VRBAS Media

Autor: INFO

  • Galerija: Stolice, fotelje i panoi na Trgu Krajine: Otvoren Stanivukovićev “Muzej kriminala”

    Stolice, sto i telefon kupljeni za potrebe “Vodovoda”, koji su, kako stoji na natpisu “plaćeni više nego što je bilo potrebno”, dio su eskponata i panoa postavljenih na Trgu Krajine, koji predstavljaju instalaciju “Muzej kriminala” iza koje stoji gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Uz opremu iz Vodovoda, tu je i dio namještaja koji je nabavio bivši šef Odsjeka za civilnu zaštitu Mladen Ćućun – fotelja sa natpisom Ćućun XIV.

    Na prostoru oko govornice na trgu, postavljeni su i panoi na kojima su ispisani razni projekti koji, prema natpisima, predstavljaju simbole korupcije. Tu je slučaj “Kajak” i “Ekvator”, nelegalno postavljeni bilobordi u gradu, “nestali ekspres restoran iz “Akvane”.
    Kako je rekao Stanivuković, u pitanju je prvi “Muzej kriminala” na otvorenom.
    “Oni su otvoreno krali i pljačkali i mi danas o tome otvoreno pričamo. Nastavljamo da se suprotstavljamo kriminalu i korupciji, jer treba da se zna ko treba da završi iza rešetaka”, rekao je Stanivuković koji je nakon govora presjekao crvenu traku.

    U prisustvu građana koji su se okupili na Trgu Krajine, Stanivuković je poručio su “umjetnici” zaslužni za muzej bili “vrlo kreativni”.
    ,,Muzej ima razne eksponate. Možda Republika Srpska nema Mikelanđela, ali tu je Popović. Naš Davidović je Pikaso”, rekao je gradonačelnik koji je iskoristio priliku da pročita i prokometariše odluku tužilaštva povodom afere kiseonik.

    ,,Tužilaštvo je radilo na osnovu pribavljenih materijalnih dokaza. Nijedna serija kiseonika nije bila medicinski kiseonik, jer isti kiseonik ide i u UKC RS i mehaničaru”, rekao je Stanivuković, koji je zajedno sa građanima obilazio “eksponate”.
    Dva muškarca sa trga poručila su mu da baš i nisu zadovoljni njegovim radom, zbog čega su se neki od prisutnih građana sa njima verbalno sukobili, ali je spriječen veći incident.

  • Elon Musk nudi 41,4 milijarde dolara za kupovinu Twittera

    Elon Musk nudi 41,4 milijarde dolara za kupovinu Twittera

    Američki multimilijarder Elon Musk nedavno je kupio 9,2 posto udjela u Twitteru, a sada je ponudio cjelokupnu kupovinu za 41,4 milijarde dolara.

    Regulatorna prijava pokazala je da Musk nudi 54,20 dolara po dionici – premiju od 38 posto na zaključnu cijenu Twitterovih dionica 1. aprila, posljednjeg trgovačkog dana prije nego što je ulaganje glavnog izvršnog direktora Tesle od više od 9 posto u kompaniju javno objavljeno.

    Prethodno je Musk kupovinom 9,2 posto udjela Twittera trebao biti imenovan u Upravni odbor, ali je na dan imenovanja 9. april je to odbio.

    “Elonovo imenovanje u upravu trebalo je službeno stupiti na snagu 9. aprila, ali Elon je tog istog jutra rekao da se neće pridružiti odboru”, napisao je izvršni direktor Twittera Parag Agrawal na svom profilu.

    Musk je na svom Twitteru ranije uobičajeno pravio šale sa svojim pratiocima o nekim novim mogućnostima na Twitteru, no ono što se ozbiljno očekuje od njega jeste da utječe na problem nedovoljne slobode govora o kojem je govorio i ranije.

  • Rusija će “prijateljskim nacijama” prodavati naftu po niskim cijenama

    Rusija će “prijateljskim nacijama” prodavati naftu po niskim cijenama

    Ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov rekao je da je njegova zemlja spremna da prodaje naftu i naftne derivate tzv. prijateljskim zemljama u bilo kojem rasponu cijena, objavio je jučer list Izvestia.

