno se radilo o kasetnom oružju, jer ono što vidimo su ostaci same rakete. Da se radi o nekom jačem eksplozivu, ne bi bilo toliko ostataka rakete”, istakao je Klark.

    Podsetio je da je korišćenje kasetnih bombi protiv civila potpuno protivzakonito.

  • Zelenski i Džonson se sastali u Kijevu

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se danas u Kijevu sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom, potvrdile su britanske i ukrajinske vlasti.

    “Upravo je počela poseta Borisa Džonsona Kijevu sastankom jedan na jedan sa predsednikom Zelenskim”, naveo je Andrij Sibiha, zamenik šefa kabineta ukrajinskog predsednika na Fejsbuku, kako je preneo Rojters.

    Iz Džonsonove kancelarije navode da je on otpuitovao u Kijev da bi razgovarao o tome kako da pruži Ukrajini dodatnu finansijsku i vojnu pomoć.

    Prema rečima portparola Dauning strita, Džonson se sastao sa Zelenskim da bi izrazio solidarnost s narodom Ukrajine, prenela je britanska agencija.

  • Poljska zamrzava odnose sa Mađarskom: “Orbanu potreban oftalmolog”

    Poljska zamrzava odnose sa Mađarskom: “Orbanu potreban oftalmolog”

    Poljska je odlučila da zamrzne odnose sa Mađarskom u vezi sa svojim stavom o Ukrajini.

    Zamjenik poljskog premijera za bezbjednosna pitanja Jaroslav Kačinjski izjavio je da je “Orbanu potreban oftalmolog”.

    “Orbanu je potreban oftalmolog. Obnavljanje odnosa je moguće tek nakon promjene procjene rata u Ukrajini!”, poručio je on.

  • Jak zemljotres pogodio istočni dio Turske

    Jak zemljotres pogodio istočni dio Turske

    Zemljotres jačine 5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas istočni dio Turske, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar, javio je Rojters.

    Seizmološki centar navodi da je zemljotres bio na dubini od dva kilomtra.

    Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama niti pričinjenoj materijalnoj šteti.

  • Zaharova: EU postala ekonomsko odjeljenje NATO

    Zaharova: EU postala ekonomsko odjeljenje NATO

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, izjavila je danas da se Evropska unija “od ekonomske organizacije pretvorila u odjeljenje za ekonomske odnose NATO”.

    Ona je komentarisala izjavu šefa diplomatije EU Žozepa Borelja o ratu “koji se mora dobiti na bojnom polju”, prenijela je agencija RIA Novosti.

    “Evo vam ‘ekonomske organizacije’. Ovo više nije Evropska unija. To je samo odjeljenje za ekonomske odnose NATO “, navela je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Borelj je danas na svom Tviter nalogu napisao da se “ovaj rat mora dobiti na bojnom polju” i podsjetio je da je ranije izdvojeno 500 miliona evra za nabavku naoružanja Ukrajini, dodaje RIA.

  • Tegeltija: Izmjene Izbornog zakona BiH pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka u FBiH

    Tegeltija: Izmjene Izbornog zakona BiH pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka u FBiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je, boraveći u Delfi na ekonomskom forumu, da se premijer Grčke Kirijakos Micotakis posebno interesovao za Izborni zakon BiH, da li će se usvojiti izmjene ili ne, jer je to, prema riječima Micotakisa, svakodnevno na dnevnom redu i premijera i ministara inostranih poslova u EU.

    “Pojasnio sam grčkom premijeru da je to pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka unutar FBiH i da vjerujemo da će dogovor biti postignut prije raspisivanja samih izbora koji su planirani u oktobru”, rekao je Tegeltija.

    On je rekao da je zajednički stav svih učesnika 7. Delfi ekonomskog foruma da se što prije završi sukob u Ukrajini i da se nastoje pronaći alternativna rješenje snabdjevanja energentima, a posebno prirodnim gasom.

    Tegeltija je naglasio da je želja svih da se ratni sukob u Ukrajini što prije završi, te da će, vjerovatno, onda na dnevni red doći pitanja koja se tiču strategije i razvoja energetike i snabdjevanja alternativnim izvorima.

    “Ovogodišnji 7. ekonomski forum u Delfiju obilježila je situacija u Ukrajini i uglavnom je bilo riječi o ekonomskim posljedicama koje je ta kriza prouzorkovala. Svi učesnici razgovora suočili su se sa nejasnim pitanjem kako riješiti problem cijena energenata i poskupljenja svih ostalih proizvoda”, rekao je Tegeltija.

    On je naveo da je Micotakis na zajedničkom ručku izrazio interesovanje za svaku od zemalja koje su učestvovale na ovom skupu, a najviše je razgovarano o mogućnostima razvoja energetike u budućem periodu i kako prebroditi sadašnju krizu u vezi sa energentima, jer se većina zemalja susreće sa ogromnim rastom cijena električne energije.

