VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Primjećujem medijske i političke pripreme za eliminaciju Srpske

    Dodik: Primjećujem medijske i političke pripreme za eliminaciju Srpske

    Prijetnje kojima zasipaju Republiku Srpsku najbolji su put za samodisoluciju BiH. Poručuje to srpski član predsjedništva BiH. Jasno je podvukao da nema odustajanja od provođenja Zakona o nepokretnoj imovini. Bez obzira na pritiske, ne damo ono što je naše, kaže Dodik.

    “Zakon o imovini Republike Srpske je samo prenio na papir i potvrdio praksu gazdovanja vlastitom imovinom koja u Srpskoj postoji 30 godina. Neke odredbe Zakona se ne sviđaju Sarajevu, koje je minulih godina o svim pitanjima izbjegavalo dijalog, pa su umjesto saradnje sa druga dva naroda, sve nade položili u čovjeka koji nema mandat Savjeta bezbjednosti UN”, kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Nema ni jedne zemlje na svijetu u kojoj postoji povjerenik koji upravlja sa zakonodavnim ovlašćenjima kao u BiH, jasan je predsjednik NDP. Apsurd je to što bilo kakve odluke donosi čovjek koji nema potvrđen mandat u SB, kaže Dragan Čavić.

    “Neka neko zamisli da mu neko dođe sa strane neki autoritet, povratnik, gastarbajter, vratio iz Njemačke, kucne na vrata i kaže ja uzimam tvoju imovinu. Ti i dalje ostaješ vlasnik, ali sve je to moje. Odlučivaće drugi, nećeš ti odlučivati. Ona jeste tvoja, ali ti ako želiš da napraviš bilo kakvu promjenu da digneš potkrovlje, da proširiš kuću, da je srušiš, da posadiš voćnjak, da napraviš ogradu, to više neće moći bez moje saglasnosti”, kaže Dragan Čavić, predsjednik NDP-a.

    Kristijan Šmit direktno krši Dejtonski sporazum, poručuje struka. Odluke koje on donosi nisu legitimne, kaže profesor na pravnom fakultetu u Banjaluci.

    “Možda bi Šmitu bilo bolje da razmišlja o tome da na Oktobar festu ne bude morao plaćati kriglu piva 10 rubalja, a ne da se bavi drastičnim kršenjima Dejtonskog sporazuma i da uređuje odnose u BiH, pogotovo radeći to na štetu interesa srpskog naroda. On na ove prostore u svakom pogledu nije dobrodošao”, kaže Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

    Na štetu Srpske, nedavno su uvedene i britanske sankcije predsjedniku Republike i srpskom članu bh. predsjedništva. Uveliko se priča da je sljedeća Njemačka.

    “Suspendovaćemo sve britanske i njemačke projekte u Republici Srpskoj. Neka u Berlinu razmisle šta znači to što se parcijalno odnose prema entitetima. Možda nas baš oni takvom politikom dodatno dijele”, poručio je Dodik.

    Primjećujem kaže Dodik, medijske i političke pripreme za eliminaciju Republike Srpske. Upozorava na to da bi mnogi htjeli da BiH uvede sankcije Rusiji, koja je garant Dejtonskog sporazuma.

  • Minorne kazne krijumčarima migranata

    Minorne kazne krijumčarima migranata

    Iako je za krijumčarenje lica zakonom propisana kazna i do deset godina zatvora, onima koji su pali pri pokušajima da na taj način zarade u BiH u jeku migrantske krize mahom su izricane daleko manje kazne te su puštani na slobodu, pod uslovom da isti prekršaj ne počine u neko dogledno vrijeme.

    Krijumčarenje migranata je, kako je pojašnjeno u brošuri Suda BiH, a u kojoj je dat presjek izrečenih kazni od 2018. do 2021, posrednička djelatnost kojom se omogućava nezakonit prelazak granice u drugu državu, uz pristanak osobe koja se krijumčari. Krijumčarenje migranata je, podvukli su u Sudu, počelo samim njihovim dolaskom na područje BiH, početkom 2018. godine, kada je drastično porastao broj migranata koji ulaze u zemlju.

    Organizovane kriminalne grupe s područja BiH koje krijumčare migrante su napravile, kako je istaknuto “veliki posao” od toga i zaradile, a i dalje zarađuju, piše u brošuri.

    Zakonom je definisano da su kazne krijumčarenje od šest mjeseci pa sve do deset godina pa i do 15, u zavisnosti od postupanja prema licima, ali se iz sudske brošure vidi da su evidentirane krijumčare dočekale kazne mahom od nekoliko mjeseci, nekada i koliko su proveli u pritvoru, ili uslovne, uz novčanu kaznu od nekoliko stotina do nekoliko hiljada maraka.