    Šulginov je prokremljskom listu govorio o stanju ruske naftne i gasne industrije, koja se suočava sa izazovima zbog bojkota i sankcija zbog invazije na Ukrajinu.

    Rekao je da bi cijene sirove nafte na prodajnim mjestima u principu mogle dostići 80 do 150 dolara po barelu, iako je Rusija više fokusirana na osiguranje funkcionisanja naftne industrije. Međunarodna referentna vrijednost sirove nafte prošlog je mjeseca dostigla cijenu od skoro 140 dolara po barelu, a od srijede je pala na oko 100 dolara po barelu.


    Šulginov nije precizirao na koje to prijateljske zemlje misli, ali se zna da Indija i Kina kupuju jeftinu ruske nafte. Nijedna od tih zemalja nije otvoreno osudila Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu. Indija, treći najveći potrošač nafte u svijetu, prošle godine je kupila oko 12 miliona barela od Rusije, što čini samo 2 posto njenog ukupnog uvoza.

    U međuvremenu, velike kineske državne rafinerije nafte ne potpisuju nove ugovore o kupovini nafte, iako manje nezavisne rafinerije i dalje diskretno kupuju rusku naftu, izvijestio je Reuters prošle sedmice.

    Rusija je energetski moćna, pa će čak i usljed sankcija i bojkota, ubirati skoro 321 milion dolara od svog izvoza energije u 2022. godini, za 36 posto više nego 2021. godine.
    EU kao glavni kupac ruskih energenata, uvela je prošle sedmice zabranu uvoza uglja iz Rusije. Razmatra se i zabrana uvoza nafte, ali se ne spominje prekid uvoza prirodnog gasa.

  • Šeranić: Preporučuje se vakcinacija protiv korona i HPV virusa

    Šeranić: Preporučuje se vakcinacija protiv korona i HPV virusa

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je u Narodnoj skupštini da se Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisuje uvođenje vakcine protiv humanog papiloma virusa i vakcine protiv kovida 19, kao preporučenih.

    Obrazlažući ovaj akt u Narodnoj skupštini, Šeranić je precizirao da se njime propisuje način finansiranja procesa sistematske imunizacije, kao i preporučenih vakcina čije bi troškove snosio budžet Srpske.

    On je dodao da će unapređenju u primjeni Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti doprinijeti korigovanje pojedinih definicija, sadržaja liste zaraznih bolesti i stanja značajnih za epidemiološki nadzor nad tim bolestima.

    – Razlog za donošenje ovog zakona jeste potreba jasnijeg definisanja pojedinih odredaba Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti radi kvalitetnijeg i efikasnijeg upravljanja sistemom zaštite stanovništva od ovih bolesti, što predstavlja unapređenje za društvo u cjelosti – rekao je Šeranić.

    On je podsjetio da je virus korona svakako i dalje prisutan u Srpskoj.

    – Mi i putem ovog akta, kao i na bazi naučenih lekcija, pokušavamo pripremiti sistem za bolji odgovor ukoliko se eventualno pogorša epidemiološka situacija u vezi sa pandemijom – rekao je Šeranić i dodao da će vakcinacija protiv HPV virusa pomoći u preveniranju i kontroli kada je riječ o karcinomu grlića materice.

    U obrazloženju ovog akta, koji je razmotrila Narodna skupština, navodi se da su precizirane i odredbe koje se odnose na ispunjavanje kriterijuma mikrobiološke čistoće, preventivne dezinsekcije, stavljanja lica pod sanitarni nadzor.

  • Trivićeva odgovorila Dodiku: Na tvom se imenu ne može napraviti karijera

    Trivićeva odgovorila Dodiku: Na tvom se imenu ne može napraviti karijera

    Na imenu Milorada Dodika ne može se napraviti karijera, jer je toliko duboko izbrazdano kriminalom, korupcijom, izdajom i svakom vrstom podlih udara na vlastiti narod, dosad neviđenoj u istoriji Srba, poručila je potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić u odgovoru na Dodikovu izjavu da ona gradi karijeru na njegovom imenu.

    “Bilo bi lijepo od njega da se u političkoj borbi koristi argumentima, a ne lažima, izmišljotinama, prijetnjama i montiranim snimcima. Bilo bi, takođe dobro, da skrene pažnju svojim poklonicima da mi prestanu svakodnevno prijetiti”, poručila je Trivićeva.