    Predsjedavajući Savjeta ministara naveo je primjer da je samo u Grčkoj cijena električne energije porasla za 60 odsto.

  • “Dojave o bombi i praćenju su pritisci na Er Srbiju, putnici bezbedni”

    “Dojave o bombi i praćenju su pritisci na Er Srbiju, putnici bezbedni”

    Dojave o bombama i praćenje srpskih civilnih aviona na putu do Moskve su vrste pritisaka na Srbiju i našu avio kompaniju, koja jedina saobraća do prestonice Rusije, rekao je danas iskusni pilot Stevan Ignjatović i poručio da putnici ne treba da brinu, jer su srpski piloti vrhunski profesionalci priznati svuda u svijetu.

    Smatra i da će ovakvi pritisci na Er Srbiju potrajati sve dok se sukob između Ukrajine i Rusije ne završi.

    “Dojave o bombama, praćenje civilnih aviona i pritisaka na domaće letove biće sve više i više s obzirom na to da dolazi sezona, gde će naši ljudi želeti da putuju u Grčku, Španiju…aerodromi će biti puni. Jedini letimo za Moskvu, ne znam da li tu ima ekonomskih uticaja, ali ono što je činjenica je da svi naši putnici treba da se osećaju bezbedno i da ne treba da ih dotiče ako u blizini vide borbeni avion. Situacija će jednostavno potrajati dokle god traje sukob Rusije i Ukrajne”, kazao je Ignjatović.

    Ignjatović je naglasio da piloti ne bi trebalo da se plaše ukoliko je u njihovoj blizini vojni avion, već da zadrže pribranost i “samo rade svoj posao za koji su obučeni”.

    Naveo je da vojni avion može pratiti civilni u tri situacije, a prva je najbezazlenija – odavanje počasti kompaniji i državi.

    Ignjatović je rekao da borbeni avion može pratiti i presresti civilni, u situacijama kada avion nema potrebnu dokumentaciju i dozvolu za ulazak u neki vazdušni prostor, zbog čega “lovci presretači” prate putničku letjelicu u cilju zaštite važdušnog prostora.

    Prema njegovim riječima, jedan od razloga da se vojni avion približi putničkom je i vežba pilota koji su u jedinicama zaštite i koji treniraju navođenje i zaštitu vazdušnog prostora svoje zemlje.

    Kao posljednji i najmanje naivni razlog za praćenje civilnih aviona, Ignjatović je naveo “špijunažu”.

    “Praćenje civilnih aviona koristi se i u cilju špijunaže, kada se špijunski vojni avion ”uvuče” ispod putničkog aviona, kako bi izbegao radarsku kontrolu sa jedne strane, dok sa druge strane snima situaciju na zemlji”, rekao je Ignjatović.

    Ovaj pilot je kazao da iza sebe ima 40 godina iskustva i 20.000 sati provedenih “na nebu”, te je u izjavi za Tanjug podijelio svoje iskustvo kada se na letu od Zagreba do Tripolija, 1986. godine, susreo sa dva američka vojna aviona u libijskom vazdušnom prostoru.

    “Leteli smo iz Zageba ka Tripoliju. Ušli smo u libijski vazdušni prostor, posle par minuta osetili smo šuštanje i presek radio veze. Kapetan me upozorio da su sa desne strane dva vojna aviona, zbog čega smo naglo skrenuli pravac sa kursa. Posle nekog vremena dobili smo kontrolu leta i obavestili ih da se vraćamo. Nakon sat vremena od sletanja saznali smo da su Amerikanci bombardovali Tripoli i da smo mi, najverovatnije, poslužili kao štit od radarske kontrole tim avionima”, prisjetio se pilot.

    Ignjatović je kazao da, iako je tada bio mlad, nije izgubio prisebnost, kao i da mu je bio izazov da vidi vojne avione pored sebe.

    Takođe, podsjetio je i da su vojni avioni NATO-a za vreme bombardovanja redovno pratili avione Srbije dok su za Rumuniju slali JAT-ovu flotu, ali da nije bilo presretanja.

    Ignjatović je objasnio da postoje međunarodna pravila i propisi ukoliko civilni avion presretne vojna letjelica, po kojima se moraju slušati naredbe vojnih aviona i slditi njihova uputstva.

    Iskusni srpski pilot poručio je kolegama iz Er Srbije da u predstojećem periodu samo rade ono za šta su se školovali i trenirali, poštuj putanju, kompaniju i pilotski kodeks, te da će jedino tako donijeti ispravnu odluku u kriznim situacijama.

    “Putnicima bih poručio da su naši piloti svuda u svetu dokazali svoju vrednost i da ne treba da brinu jer su rukama vrhunskih profesionalaca”, rekao je Ignjatović.