VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Platforma SDS definiše očuvanje dejtonske Srpske i BiH”

    “Platforma SDS definiše očuvanje dejtonske Srpske i BiH”

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović rekao je večeras u Modriči da Platforma SDS za opšte izbore definiše očuvanje dejtonske Republike Srpske i BiH.

    Šarović kaže da je u fokusu Platforme ekonomija, kao i “izgradnja države sa vrijednostima koje doprinose napretku i razvoju Republike Srpske”.

    – Ukoliko Republika Srpska bude jaka i snažna to je najveća garancija njene zaštite i to je suština Platforme -rekao je Šarović u Modriči, gdje je prisustvovao Izbornoj skupštini Opštinskog odbora SDS.

    Na Izbornoj skupštini za predsjednika Opštinskog odbora SDS-a Modriča izabran je Jovica Radulović, aktuelni načelnik opštine.

    Radulović je rekao da je SDS sa koalicionim partnerima postigao dobre rezultate u Modriči i da će to, kako kaže, dokazati na opštim izborima.

    On kaže da je riječ o prijevremenim stranačkim izborima, jer je dosadašnji predsjednik Opštinskog odbora SDS-a Modriča Damir Stojanović izabran na funkciju u lokalnoj upravi.

  • Kojić: Bramerc ponižava srpske žrtve

    Kojić: Bramerc ponižava srpske žrtve

    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić rekao je da posjeta BiH glavnog haškog tužioca Serž Bramerc po ko zna koji put pokazuje da se sve radi kako bi se održala jednostrana priča o tome da su samo muslimani žrtve, čime se “brani mit” i ponižavaju srpske žrtve.

    “Skoro 30 godina međunarodna zajednica grčevito brani mito muslimanskim stradanjima dok se srpske žrtve ponižavaju što je zaista krajnje podlo i bezobrazno”, naglasio je Kojić.

    On je ocijenio kao “bezobrazluk” da neko dođe u Srebrenicu i sastane se samo sa muslimanskim udruženjima, dok srpske žrtve svjesno zaobiđe i to “pravda nekakvom izložbom”.

    “Poručujemo Bramercu da ćemo i mi organizovati izložbu sa slikama na kojima će biti žrtve koje je ubio Naser Orić i njegovi podanici, ako je on spreman doći, saslušati i nešto učiniti da se ubice naših najmilijih nađu pred licem pravde”, poručio je Kojić.

    Kojić je podsjetio da su imali takvu izložbu pred Sudom BiH, ali da je i Kristijan Šmit taj dan otišao u Srebenicu i “klanjao u Potočarima”.

    “Pitamo Bramerca hoće li nas primiti na sastanak da mu predočimo da se u Podrinju svake godine pali 3.267 svjeća za poginule Srbe, hoće li nas pogledati u oči i smije li nam obećati da će uraditi nešto da naše majke dočekaju pravdu?”, pita Kojić.

    On je pitao Bramerca da li priznaje srpske žrtve i da li Srbe smatra zločincima pa mu je zbog toga ispod časti da se sastane sa njima?

    “Hoće li nam reći da je njemu bitna Munira, a ne Ivanka, Mileva, Milica, da one ne treba da dočekaju pravdu za svoje sinove”, kaže Kojić i dodaje da srpske žrtve sa ovog područja imaju puno pitanja, a da odgovore dobile nisu.

    Kojić konstatuje da se Bramerc nalazi na odgovornoj funkciji i da bi, stoga, morao pokazati odgovornost, a ne “pokazivati podlost i neodgovornost”.

    “Očekujemo da nam se javno obrati i odgovori na ova naša pitanja, a eventualno ćutanje ćemo shvatiti kao dokaz da je on vojnik međunarodne zajednice koji ima zadatak da brani mit koji se ne može odbraniti, jer naša groblja su najbolja istina koju niko, pa ni on, ne može promijeniti”, poručio je Kojić.

    Bramerc je prije nekoliko dana u Srebrenici razgovarao sa tamošnjim bošnjačkim udruženjima, a tokom posjete Republici Srpskoj i Federaciji BiH nije imao vremena za srpska udruženja.

