VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Gasprom” nastavlja redovne isporuke gasa

    “Gasprom” nastavlja redovne isporuke gasa

    “Gasprom” danas nastavlja normalne isporuke gasa u Evropu tranzitom preko ukrajinske teritorije, rekao je novinarima portparol kompanije Sergej Kuprijanov.

    Potrparol je rekao da se šalje količina gasa koja je u skladu sa zahtjevima kupaca, a danas je to 56,9 miliona metara kubnih, prenio je TASS.

    Ova količina je manja od one koja je definisana dugoročnom rezervacijom tranzita preko Ukrajine u količini od 109,5 miliona metara kubnih na dan.

    Juče je evropskim kupcima isporučeno 57 miliona metara kubnih ruskog gasa.

  • Cijena zlata na petonedjeljnom maksimumu

    Cijena zlata na petonedjeljnom maksimumu

    Cijena zlata dostiže jutros petonedjeljni maksimum jer su rat u Evropi, povišena inflacija i rizik od recesije u SAD podstakli tražnju investitore za imovinom koja se smatra sigurnim utočištem.

    Na sport tržištu, cijena ovog plemenitog metala je porasla za 0,17 procenata na 1.991,31 dolar za uncu, nakon što je ranije dostigla najviši unutardnevni nivo od 11. marta, izvještava “Blumberg”.

    U usponu su i cijene ostalih plemenitih metala, uključujući paladijum, platinu i srebro.

    Strateški važan ukrajinski grad Mariupolj nije pao, ali su njegovi branioci u obruču ruskih snaga, rekli su ukrajinski zvaničnici, nekoliko sati nakon što je Kijev upozorio na moguću operaciju iskrcavanja ruske mornarice i nove vazdušne udare.

    Mogućnost da Evropska unija de fakto uvede embargo na ruski gas i prijetnja određenim ograničenjima na isporuke nafte u narednom evropskom paketu sankcija uticali su na poskupljenje oba ova energenta.

    To utiče na povećanje cijena svih sirovina, podstičući potražnju za zlatom kao zaštitom od inflatorne spirale, napominje se u informaciji.

  • Cijene goriva u FBiH padaju, a u RS ne

    Cijene goriva u FBiH padaju, a u RS ne

    Dok će cijene naftnih derivata u toku ove sedmice u Federaciji BiH pasti i do 30 feninga po jednom litru, u Republici Srpskoj narednih dana ne bi trebalo doći ni do kakvih promjena cijena.

    Naime, iz Federalnog ministarstva trgovine su rekli prije nekoliko dana da, prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su im benzinske pumpe dostavile, zaprimljeno je 730 obavijesti o promjeni cijena i marži.

    “Iste se odnose na smanjenje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM do 0,30 KM po litru”, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Na prijedlog ovog ministarstva Vlada FBiH donijela je Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.

    Privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima je propisana maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata. Dodali su da je ova primjena na snazi od 3. aprila.

    “Sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših”, istakli su prije nekoliko dana iz Federalnog ministarstva trgovine.

    S druge strane, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne” da će zasad cijene goriva ostati na ovom nivou, te da nema informacije da će doći do promjena u narednim danima.

    “Prosječne cijene su od 2,99 do 3,09 KM za litru dizela i 2,84 do 2,95 KM za benzin, dok je TNG u prosjeku 1,70 KM”, naglasio je Trišić.

    Radnik jedne benzinske pumpe u Tuzli rekao je da su cijene naftnih derivata prethodnih dana blago pale.

    “Tako je za litar dizela potrebno izdvojiti 3,16 KM, dok za isto toliko benzina kupac mora platiti 2,91 KM”, kazao je ovaj radnik.

    S jedne benzinske pumpe u Zenici su istakli da je takođe došlo do blagog pada cijena naftnih derivata, te da je do pojeftinjenja goriva došlo prije nekoliko dana.

    “Trenutno su cijene nešto niže, a za litru benzina potrebno je izdvojiti 2,86 KM, dok litar dizela košta 3,11 KM”, navela je radnica ove benzinske pumpe.

    Sa “Krajinapetrol” benzinske pumpe u Banjaluci su nam rekli da su cijene naftnih derivata slične kao i prethodnih dana.