    Prema podacima Suda BiH, u proteklom periodu su izrečene 144 presude, od toga 140 osuđujućih, tri djelimično osuđujućih i jedna oslobađajuća.

    • Optuženih je 187 osoba. Izrečeno je 60 godina i šest mjeseci kazni zatvora te 113 godina i sedam mjeseci uslovnih kazni – piše u brošuri Suda.

    Iako je migrantski pritisak na BiH skroz oslabio, i dalje ima nastojanja da se pojedinci ili grupe prokrijumčare. Posljednji slučaj veće grupe je evidentiran prije nekoliko dana na području Zvornika, gdje su graničari spriječili krijumčarenje 26 migranata. Otkriveni su i čamcu koji je plovio rijekom Drinom u mjestu Kozluk, a kretao se iz Srbije prema BiH.

    U čamcu je bilo, kako je saopšteno iz Granične policije, 20 državljana Indije, tri iz Pakistana te po jedan iz Gane, Zambije i Tunisa,.

    Pojedini stručnjaci za bezbjednost još ranije su upozoravali da je stanje u BiH takvo da postaje i haotično, jer organizovane grupe koje su stavile pik na migrante više ne prežu ni od kakvih kazni. Njihov stav je da kazne ne smiju biti male, jer to ne odvraća učinioce od djela, a kao uporište za taj stav su navodili činjenicu da su se mnogi krijumčari vratili tom poslu poslije kažnjavanja.

  • Izrael gađao Hamasovu lokaciju u Gazi kao odgovor na napad

    Izrael gađao Hamasovu lokaciju u Gazi kao odgovor na napad

    Izrael je gađao metu u Pojasu Gaze kao odgovor na raketni napad, saopćile su rano jutros izraelske obrambene snage (IDF).

    “Kao odgovor na lansiranje iz Gaze u Izrael, upravo smo gađali Hamasovu tvornicu za proizvodnju oružja u Gazi. Teroristička organizacija Hamas odgovorna je za sve terorističke aktivnosti koje dolaze iz pojasa Gaze”, napisao je IDF na Twitteru.

    Izrael smatra Hamas odgovornim za bilo kakvo pucanje u pojasu Gaze. Palestinsku militantnu organizaciju koja upravlja pojasom Gaze, Izrael, SAD i EU klasificiraju kao terorističku.

    Izraelski obrambeni sistem Iron Dome presreo je u ponedjeljak raketu ispaljenu iz pojasa Gaze prema Izraelu, što je prvi takav napad u 2022. godini, prenosi Hina.

    Posljednjih dana Palestinci su se sukobili s izraelskim sigurnosnim snagama u Jeruzalemu. Sukobi su dodatno pojačali napetosti nakon povećanog nasilja posljednjih sedmica.

  • Ukrajinci i dalje brane Mariupolj, odbili ruski rok za predaju

    Ukrajinci i dalje brane Mariupolj, odbili ruski rok za predaju

    Ukrajinske snage koje brane opkoljeni lučki grad Mariupolj borit će se do kraja protiv ruskih vojnika, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

    Šmihal je rekao da je ruski rok za predaju ukrajinskih snaga u Mariupolju do nedjelje zanemaren.

    “Grad još nije pao. Još uvijek postoje naše vojne snage, naši vojnici, tako da će se boriti do kraja. Oni su još uvijek u Mariupolju”, rekao je on za američku mrežu ABC.

    Ruska vojska kaže da kontrolira gotovo cijeli Mariupolj, dok se ukrajinski bataljon Azov još uvijek drži u Azovstalu, velikoj čeličani s pogledom na Azovsko more.

  • Biden danas razgovara sa saveznicima o Ukrajini, nema planova da ide u Kijev

    Biden danas razgovara sa saveznicima o Ukrajini, nema planova da ide u Kijev

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održaće danas razgovor sa američkim saveznicima kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, uključujući planove za daljnju izolaciju Rusije, saopćila je Bijela kuća.

    “Predsjednik će obaviti razgovor videopozivom sa saveznicima i partnerima kako bi razgovarali o našoj kontinuiranoj podršci Ukrajini i naporima da se Rusija smatra odgovornom, kao dio naše bliske koordinacije”, stoji u saopćenju.

    Bijela kuća je ranije u ponedjeljak saopštila da “nema planova” da Biden putuje u Kijev. Umjesto toga može biti poslan visoki dužnosnik, poput američkog državnog sekretara.