    Bramerc je za RTRS rekao da mu je bilo važnije da se danas sastane sa tužiocima u Banjaluci da bi razgovarali o nacionalnoj strategiji za ratne zločine.

  • “Zahvalnost Peskovu na razumevanju”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je večeras zahvalnost portparolu Kremlja Dmitriju Peskovu na razumijevanju za glasanje Srbije za suspenziju Rusije u Savjetu za ljudska prava UN.

    “Svi govore o Vučićevoj i Orbanovoj izdaji. Svako ko je iole fer sa lakoćom zaključuje da se Srbija ponašala u skladu sa normama međunarodnog javnog prava, da se ponaša moralno, časno, principijelno i odgovorno”, rekao je Vučić novinarima nakon vojne vježbe “Vatreni štit 2022”.

    Vučić je istakao da je spreman da “guta žabe” da bi srpski narod mogao da digne glavu i ima svoj ponos i dostojanstvo.

    “Tražim samo poštovanje za odgovornost i da razumeju situaciju nimalo laku ni jednostavnu”, rekao je Vučić povodom glasanja Srbije u Savjetu bezbjednosti UN.

    Vučić je ukazao da je nemoguće u politici uvijek donositi odluke koje vam se sviđaju i da je zato zadovoljan što, kako kaže, 60 odsto ljudi, ali i značajno preko tog broja, dobro razumije šta je odgovornost, a šta neodgovornost.

    “Ako hoćete da vam se dodvoravam uništićemo svoju zemlju za sedam dana, a ja hoću da se borimo za fabrike, ljude, investicije i za prijateljstvo i principe, kao i da možemo sebe da pogledamo u ogledalo i da imamo obraz, a imamo ga više nego neki drugi koji nam drže predavanja svaki dan”, rekao je Vučić.

    On je podsjetio da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji.

    Vučić je rekao da želi da razmatra kako da se grade fabrike i kako da živi ova zemlja, a da se istovremeno pokaže i moral i da se ne okreću leđa prijateljima prilikom prve teže situacije.

  • Tijesna izborna trka u Francuskoj

    Tijesna izborna trka u Francuskoj

    Do prije nekoliko nedjelja činilo se da će predsjednik Francuske Emanuel Makron lako do drugog mandata. Sada mu se po podršci građana opasno približila populistička desničarka Marin Lepen. Predsjednički izbori su neizvijesni.

    Izborni stratezi Emanuela Makrona su postali oprezni. Više ne planiraju žurku poslije prvog kruga u nedjelju (10.4.) u pariskom fensi restoranu, kao poslije ubjedljivog trijumfa prije pet godina. Umjesto toga, planirano je da se predsjednik poslije objavljivanja rezultata obrati svojim biračima iz jedne višenamjenske dvorane na tradicionalističkom istoku zemlje.

    U izbornom štabu čine sve kako bi izbjegli utisak uvjerenosti da je pobjeda već u džepu ili bilo kakve znakove buržoaske arogantnosti, koju ionako stalno prišivaju Makronu. U posljednjim danima svoje predizborne kampanje on mora da zasuče rukave, piše DW.

    Makron više nije jedini
    Emanuel Makron želi da postigne to što nijednom predsjedniku od Žaka Širaka u posljednjih dvadeset godina nije uspjelo – da ga na predsjedničkim izborima građani ponovo izaberu i tako mu omoguće još jedan petogodišnji mandat.

    Poslije početka rata u Ukrajini izgledalo je da je taj cilj nadohvat ruke – zabrinuti Francuzi su se stisnuli uz svog predsjednika i podrška u anketama se popela na 33 odsto, pa je ubjedljivo prednjačio u odnosu na sve ostale kandidate. Ali u posljednjih nekoliko dana ta podrška je pala na 28 odsto, a protivkandidatkinja populističke desnice Marin Lepen popravila je rezultat i sada mu je za petama sa 23 odsto podrške.