    “Za litar dizela kupac mora platiti 3,08 KM, a benzina 2,89 KM”, istakli su sa “Krajinapetrola”.

  • Turska pokrenula veliku operaciju protiv kurdskih boraca u Iraku

    Turska pokrenula veliku operaciju protiv kurdskih boraca u Iraku

    Iz Ministarstva odbrane Turske juče, 18. aprila, su saopćili da su pokrenuli novu vojnu operaciju protiv kurdskih militanata u Iraku.

    Kopnena i zračna ofanziva je usmjerena protiv boraca Kurdske radničke partije (PKK) na sjeveru Iraka. Ovo je zapravo nastavak dugogodišnje operacije protiv kurdskih boraca u Iraku i Siriji. Ove borce smatraju teroristima.

    U Turskoj su istakli da su na meti napada vojna uporišta Kurda i njihova vojna infrastruktura. Između ostalog, u operaciji se koriste helikopteri i dronovi.

    Tvrdi se da je nastavak operacije uspješan, kako je to i planirano. Do sada nisu objavljene informacije o žrtvama napada. Više puta je navedeno da je riječ o opsežnoj vojnoj akciji.

    Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su također borce PKK okarakterisali kao teroristima. Oni se od 1984. oružano bore protiv Turske. Do sada je u ovom sukobu poginulo 40.000 ljudi.

  • Počela bitka za Donbas

    Počela bitka za Donbas

    Ruske snage pokrenule su očekivanu ofanzivu na istoku Ukrajine i od jutros pokušavaju se probiju kroz odbranu duž skoro čitave linije fronta, što ukrajinski zvaničnici opisiju kao drugu fazu rata.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da je Rusija pokrenula “Bitku za Donbas” na istoku i da je “veliki dio ruske armije sada fokusiran na ovu ofanzivu”.

    “Bez obzira na to koliko ruskih trupa pošalju tamo, mi ćemo se boriti. Branićemo se”, rekao je predsjednik Vladimir Zelenski u novoj video poruci.

    Načelnik Generalštaba Andrij Jermak poručio je Ukrajincima da njihove snage mogu da odbiju ovu ofanzivu u “drugoj fazi rata”.

    Rusko Ministarstvo odbrane za sada nije komentarisalo najnovije borbe. Guverner ruske provincije Belgorod rekao je da su ukrajinske snage gađale jedno selo i ranije jednog mještanina.

    Ukrajinski mediji izvijestili su o seriji eksplozija, od kojih su neke bile veoma snažne, duž linije fronta u regionu Donjecka, a granatirnje se odvija u Marinci, Slavjansku i Kramatorsku.

    Eksplozije su se čule i u Harkovu na sjeveroistoku, Mikolaivu na jugu i Zaporožju na jugoistoku, a sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u glavnim centrma nedaleko od linije fronta, navode zvaničnici i mediji.

  • Rusi suspendovali finansiranje OHR-a

    Rusi suspendovali finansiranje OHR-a

    Ruska Federacija je informisala OHR da suspenduje svoje učešće u finansiranju OHR-a, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz OHR-a.

    “Finansijska pitanja ne bismo željeli komentarisati jer su to pitanja unutrašnje strukture OHR-a”, rekli su iz ruske ambasade za “Nezavisne novine”.

    Iz OHR-a ističu da novac za njihovo finansiranje obezbjeđuju zemlje članice Savjeta za implementaciju mira (PIC), te da budžetska godina OHR-a traje od 1. jula tekuće, do 30. juna naredne godine.

    Inače, sredstva za finansiranje OHR-a obezbjeđuju zemlje članice Savjeta za implementaciju mira. Budžet OHR-a za 2021/2022. godinu iznosi 5.327.627 evra.

    “Pregled doprinosa pojedinih zemalja u budžetu OHR-a je sljedeći: EU 47,68 odsto, SAD 22 odsto, Japan 10 odsto, UK 6,69 odsto, Kanada 3,03 odsto, Organizacija islamske konferencije 2,5 odsto, Rusija 1,2 odsto, ostali 6,9 odsto”, navedeno je na sajtu OHR-a.

    Pritom, prema tvrdnjama iz OHR-a, Rusija je još prošle godine iznijela svoj stav po pitanju sastanaka UO PIC-a.

    “U julu 2021. godine, Ruska Federacija najavila je da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira”, rečeno je iz OHR-a.