    Potpredsjednica PDP-a ističe da Dodik nastavlja sa “najprizemnijim metodama obračuna sa političkim protivnicima lažno se predstavljajući kao političar od integriteta, što on nikada nije bio niti će biti”.

    “Uvijek je bio i ostao tek švercer nacionalnim interesima kako bi zadovoljio lične i grupe kojom se okružio i nikada tu situaciju nije prevazišao. Ne može to učiniti, jer je individua bez stavova, jasnih projekcija i planova za narod. On ima samo planove za lično bogaćenje na račun naroda, čemu svjedočimo decenijama”, poručila je Trivićeva.

    Trivićeva je navela da se Dodik isključivo bavi stanjem u drugim partijama.

    “Posebno u PDP-u, čije članove, uključujući i mene, imenom i prezimenom lažno teško optužuje za izdaju, premda je svima jasno da je on najveći izdajnik. U isto vrijeme, njegova stranka teško zloupotrebljava maloljetne učenike pozivajući ih na žurke na kojima se toči alkohol i koriste sumnjive supstance. Bilo bi dobro da se pozabavi vlastitom takozvanom strankom koju je pretvotio u lični servis za otimanje od građana”, navela je Trivićeva.

    Trivićeva kaže da bi najbolje od svega bilo kada bi Dodik znao “šta uopšte da učini nakon odluke Kristijana Šmita”, a što se nje tiče, uvijek je protiv nametanja i uvijek je poštovala sve odluke Narodne skupštine koju Dodik pokušava “pretvoriti u trivijalnu instituciju za sopstveno iživljavanje, vrijeđanje, psovanje i, naravno, prijetnje”.

    “I otkud sad odjednom da upravo Dodik, koji Šmita naziva turistom i preporučuje mu kupovinu karte u jednom smjeru, poziva da se iznose stavovi o njegovim odlukama? Da li to znači da je Dodik, preko noći, priznao Šmita za visokog predstavnika? Očito je da od Dodika, starog plitkog konvertita, takav razvoj ne bi bio nikakvo iznenađenje. Za razliku do njega, koji je spreman i na najogoru moguću radikalizaciju da bi sačuvao oteto, ja sam oduvijek za mir i prosperitet svih, čemu sam u potpunosti posvećena. Iz te posvećenosti ne mogu me pomjeriti njegove prijetnje, kao ni prijetnje njegovih poltrona, još manje montirani snimci koji su postali pečat njegove ‘politike'”, rekla je Trivićeva.

    Ona je ponovila da bi bilo jako dobro da Dodik prestane sa plasiranjem montiranih snimaka.

    “Bilo bi jako dobro od njega da prestane sa praksom plasiranja montiranih snimaka naciji, kako bi se sakrio iza njih, da prestane sa retrogradom politikom, ako je to uopšte moguće od individue koja pripada političkoj prošlosti, nikako sadašnjosti, a posebno ne budućnosti”, navela je Trivićeva.

    Potpredsjednica PDP-a je poručila da će Dodika “ubjedljivo potući” na oktobarskim izborima.

    “Nakon oktobarskih izbora na kojem ću ga ubjedljivo potući imaće dovoljno vremena da razmisli o svemu, osim ako se ne odluči da ‘napravi NVO i počne učiti engleski jezik’, kako je to svojevremeno tvrdio, da će uraditi nakon što bude poražen. Već sada bi mogao da počne sa prvim lekcijama, jer u oktobru nema šta tražiti na izborima, pošto ga čeka debakl”, ističe Trivićeva.

  • Borenović protiv nametanja odluka mimo institucija

    Borenović protiv nametanja odluka mimo institucija

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je da je protiv bilo kakvog nametanja odluka mimo institucija u ovoj zemlji, jer to nije dobro i ne doprinosi stabilizaciji unutrašnjih prilika.

    Borenović je istakao da su nametnute odluke visokih predstavnika, pa tako i odluka Kristijana Šmita o obustavi Zakona o nepokretnoj imovini, uvijek prostor za dodatne tenzije i različita tumačenja, sa jedne strane izazivaju osudu, a sa druge podršku.