    Inače, Rusija je juče počela veliku operaciju u regiji Donbas na istoku Ukrajine.

  • BiH sve bliža nižoj cijeni lijekova

    BiH sve bliža nižoj cijeni lijekova

    Stručni savjet Agencije za lijekove BiH mogao bi već na sljedećoj sjednici razmatrati inicijativu o izmjeni Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    Ovu inicijativu je još ranije podnijelo Udruženje “Misli dobro” iz Banjaluke i njome zatražilo da veleprodajna marža na lijekove umjesto osam bude šest odsto te da se umjesto Slovenije izabere druga referenta država na osnovu koje se računa veleprodajna cijena lijeka. Takođe, inicijativom je zatraženo i da koeficijent s kojim se množi cijena lijeka umjesto jedan bude 0,9.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, on će na sljedećoj sjednici Stručnog savjeta Agencije ponoviti ultimativno da se što prije razmatra inicijativa o mogućim korekcijama ovog pravilnika koje bi išle u korist građana BiH.

    Prodanović je istakao da sada u postkovid periodu i periodu ekonomske krize ima apsolutno razloga da se ponovo razmišlja o izmjenama ovog pravilnika.

    “Mislim da dozvoljena marža koja je do sada bila osam odsto ima smisla za lijekove do 10 KM, ali ako je neki lijek do 50 KM, mislim da maksimalna veleprodajna marža ne smije biti viša od šest odsto, do 100 KM možda četiri odsto, a za lijekove čije je cijena viša od 150 KM da marža bude dva odsto”, rekao je Prodanović, dodajući da veleprodajna cijena automatski utiče i na maloprodajnu cijenu lijekova.

    “Maloprodajne cijene lijekova u BiH se formiraju na osnovu odluka Vlade RS i kantonalnih vlada. Vlada RS je donijela odluku da najveća marža sa 20 odsto bude smanjena na 18 odsto”, kazao je Prodanović, dodajući da bi bilo dobro da se marže regulišu na sličan način kao u susjednim zemljama kao što su Hrvatska i Crna Gora.

    “U Srbiji je još bolji pristup tome, mada mislim da je i u Hrvatskoj diferencirana stopa PDV-a od 10 odsto. Zbog toga ova inicijativa da se marža u diferenciranoj stopi PDV-a smanji na minimum ima apsolutno smisla, te nema razloga da ova stopa bude iznad sedam procenata. Svako smanjenje PDV značajno bi uticalo na cijenu lijekova”, naveo je Prodanović, dodajući da bi se tako zaštitile socijalno najugroženije osobe, koje su nerijetko i one kojima su lijekovi najpotrebniji.

    Kako je naveo Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, ovom inicijativom ne traže ništa što već nema u regionu.

    “BiH je do 2017. godine bila jedina zemlja koja uopšte nije imala Pravilnik o cijenama lijekova i veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka su na tržištu radili šta su htjeli. Poslije pet godina mislimo da je vrijeme da se Pravilnik mijenja”, rekao je Vukić, dodajući da je neophodno da se ovaj put Pravilnik mijenja u korist građana, a ne farmaceutske industrije.

    “Sva regulativa koja se donosi u BiH u isključivom je interesu farmacije, a posljedica toga je da građani u BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Nadamo se da će se ovaj put institucije voditi interesima građana, a ne ličnim interesima i interesima raznih grupa”, zaključio je Vukić.

  • Sistem e-vlade pred kolapsom

    Sistem e-vlade pred kolapsom

    Trenutna situacija u vezi sa stanjem servera u institucijama BiH je alarmantna i potencijalno može doći do urušavanja cijelog sistema e-vlade.

    Ovo se između ostalog, navodi u obrazloženju Odluke o odobravanju sredstava tekuće rezerve budžeta institucija BiH kojom Generalni sekretar Savjeta ministara BiH od Savjeta ministara BiH traži 200.000 KM za nabavku servera i klima uređaja gdje je smještan data – centar Savjeta ministara BiH.

    “Pad sistema e-vlade koji je izgledan u sljedećem periodu ako ne dobijemo odgovarajuću podršku Savjeta ministara BiH, dovešće do pada cjelokupnog sistema institucija BiH koje koriste sistem e-vlade i vrati će nas 20 godina unazad, a posljedice toga teško je i sagledati”, navodi se u obrazloženju odluke koja bi se uskoro mogla naći na sjednici Savjeta ministara BiH.

    Inače, oprema u data – centru Savjeta ministara BiH nabavljena je još 2013. godine, a “životni” vijek servera se procjenjuje na oko pet godina, s tim da je oprema u data centru 2017. godine bila izložena visokim temperaturama usljed otkazivanja rada klima uređaja, što povećava rizik od otkazivanja rada ovih komponenti sistema.