    S druge strane, iz Ambasade Rusije u BiH rekli su da je Rusija član Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira u BiH (UO PIC), kao i da, kako tvrde, “ne postoji mehanizam za suspendovanje njihovog učešća u poslovanju ove institucije”.

    Osvrnuli su se i na Kristijana Šmita, kojeg, podsjetimo, Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH.

    “Principijelan stav Rusije u vezi s nelegitimnošću gospodina Šmita kao visokog predstavnika u BiH dobro je poznat”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ambasade Rusije u BiH.

  • Vodovod zakazao radove

    Vodovod zakazao radove

    Zbog izvođenja radova na cjevovodu u Ulici I krajiškog korpusa danas će od osam do 18 časova doći do privremenog prekida u vodosnabdijevanju pojedinih potrošača.

    “Do privremenog prekida u vodosnabdijevanju doći će kod potrošača u dijelu Ulice I krajiškog korpusa između raskršća sa ulicama Pave Radana i Milana Radmana”, saopšteno je iz “Vodovoda”.

  • Pune ruke posla za banjalučke vatrogasce

    Pune ruke posla za banjalučke vatrogasce

    Banjalučki vatrogasci do sada su u ovoj godini imali oko 400 intervencija, dok su u čitavoj prošloj godini intervenisali ukupno 953 puta.

    Kazao je ovo za “Glas Srpske” komandant banjalučke Vatrogasne brigade Miroslav Malinić i dodao da su samo tokom marta imali 130 intervencija i to mahom zbog požara niskog rastinja i šume na lokacijama širom grada.

    – Mart su obilježile učestale intervencije vatrogasaca zbog nekontrolisanog širenja vatre izazvane paljenjem niskog rastinja koje je dovelo do požara većeg intenziteta u šikarama i šumama. U martu smo imali ukupno 210 intervencija, od čega 130 požara na otvorenom – kazao je Malinić.

    Dodao je da je posljednjih nekoliko zima prošlo bez padavina ili sa slabijim padavinama, što je takođe jedan od uzroka požara.

    – Kad je sušno vrijeme, tada imamo pune ruke posla – rekao je Malinić.

    Ističe da ne očekuju veći broj intervencija u narednom periodu.

    – Prošlo je vrijeme krčenja, počela je da izbija trava i vegetacija, tako da je sad povoljnija situacija. Međutim, ako bude sušno i toplo ljeto, moglo bi se desiti da u septembru, kada se sve dobro osuši, bude požara – kazao je Malinić.

    Dodao je da su posljednjih dana u više navrata gasili požare u dimnjacima.

    – U ovom kratkotrajnom periodu zahlađenja građani su ponovo pojačano ložili vatru u domaćinstvima, što je dovodilo do zapaljenja u dimnjacima. Ljudi prosto nisu očistili dimnjake od protekle sezone, a nastavili su sa grijanjem – pojasnio je Malinić.

    Naglasio je da je Odsjek za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice počeo pokazne vježbe u svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji grada.

    – Pokazne vježbe radimo kontinuirano u školama, a plan je da svi učenici prođu kroz vidove evakuacije, gašenja i spasavanja. Želimo da prikažemo evakuaciju ljudi koji se nalaze u tim prostorijama, te da ih upoznamo sa vanrednim situacijama i kako da ih najbolje riješe – kazao je Malinić.

    Konkurs
    Konkurs za prijem 15 vatrogasaca pripravnika, koji je bila raspisala Gradska uprava, okončan je nedavno, a cilj je da se podmladi Vatrogasna brigada.

    – Odziv na konkurs je bio solidan. Uskoro očekujemo rang-listu i prijem tih ljudi na obuku koja će trajati šest mjeseci. Zatim ih očekuje polaganje stručnog ispita za profesionalnog vatrogasca – rekao je Miroslav Malinić.

  • Ove banjalučke ulice danas ostaju bez struje

    Ove banjalučke ulice danas ostaju bez struje

    Zbog izvođenja radova na elektromreži bez struje će danas od devet do 11 časova ostati dio naselja Bočać.

    “Bez struje će od 10 do 12 časova biti dijelovi ulica Jevrejska, Kralja Alfonsa XIII i Nikole Pašića, a od 11.30 do 13.30 dio naselja Krupa na Vrbasu”, saopšteno je iz “Elektrokrajine”.