    Šta se desilo? Inflacija je sa 4,5 odsto doduše ispod evropskog prosjeka, ali u Francuskoj se naglo povećavaju cijene energenata. To unosi nemir među Francuze. Oni se okreću svojim bazičnim društvenim temama: strahu za svoj standard, za tradiciju, socijalnu zaštitu, strahu od posljedica modernizacije zemlje. Kao i u ostalim evropskim zemljama, i u Francuskoj će na kraju za izbore biti odlučujuće svakodnevne brige.

    Serija kriza
    Makronu uporno prišivaju etiketu predsjednika bogatih, jer je početkom svog mandata smanjio porez preduzetnicima. To je između ostalog podstaklo protest “Žutih prsluka” koji je krajem 2018. i početkom 2019. počeo zbog povećanja cijene dizela. Protesti su mjesecima zemlji jedva davali vremena da dođe do daha i prerasli su u nepredvidljiv socijalni bunt. Predsjednik je morao da povuče jedan od svojih glavnih projekata – reformu skupog i staromodnog penzionog sistema. Njegov modernizacijski polet pretrpio je prvi udarac.

    A samo što su se umirili protesti, izbila je pandemija korone. Francuska je kao i ostatak Evrope bila primorana da zaustavi život. Poslije početnih poteškoća, Makron se snašao – dobro je vodio kampanju za vakcinaciju, a dodijelio je i ogromnu državnu pomoć da bi izbjegao socijalne probleme građana i preduzeća. Kao i u drugim zemljama, vlada je učila tokom pandemije, a dio birača je to Makronu zamjerio smatrajući da je neodlučan.

    Međutim, trenutno ga u predizbornoj trci muči nešto drugo – “afera Mek Kinzi”. Makronova vlada je u posljednjih pet godina potrošila preko jedne milijarde evra za skupe konsalting firme koje su izrađivale analize za neke moguće reformske projekte. Makronu spočitavaju besmisleno i rasipničko trošenje novca poreskih obveznika. A te konsalting firme navodno nisu u dovoljnoj mjeri u Francuskoj platile porez. Čak i samo tračak nedomaćinskog poslovanja dolijeva ulje na vatru u korist Makronovih protivnika.

    Kameleonska politika Marin Lepen
    Marin Lepen je na čelu Nacionalnog saveza (do 2018. stranka se zvala Nacionalni front, a osnovao ju je još njen otac Žan-Mari Lepen). Ona je dosljedno popravljala svoj imidž u medijima, kako bi u očima javnosti ublažila ekstremističko naslijeđe stranke. Ona više ne želi da ukine evro ili da istupi iz Evropske unije. A pošlo joj je za rukom i da joj ne našteti ni bliskost sa Putinom, koji joj je čak pozajmio novac za predizbornu kampanju 2017. Ona to naprosto ne pominje, a birači joj čak i ne zamjeraju.

    Međutim, za razliku od Makrona, ona se zaista bavila predizbornom kampanjom. Dok je Makron telefonirao s Putinom, ona je neumorno obilazila mjesta u unutrašnjosti i razgovarala s ljudima. Nju kao prijetnju vidi samo još 51 odsto Francuza, a to je znak da je njena strategija detoksikacije imidža bila uspješna.

    Ona je 2017. u jednom televizijskom intervjuu rekla da ona brani velike političke linije predsjednika Trampa i Putina. To je izgleda zaboravljeno, jer ona govori samo još o kupovnoj moći, rukovala se sa stotinama ljudi na trgovima, obećava Francuzima da će ograničiti cijene energenata i da će se boriti za očuvanje njihovog životnog kvaliteta.

    Ekstremni desničar i bivši publicista Erik Zemur joj pomaže i protiv svoje volje. Više puta osuđivan zbog širenja mržnje, on je početkom predizborne kampanje svojim ekstremnim antiislamskim i antimigracionim stavovima izazvao veliku pažnju. Tada je imao podršku 15 odsto birača, a u međuvremenu je ona opala na jednocifrene vrijednosti.

    Za Marin Lepen Zemur je pravi poklon. On je zauzeo desnu marginu, pa se ona mogla predstaviti kao umjerena figura političkog centra. Ona je pozdravila dolazak ukrajinskih izbjeglica u zemlju, dok je on ostao pri svojim idejama nulte migracije.