    Na serverima data – centra Savjeta ministara trenutno je instalirano 36 primarnih servisa koje koristi 58 institucija BiH, a osim toga na toj platformi se nalazi više od 80 hostiranih aplikacija drugih institucija BiH.

    “Zbog toga zamjenu postojećih servera neophodno je uraditi što prije”, navode u Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH.

    U Generalnom sekretarijatu podsjećaju da je u sistem e-vlade neophodno kontinuirano ulagati te da zbog nepostojanja budžeta već godinama se ne može uraditi ništa.

    Takođe, navode i da je što hitnije potrebno proširiti prostor za smještaj podataka jer konstantno raste broj dokumenata koji se skeniraju is kladište na sisteme.

    “Već treću godinu zaredom nemamo na vrijeme usvojen budžet i to predstavlja veliki problem u trenutnom radu servisa i potencijalno može izazvati urušavanje cijelog sistema e – vlade, te u skladu sa tim upitna je i održivost samog sistema, a kamoli njegovo unapređenje i daljni razvoj koji nam nameću Evropska komisija i strane institucije konstantno kroz svoje izvještaje”, rekli su u Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH.

    Inače, kada je riječ o e-vladi i uopšte digitalizaciji u javnoj upravi, Bosna i Hercegovina po svim izvještajima nalazi se na začelju regiona i Evrope i u ovom trenutku prema mišljenju stručnjaka glavna prepreka je nizak nivo digitalne pismenosti kako stanovništva, tako i zvaničnika koji upravljaju institucijama Bosne i Hercegovine.

    “Definitivno sa digitalizacijom se kasni i u narednom periodu će se morati mnogo više uraditi i kada je se radi o digitalizaicji javnog ali i privatnog sektora. Finansije jesu ograničavajući faktor kao i kadrovi, ali problem je i zakonska regulativa. Mi nemamo još uvijek elektronski potpis i to je prepreka za značajniji iskorak”, rekao je za

    “Nezavisne novine” Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

  • Priznaju li Stanivuković i PDP Šmita za visokog predstavnika?

    Priznaju li Stanivuković i PDP Šmita za visokog predstavnika?

    Na velikom narodnom skupu “Sloboda”, koji organizuje Boračka organizacija, neće se pojaviti gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Izostanak pravda radnim obavezama. Dok za borce nema vremena, zato je za sastanak sa Kristijanom Šmitom unaprijed rezervisao termin. Znači li to da Stanivuković i PDP, čiji je potpredsjednik, priznaju Šmita za visokog predstavnika?

    Dok se institucije Republike Srpske godinama bore sa Ustavnim sudom koji je u kontinitetu svojim odlukama pokušava razvlastiti, oduzeti joj šume, vode, poljoprivredno zemljište, udarne pesnice opozicije dogovaraju sastanak sa Kristijanom Šmitom, koga Republika Srpska ne priznaje, jer nema saglasnost Savjeta bezbjednosti.

    Pod plaštom navodne “patriotske osviješćenosti”, Stanivuković kaže da će Šmitu za stolom iznijeti svoj stav, ali da on neće biti u suprotnosti sa zaključcima Narodne skupštine i institucija Srpske.

    • Gospodin Šmit me zvao na jedan sastanak koji treba vjerovatno da se dogodi u Banjaluci naredne sedmice. Јa sam istakao otvorenost da razgovaramo, jer smatram da će možda moja uloga biti da na tom sastanku kažem svoje mišljenje. Uvijek moramo imati po koji prozor i vrata otvoreni za razgovor – smatra Stanivuković.

    Dok otvara prozor Šmitu, Stanivuković zatvara vrata borcima. Apsurdno je da u gradu čiji je gradonačelnik, domaćinski neće dočekati borce iz svih krajeva Republike Srpske – iste one koji su u ratu stvarali, u miru branili njenu teritoriju, koju danas “međunarodni protektori” hoće da joj otmu.

    Stanivuković svoj izostanak nemušto pravda ranije preuzetim obavezama.

    • Јa sam takođe imao najavljene obaveze za srijedu u 17.00 časova, ali ću sve naravno odgoditi i sa svojom porodicom doći na Trg Krajine. Mislim da Šmit nije dobro došao u Banjaluku, jer znamo kako je izabran – naveo je Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

    SNSD u ovakvim potezima vidi kontinuitet politike PDP-a, pod stranim mentorstvom. Podsjećaju da je Šmit prvi prijem u Banjaluci, imao u Agenciji za lijekove kojom rukovodi kadar PDP-a Aleksandar Zolak.