    “Otvoreno pitanje regulisanja imovine predugo traje i rezultat je slabosti vladajućih struktura, ali i nečinjenja za rješavanje ovog pitanja kroz domaće institucije”, smatra Borenović.

    On je podsjetio da je još 2012. godine potpisan sporazum kojim je definisano rješavanja imovine kroz teritorijalno funkcionalni princip u Parlamentarnoj skupštini BiH i da od tada sve stoji.

    Šmit je prije dva dana rekao da je “obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”.

  • Oglasio se MUP o hapšenju Darka Šarića

    Oglasio se MUP o hapšenju Darka Šarića

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije oglasilo se povodom hapšenja Darka Šarića.

    U saopštenju MUP-a navodi se da je osim Šarića uhapšeno još pet osoba, koje se sumnjiče da su članovi organizovane kriminalne grupe.

    Članovi ove kriminalne grupe djelovali su na teritoriji Republike Srbije, Evrope i Južne Amerike. Za ostalim članovima se intenzivno traga.

    Oni se terete da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela, teško ubistvo, nedozvoljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, izazivanje opšte opasnosti i zloupotreba službenog položaja.

    Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Tužilaštvu za organizovani kriminal.

    Šarić se od decembra nalazi u kućnom pritvoru.

    Jake policijske snage blokirale su ulicu u kojoj se nalazi vila Darka Šarića.

    Kako navode “Novosti”, on je osumnjičen za organizovanje kriminalne grupe koja je činila najteža krivična djela.

    Prema navodima Tanjuga, Darko Šarić je prebačen u SBPOK, a poslije toga bi trebalo da bude prebačen u Specijalni sud. Na teret mu se stavljaju i nova krivična djela, pored postojećih.

    “Novosti” nezvanično saznaju da je Šarić osumnjičen za organizovanje ubistava na teritoriji Srbije i Crne Gore. Dovodi se u vezu sa organizacijom ubistva pripadnika škaljarskog klana Alena Kožara i Damira Hodžića na Krfu.

    Šarić je sve poslove obavljao sa pet telefona, od čega su dva bila satelitska, i skaj aplikacije, i to još u vrijeme dok je bio u pritvoru.

    Sa skaj platforme je skinuta cijela komunikacija, i prema nezvaničnim saznanjima, riječ je o organizovanju nekih ubistava na teritoriji Srbije i Crne Gore.

    Pored Šarić, a u Beogradu je danas uhapšen i Uroš Mišić, navijač Crvene zvezde, kako prenose “Novosti”. Dodaju da je njegovo hapšenje povezano sa hapšenjem Darka Šarića.

    “Novosti” saznaju i da je u toku pretres kancelarije Šarićevog advokata Dejana Lazarevića. On je advokat Darka Šarića, ali i Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.

    Ovaj medij dodaje da se među uhapšenima u akciji u kojoj je uhapšen Šarić nalaze i pripadnici MUP-a, a ukupno je pored njega uhapšeno još 30 ljudi.

  • Ponovo uhapšen Darko Šarić

    Ponovo uhapšen Darko Šarić

    U Beogradu je danas uhapšen Darko Šarić i prebačen u SBPOK na ispitivanje, saznaje Tanjug iz izvora bliskih MUP-u.

    Šarić bi poslije toga trebalo da bude prebačen u Specijalni sud. Kako se saznaje, riječ je o potpuno novim krivičnim djelima, a ne onima za koja je već optuživan.

    Takođe, uhapšen je i Uroš Mišić, čije hapšenje je povezano sa hapšenjem Darka Šarića.

  • Dodik: Šmit da se spusti na zemlju na kojoj nije visoki predstavnik

    Dodik: Šmit da se spusti na zemlju na kojoj nije visoki predstavnik

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je Kristijanu Šmitu da se spusti na zemlju na kojoj inače nije visoki predstavnik.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da Kristijan Šmit nije izabran za visokog predstavnika u skladu sa procedurama koje propisuje Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i da ne vidi destinaciju u koju bi mogao otići a da ga to legitimiše.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Šmitovu izjavu da bi se u svako doba sastao sa Dodikom i da mu može garantovati da, kako kaže, neće preduzeti ništa čime bi mu ograničio slobodu rada i kretanja, srpski član Predsjedništva je kratko odgovorio: “Neka se spusti na zemlju na kojoj inače nije visoki predstavnik”.