    Francuski list “Mond” prošle nedjelje podsjetio je Francuze da se iza moderne fasade Nacionalnog saveza još uvijek krije stranka populističke desnice koja planira potpuni preobražaj francuske države i demokratskih institucija. I Makron je na svom jedinom većem predizbornom skupu u koncertnoj sali “La Defans” prošle nedjelje upozorio Francuze na desničarsku opasnost: “Opasnost ekstremizma danas doživljava nove vrhunce (…) jer se normalizuju mržnja i alternativne istine”.

    Makron mora da se bori
    Iako je Marin Lepen smanjila Makronovu prednost, još nijedna anketa nije ustanovila da on ne bi pobijedio u drugom krugu krajem aprila. Makron je odnio nadmoćnu pobiedu 2017. pobijedivši upravo Marin Lepen uz 60 odsto glasova. Ovaj put bi njegova prednost mogla biti znatno manja.

  • Tri moguća epiloga za mladića osumnjičenog za ubistvo članova porodice u Čačku

    Tri moguća epiloga za mladića osumnjičenog za ubistvo članova porodice u Čačku

    Nezapamćen zločin dogodio se u Čačku, kada je troje ljudi u naselju Atenica smrtno stradalo nakon što su izbodeni nožem u porodičnoj kući.

    Glavni i jedini osumnjičeni za ovaj svirepi zločin jeste Ilija G. (21) koji se tereti da je usmrtio oca Milana G. (57), majku Svetlanu G. (49) i djeda Sretena G. (87)

    On je nakon nekoliko sati potrage uhapšen, određeno mu je zadržavanje do 48 časova nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom Višem javnom tužilaštvu.

    Prema riječima advokata Lazara Petrovića, postoje tri moguća epiloga suđenja ovom mladiću.

    “Ovaj slučaj je specifican iz razloga što zakon predviđa mogućnost da se učiniocu dela koji nije navršio 21 godinu u toku suđenja, sudi kao maloletniku i u tom slučaju, maksimalna kazna bi mu bila 10 godina. Ukoliko bi tužilac kvalifikovao ovaj zločin kao teško ubistvo, a sudilo mu se kao punoletnom, zaprećena kazna je od najmanje 10 godina do doživotnog zatvora”, kaže za RINU advokat Lazar Petrović iz Čačka koji nije angažovan na slučaju, već je hipotetički iznio svoju analizu ovog događaja.

  • U Velikom Plivskom jezeru pronađeno tijelo Milijane Perić

    U Velikom Plivskom jezeru pronađeno tijelo Milijane Perić

    Na obali Velikog Plivskog jezera u Jajcu pronađeno je tijelo Milijane Perić (40) iz Mrkonjić Grada, koja je nestala u decembru, potvrđeno je u MUP-a Srednjobosanskog kantona za federalne medije.

    Perićeva je nestala između 19. i 20 decembra na području Mrkonjić Grada.

    Policiji je prijavljeno da se ona te noći udaljila iz kuće automobilom mercedes, koji je 20. decembra pronađen na magistralnom putu Jezero – Jajce uz obalu Plivskog jezera.

    Podsjetimo, tijelo žene juče su oko 18.00 časova iz jezera izvukli članovi Gorske službe spašavanja Jajce.

  • Vježba “Vatreni štit 2022” završena

    Vježba “Vatreni štit 2022” završena

    Združena taktička vežba Vojske Srbije (VS) sa noćnim bojevim gađanjem “Vatreni štit 2022” održana je večeras na poligonu Pasuljanske livade kod Ćuprije.

    Kako je najavilo Ministarstvo odbrane, u vežbi je učestvovalo više od 1.000 pripadnika Kopnene vojske, Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane, zatim 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade.

    Nakon završene vežbe, Aleksandar Vučić se obratio javnosti.

    Vučić je najavio nabavku francuskih naočara, tako će srpska vojska biti u potpunosti opremljena za noćnu borbu.

    “Važno je bilo videti koliko je toga promenjeni. Noćni uslovi prave razliku između ozbiljnih vojski i one koje nisu toliko uspešne”.

    “Nabavićemo još i ‘francuske naočare’ za noćno osmatranje. Prikazivali smo sve u realnim uslovima. Danas imamo desetine hiljada raketa. Dobro je da znamo čiste tačno raspolažemo”.