    • Radi se o kontinitetu politike PDP koji svi odreda žele i najavljuju kojekave razgovore. Postavlja se samo jedno logično pitanje, ako Šmit nije visoki predstavnik, a nije, o čemu bi oni tamo razgovarali – poručila je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.

    Portparol SNSD-a Radovan Kovačević kaže da je veoma tužno da bilo ko iz Republike Srpske daje legitimitet Šmitu sastajući se s njim, kada se zna da je Šmit jedan od predvodnika cijele priče pritisaka na Republiku Srpsku i oduzimanja Srpskoj i njenom narodu onoga što joj pripada.

    • Evidentno je da se radi o ljudima koji žele da daju legitimitet ljudima bez legitimiteta a sa jednim ciljem, a to je da se dođe do smjene vlasti u Republici Srpskoj na nedomokratski način, jer na izborima nemaju šta da traže – tvrdi Kovačević.

    Pojedinci već pokušavaju da opravdaju Stanivukovićev sastanak sa Šmitom, podsjećajući da ga je primio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nije isto, kaže Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

    • Gospodin Vučić ima tu vrstu odgovornosti bez obzira da li se ona nekome od nas sviđa ili ne sviđa. I ona može da spriječi neke neželjene situacije po Republiku Srpsku, a sa druge strane mi smo unutar Republike Srpske izglasali odluku u NSRS koja je obavezujuća za sve stranke, pa i za stranku gospodina Stanivukovića da gospodina Šmita ne priznajemo za visokog predstavnika – naveo je Stevandić.

    Da li je Stanivuković zaboravio da je Narodna skupština svojim zaključcima rekla svoje mišljenje o Kristijanu Šmitu i da nema potrebe da ih njemačkom državljaninu bilo ko ponavlja, pa ni gradonačelnik Banjaluke?

    Zbog čega je Šmit, baš njega, izabrao za sagovornika i da li bi ga prisustvo skupu boraca eliminisalo kao poželjnog sagovornika međunarodne zajednice?

  • “Rusi su veoma zabrinuti. To će značiti direktnu umješanost NATO-a u rat”

    “Rusi su veoma zabrinuti. To će značiti direktnu umješanost NATO-a u rat”

    Ukrajina ne može da isključi da će Rusija udariti na rute snabdjevanja oružjem iz zemalja NATO-a.

    Ali, Moskva takođe mora da shvati da će to značiti direktno umješanost alijanse u rat.

    Po njegovom mišljenju, Rusi su veoma zabrinuti zbog mogućnosti dobijanja dalekometnog naoružanja.

    “Ali, relativno govoreći, ako se takvi udari nanose na zemlje NATO-a, onda to znači da se konačno možemo nadati da će zemlje NATO-a stupiti u neprijateljstva sa Ruskom Federacijom u drugom formatu. Oštro govoreći, zapravo, pogoršanje takvog scenarija volje u korist Ukrajine, jer možemo računati na uključivanje zemalja NATO-a u neprijateljstva u intenzivnijem formatu”, zaključio je Zgurec.

  • Počela je bitka za istok Ukrajine, Rusi započeli veliku ofanzivu

    Počela je bitka za istok Ukrajine, Rusi započeli veliku ofanzivu

    U poslijepodnevnom izvještaju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine stoji da su Rusi svoje napore fokusirali na uspostavljanje pune kontrole u regijama Donjecka i Luganska te zadržavanju prethodno okupiranih teritorija.

    Navode kako su zabilježeni znakovi početka ofanzivnih operacija u istočnoj operativnoj zoni. Rusi su intenzivirali ofanzivne operacije u pojedinim regijama u području Slobožanskog i Donjecka.

    Prema njihovim informacijama Rusi formiraju nove snage u području Rostova i Krima koje bi trebale da čine drugi ešalon i zaštite administrativne zgrade u okupiranim teritorijama.

    Rusi nastavljaju sa djelomičnom blokadom Harkova i žestokim bombardovanjem stambenih dijelova. Takođe, očekuju se napadi iz područja Izyuma u pravcu Slovyanska i Barvinkove.
    Tvrde da se još uvijek vode borbe u Mariupolju te provode blokadu ukrajinske morske obale.

    Ukrajinci optužuju Ruse za kršenje međunarodnog humanitarnog prava blokiranjem incijativa za evakuaciju civila i granatiranjem u blizini potencijalnih evakuacijskih koridora. Takođe, tvrde da Rusi sa okupirane teritorije kradu opremu, mašine i proizvode lokalnih preduzeća te izvoze u Rusiju.