    Dodali su da će bez struje od 13 do 13.30 biti dijelovi ulica Dositeja Obradovića, Gavre Vučkovića, Vase Glušca i Jevrejska u Banjaluci.

    “Od devet do 14 časova struje neće imati dijelovi ulica Karađorđeva, Đure Damjanovića, Srđe Zlopogleđe i Podgrmečka, kao i dio naselja Kadina Voda”, saopšteno je iz “Elektrokrajine”.

    Dodali su da će bez struje od devet do 12 časova ostati i dijelovi naselja Ledenica, Racune i Kola.

  • Rusi objavili podatke o stranim plaćenicima u Ukrajini

    Rusi objavili podatke o stranim plaćenicima u Ukrajini

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je informaciju da se u redovima ukrajinske vojske bori 6.824 strana plaćenika iz čak 63 zemlje svijeta, koji su došli u Ukrajinu da se bore za vladu Volodimira Zelenskog.

    Od tih 6.824 strana borca, tvrde Rusi, njih 1.035 je ubijeno, dok je nekoliko hiljada i dalje prisutno u Ukrajini. Od tog broja 400 stranih boraca se nalazi u opkoljenom Marijupolju, gdje odbijaju predaju ruskoj vojsci, koja svakog dana steže obruč oko njih.

    Svi oni su kako je izjavio portparol Ministarstva odbrane RF general-major Igor Konašenkov u pitanju su strani plaćenici, a prema informacijama sa terna osim gorepomenutih 1.035 ubijenih, 912 stranih boraca je pobjeglo, dok njih 4.877 je i dalje aktivno i nalaze se u Kijevu, Harkovu, Odesi, Nikolajevu i Marijupolju.

    Večina njih prema Konašenkovim riječima uključena je u nacionalističke bataljone poput “Azova” i “Ajdara”.

    Što se tiče Marijupolja svi oni nalaze se u posljednjem ukrajinskom uporištu u tom gradu u čeličani “Azovstal”, koja se prostire na površini od 11 kvadratnih kilometara dodaje general Konašenko.

    Lista zemalja odakle dolaze strani borci

    Prema ruskim vojnim informacijama največi broj stranih boraca je iz Poljske njih 1.717; odmah iza SAD sa 1.500 svojih državljana, tu su ubrojani i Kanađani i Rumuni.

    Oko 300 boraca došlo je iz Velike Britanije i Gruzije, a njih 193 iz Sirije i to sjevernog dijela koji kontroliše Turska.

    Kako Konašenkov kaže ovdje dominiraju uglavnom evropske države, a kao detalj Košenkov navodi i informaciju da su ruske jednice prateći radio saobraćaj iz opkoljene fabrike registrovali komunikaciju čak na šest stranih jezika.

    Nakon predaje više od 1.000 pripadnika ukrajinske 36. brigade marinaca u Željezari Iljič u Mariupolju ranije ove sedmice, što Ukrajina negira, ruska vojska je braniocima na Azovstalju ponudila posljednju šansu da polože oružje i predaju se u nedjelju, što su oni odbili.

    “Da vas podsjetim da strani plaćenici nemaju status ‘boraca’ po međunarodnom humanitarnom pravu”, rekao je Konašenkov i dodao:

    “Oni su došli u Ukrajinu da zarade novac ubijajući Slovene. Dakle, najbolje što ih čeka je krivična odgovornost i duge zatvorske kazne”.

    Na početku ruskog napada na Ukrajinu, vlada u Kijevu je pozvala strane borce da im se pridruže u bobri. Potencijalni regruti počeli su da se prijavljuju za Međunarodnu legiju.

    Međutim poslije raketnog napada na centar za obuku Javoriv, regrutacija je iznenada postala vezana samo za one koji imaju borbeno iskustvo, a aprilu mjesecu potpuno obustavljena.

    “Uništeno je do 180 stranih plaćenika i velika količina stranog oružja”, rekao je tada general Konašenkov.

    Portparol ukrajinske takozvane “Međunarodne legije” rekao je kanadskim medijima da slanje neobučenih dobrovoljaca na front postaje više prepreka nego pomoć, a zalihe vatrenog oružja i municije su pri kraju.