    “Videli smo samo deo moći Pancira. Mogli ste da vidite rauliku između kamuflažnih ufiformi – starih iz Jumka i novih. Nju je mnogo teže videti, ne možete je lako otkriti ni termovizijskim kamerama”.

    “Moraćemo da snažimo naše helikopterske jedinice, kao i bespilotne dronove. Već sam razgovarao sa predsednikom Erdoganom da od Turske kupimo ‘barjaktare”.

    “Čestitam svim učesnicima, vežba je bila uspešna i rizična, jer se gađalo bojevom municijom, letelo je preko glava naših vojnika. Jedva sam čekao da se završi”.

    “Naša vojska je mnogostruko jača nego što je ikada bila, što je odvraćajući faktor svakome ko bi da ugrozi mir i stabilnost građanima Srbije”.

    Upitan oko jačanja Nemačke, Vučić je rekao:

    “Nemci su ozbiljan narod. Jednokratno ulaganje od 100 milijardi. To je fascinantna razlika koju prave između sebe i svih ostalih u Evropi”.

    “Nama je važno da Srbija snaži. Ni blizu nismo sve pokazali. Nikome ne bi bilo jednostavno da se takvoj vatrenoj moći suprotstavi”.

    “Mi nemamo za cilj da bilo kome pretimo”. Upitan oko jačanja Nemačke, Vučić je rekao: “Nemci su ozbiljan narod. Jednokratno ulaganje od 100 milijardi. To je fascinantna razlika koju prave između sebe i svih ostalih u Evropi”.

    “Nama je važno da Srbija snaži. Ni blizu nismo sve pokazali. Nikome ne bi bilo jednostavno da se takvoj vatrenoj moći suprotstavi”.

    O Hrvatskoj
    “Poziciju Srbije ne prave oni, ni niko drugi u svetu, već građani Srbije svojim izborom. Oni nama ne smetaju, mi njih volimo, oni su članica NATO, snažni su. U tome što nabavljaju su vele-sila, a mi gledamo da na moderan način budemo u stanju da odvratimo svakoga, nemamo za cilj da bilo kome pretimo, i mislim da vojska Srbije prati period najvećeg napretka na Balkanu”.

    O izborima
    “Svima je sve bilo jasno i prvog trenutka, oni su imali najviše kontrolora. U eri socijalnih mreža morate da se pravdate nekome, što nema nikakvog smisla. Bavite se sledećim izborima, a ne onim što je prošlo. Bili bi civilizovano da neki čestitaju pobednicima, ali sve će doći na svoje u narednom periodu”.


    Za predsednika Srbije vojnici su upriličili svečani doček na Pasuljanskim livadama.

    Vežba je započela ispaljivanjem signalnog metka crvene boje, nakon čega sledi izvođenje odbrambene operacije u različitim zemljišnjim i vremenskim uslovima, danju i noću. Na poligonu, po prvi put, prikazuje se dejstvo protivoklopnog raketnog sistema u noćnim uslovima “kornet”, uvezenih iz Rusije, koji poseduje sposobnost za uništenje tenkova, bunkera i oklopnih vozila.

    Na vežbi je angažovano više od 1.000 pripadnika Vojske Srbije i više od 100 ratne tehnike, između ostalog, avion MiG-29, helikopteri Mi-35 i H-145, daljinski pilotirani vazduhoplovi Ć-92A kao i artiljerijsko-raketni sistem PVO “Pancir-S1”.

    Pored njih, svoje borbene mogućnosti prikazaće tenk M-84AC1, kao i bespilotna letilica “vrabac”.

    Vežba se izvodi radi unapređenja osposobljenosti komandi i dela jedinica Vojske Srbije za izvođenje odbrambene operacije u različitim vremenskim uslovima, danju i nocu.

    Vojne vežbe na Pasuljanskim livadama počele su 4. aprila, a završavaju se danas, vežbom ojačane taktičke grupe u izvođenju odbrambene operacije u noćnim uslovima.