    “Njegova turistička putovanja neće ga legitimisati kao visokog predstavnika. To nije pitanje gdje je on bio, sa kim se sastao ili gdje je govorio. To je pitanje koje se rješava procedurama po kojima su svi visoki predstavnici u BiH dolazili. Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio njegovo imenovanje, što ga čini jedinom osobom koja tvrdi da je visoki predstavnik a da se nije našao ni u jednoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti”, istakao je Dodik.

    Na pitanje Srne da prokomentariše susret Šmita sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Dodik je odgovorio da taj susret vidi kao pokušaj vlastite legitimacije kao visokog predstavnika, ali to, kako je već rekao, nije pitanje destinacije u koju će on otići.

    “Prije sastanka predsjednika Srbije sa Kristijanom Šmitom razgovarao sam sa predsjednikom Vučićem i ponovio mu naše stavove, ali isto tako razumijem poziciju Srbije”, istakao je Dodik.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom kojeg Republika Srpska ne priznaje. Tokom sastanka Vučić je izrazio neslaganje sa posljednjim odlukama i primjenom bonskih ovlašćenja.

  • Šmit: Dodiku neću oduzeti slobodu rada i kretanja

    Šmit: Dodiku neću oduzeti slobodu rada i kretanja

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, rekao je da je mjesecima ukazivao da je potrebno da se postigne dogovor u saglasnosti sa odlukama Ustavnog suda i Dejtonskog sporazuma u vezi sa državnom imovinom.

    “Pošto je bio napravljen korak, bio sam u situaciji da sam morao da pokažem ne ‘crveni’ već ‘žuti karton’. Taj karton znači ostaješ u igri, ali moramo da razgovaramo o ponašanju i perspektivama”, objasnio je Šmit zašto je nedavno koristio bonska ovlaštenja.

    Na novinarsko pitanje da li bi se sastao sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom odgovorio je “u svako doba”.

    “Niko ne želi da uzme nešto od Republike Srpske, ili srpskog naroda u Srpskoj. Potreban je razuman pristup. Spreman sam da tome dam svoj doprinos. Mislim da sam poznat kao neko ko ne nameće odluke, već sam jedino naredio da treba da ‘otvorimo igru, i da molim sve da dođu i igraju'”, rekao je on, a komentarišići da li namjerava da svrgne Dodika, kazao je da je čuo da postoje glasine da neko želi da ga hapsi.

    “To je glupost. Mogu mu garantovati da nemam namjeru i neću preduzeti ništa čime bi mu ograničio slobodu rada i kretanja. Ali očekujem da možemo da se vratimo za pregovarački sto. Ne možete tražiti dijalog i imati samo monolog. Imam utisak da je Dodik prijatelj monologa. Vratite se i zaustavite vrijeđanje bilo koga, bilo gdje. Vratimo se temi”, zatražio je Šmit.

    Šmit je, govoreći o razgovoru koji je danas imao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao da su razgovarali o brojnim stvarima, ali da ne želi da govori o detaljima.

    “Moj utisak je da svi u Evropi treba da shvate da je Srbija veoma važna zemlja posebno u ovo doba. Kandidatura za članstvo Srbije u EU je veoma važna. Lično bih želeo da vidim Srbiju kao dio evropske zajednice”, rekao je Šmit i u intervjuu Tanjugu.

    Upitan za ulogu Vučića i Srbije u stabilizaciji BiH, ukazao je da svakako ima uticaja, ali da o stvarima u BiH odlučuju njeni građani, to jest njihovi izabrani predstavnici.

    “Kao predstavnik međunarodne zajednice ne želim da preuzimam odgovornost. Odluka je na izabranim političkim predstavnicima građana, ili onima koji će biti izabrani u oktobru”, poručio je Šmit.

    On je naglasio da u BiH uticaj nema samo EU, već ima i igrača izvan Unije što čini stvari komplikovanijim.

    “Ne vidim da postoji opasnost od rata u BiH, ali vidim da je potrebno da se radi na smanjenju tenzija”, naglasio je on.