  • Ursula fon der Lajen: Za Ukrajinu sakupljeno 10 milijardi evra

    Ursula fon der Lajen: Za Ukrajinu sakupljeno 10 milijardi evra

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je svijet sakupio 10,1 milijardu evra na skupu za Ukrajinu i ljude koji su napustili ovu zemlju nakon vojne intervencije Rusije.
    Na skupu u Varšavi Fon der Lajenovoj se pridružio poljski predsjednik Andžej Duda, a putem video veze i kanadski premijer DŽastin Trudo, te ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    Događaj je trajao 90 minuta, a po njegovom okončanju Fon der Lajenova je rekla da će donacije pomoći izbjeglicama u Ukrajini i izvan te zemlje, prenio je AP.

    “Nastavićemo da pružamo podršku. A kada bombe prestanu da padaju, pomoći ćemo narodu Ukrajine da obnovi svoju zemlju”, rekla je ona.

    Skup je održan u Varšavi jer je više od 2,5 miliona od 4,4 miliona izbjeglih iz Ukrajine ušlo u Poljsku od 24. fbruara, kada je Rusija pokrenula akciju.

  • Nova afera drma Crnu Goru, Abazović tvrdi: Snimak je montiran

    Nova afera drma Crnu Goru, Abazović tvrdi: Snimak je montiran

    Potpredsjednik odlazeće Vlade Crne Gore i mandatar Dritan Abazović saslušan je zbog snimka na kojem se navodno čuje dogovaranje kupovine glasove u Ulcinju.

    Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, Abazović je inspektorima ponovio ono što je govorio i kada se snimak proširio na društvenim mrežama – da je njegov glas koji se čuje na početku snimka, neko naknadno namontirao.

    Prema istim saznanjima, Abazović se danas nije bavio neimenovanim osobama koje je prethodno pominjao u vezi kupovine glasova…

    Redakcijama više crnogorskih medija 4. aprila je dostavljen snimak navodne kupovine glasova u Ulcinju, u kom su 27. marta održani lokalni izbori.

    Na snimku se navodno čuju lider GP URA Dritan Abazović, čelnik ulcinjskog odbora tog pokreta i nosilac liste “Za novi početak” Omer Bajraktari, predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije “Jednoglasno” Fatmir Đeka, komunalni inspektor u Ulcinju Amir Mehmeti i nepoznata osoba.

    U razgovoru koji se vodi na albanskom, Đeka na pitanje nepoznate osobe: “Koliko vi dajete za glas?”, navodno odgovara: “Onoliko koliko ti niko nije dao. Jesi li razumio? Neće ništa da ti fali. Ako ti neko dođe i nudi nešto, ti dođi kod nas”.

    “Ako ti neko bude ponudio 100 ili 200 eura, od nas imaš 50 eura više”, navodno je rekao Mehmeti.

    Bajraktari pominje “spisak” i “sigurne ljude”, dok se Abazović navodno čuje kratko na početku snimka.

    Ulcinjanin Damir Asović (23), koji je u međuvremenu identifikovan kao nepoznata osoba na snimku, negirao je da je napravio snimak o navodnoj kupovini glasova uoči ponavljanja izbora na biračkom mjestu iza restorana “Palma” u Ulcinju.

    To se navodi u zapisniku sa saslušanja Asovića pred policijskim inspektorima, u koji su “Vijesti” imale uvid.

    Asović nigdje ne pominje Abazovića, niti Bajraktarija i Đeku. Rekao je samo da se sreo sa komunalnim policajcem Amirom Mehmetijem i da je taj razgovor završen za nekoliko minuta. Ponovio je i da on nije na tom snimku.

    Abazović je, odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade CG, rekao da će pred ODT-om jasno reći koja osoba je ‘kupovala’, a koja je i po drugim osnovama bezbjednosno interesantna, i na kraju koja je napravila snimak.

    ”Mogu reći imena i prezimena ljudi koji rade te aktivnosti. Imate i drugi snimak – hemijske olovke s kamerom – tako da mislim da to treba suzbijati”, rekao je Abazović.

    Upitan da li je na snimku autentičan razgovor Bajraktarija i Đeke, Abazović je odgovorio da ne zna.

    “U razgovoru koji sam čuo na tom snimku, pogotovo u razgovoru Bajraktarija, nema apsolutno ništa sporno. Pa oni njega pitaju: ‘Ti kupuješ glasove za drugu političku opciju, zašto si sad došao kod nas’, a on im kaže ‘Zato što sam se posvađao s DUA’, odnosno s njihovim predsjednikom. Plus se na više mjesta, a zato je taj snimak montiran, pominje predsjednik DUA, koga nema na snimku. Tako da je situacija vrlo jasna. Nek specijalni i osnovni državni tužioci rade svoj posao, stojimo im na raspolaganju. Prošlo je vrijeme kad su zbog političkog monopola ili straha stvari bile skrivene. Svako zna ko kupuje glasove”, naglasio je Abazović, poručujući i da “finansiranje sa strane” treba da bude interesantno tužilaštvu.

  • CIK uputio novi zahtjev za finansiranje izbora: Obavijestili smo i međunarodnu zajednicu

    CIK uputio novi zahtjev za finansiranje izbora: Obavijestili smo i međunarodnu zajednicu

    Zbog neusvajanja budžeta na državnom nivou za 2022. godinu, institucije su na privremenom finansiranju što se koristi i kao izgovor za očigledan pokušaj opstruiranja održavanja ovogodišnjih općih izbora.

    Juče je Centralna izborna komisija uputila prijedlog odluke o finansiranju izbora iz sredstava akumuliranog viška od prethodnih godina. Prijedlog je upućen Vijeću ministara BiH iako nije jasno da li će se i kada ovaj zahtjev naći na dnevnom redu sjednica.
    “Sve ovo do sad su bili zahtjevi upućeni prema Ministarstvu finansija i trezora a bili su vezani za privremeno finansiranje koje je vezano za poračun iz 2020. godine gdje smo imali uvrštena sredstva za izbore. Pokušali smo prvo tim putem”, izjavio je za Klix.ba Željko Bakalar, član CIK-a.

    Navodi kako je zahtjev koji je upućen jučer zapravo pokušaj da se na drugi način dođe do cijelog iznosa sredstava potrebnih za organizaciju i provedbu izbora, a prije usvajanje budžeta za 2022. godinu, s obzirom na to da rokovi teku.

    “Ovaj zahtjev upućen juče uvjetovan je prethodnim mišljenjem koji smo dobili od Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora, doduše mišljenje Ureda za zakonodavstvo je pozitivno a mišljenje Ministra finansija i trezora je negativno”, istakao je Bakalar.

    Poslovnik Vijeća ministara predviđa da se uz prijedlog odluka prilažu mišljenja Ureda za zakonodavstvo i ministarstva finansija koja nužno ne moraju biti pozitivna.

    “Mi smo kompletirali taj zahtjev i uputili ga na odlučivanje Vijeću ministara i očekujemo da što prije bude stavljen na dnevni red”, ističe Bakalar.

    Sredstva su CIK-u potrebna već sad zbog obavljanja radnji koje su uvjetovane dodatnim finansiranjem koje se predviđa za organizaciju izbora.

    “U svakoj izbornoj godini mi ta sredstva imamo obezbjeđena, međutim posljednja dva izborna ciklusa taj dio se problematizira iz nekih razloga i mi faktički koliko jučer smo trebali imati na raspolaganju ta sredstva. Kada će to biti na dnevnom redu Vijeća ministara i da li će, to zaista ne znam”, kazao je Bakalar.

    Sa prijedlogom odluke iz CIK-a su dostavili još niz drugih propratnih akata Vijeću ministara. Sve to skupa upućeno je na znanje i predstavnicima OSCE-a, OHR-a i delegaciji EU u BiH.


    Podsjećamo da su jučer ambasadori Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Japana i Kanade zajedno sa visokim predstavnikom u BiH Christian Schmidtom i šefom Delegacije EU Johann Sattlerom uputili pismo bh. zvaničnicima, u kojem su od njih zatražili da izvrše svoju zakonsku obavezu usvajanja budžeta za 2022. godinu i tako omoguće rad institucija te finansiranje ovogodišnjih općih izbora.