VRBAS Media

Autor: INFO

  • Makron: Nije se pričalo o embargu na ruski gas

    Makron: Nije se pričalo o embargu na ruski gas

    Predsednik Francuske Emanuel Makron rekao je da bi pitanje uvođenja embarga na isporuke ruskog gasa Evropi moglo da postane predmet rasprave u okviru sankcija Ukrajini, ali do danas o tome nije razgovarano.

    “Ovo je pitanje koje je možda na pregovaračkom stolu, ali ne još. Već se pregovara o uglju i nafti, o gasu još ne. Znamo kakve to ogromne poteškoće izaziva. Zbog toga već dugi niz godina slušate kako govorim Energetski suverenitet Evrope”, rekao je Makron italijanskom listu Korijere dela sera.

  • Kadirov: “Lideri nacionalističkih bataljona ne dozvoljavaju predaju”

    Kadirov: “Lideri nacionalističkih bataljona ne dozvoljavaju predaju”

    Lider ruske Republike Čečenije Ramzan Kadirov, izjavio je da komandanti ukrajinskih nacionalističkih bataljona, koji su blokirani u čeličani “Azovstalj” u Mariupolju, ne dozvoljavaju pripadnicima tih bataljona da se predaju.

    Kadirov je na Telegramu napisao da su tokom ispitivanja zarobljenika otkrivenoi detalji o krivičnim delima koje su počinili ukrajinski nacionalistički bataljoni, prenosi TAS S.

  • Cijena nafte na svjetskom tržištu pala za 4 posto

    Cijena nafte na svjetskom tržištu pala za 4 posto

    Cijene nafte na svjetskom tržištu nastavile su opadati i kretati se prema sedmičnom padu od 4 posto i pored mogućeg povećanja kamatnih stopa, slabijeg globalnog rasta i sankcija koje su uvedene Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

    Fjučersi, koji su standardizirani ugovor kojim se trguje na berzi za kupovinu i prodaju osnovnog sredstva, oslabili su naftu za 1,1 posto, odnosno na 107,16 dolara po barelu, prenosi Reuters.

    Ovo je inače sedmica koja je bila najmanje nestabilna po pitanju kretanja cijene nafte od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

    Zabrinutost zbog rata u Ukrajini koji potiče inflaciju i usporava ekonomski rast dominirala je trgovanjem u drugoj polovini sedmice, dok je Međunarodni monetarni fond smanjio svoju prognozu globalnog rasta za skoro puni procentni poen.

    Analitičarka Tina Teng tvrdi da je moguće da cijena nafte ostane jaka i u budućem periodu.

    “Mogući embargo, tekuće sankcije Rusiji i manjak snabdijevanja uzrokovan ratom u Ukrajini pomoći će cijenama nafte da ostanu jake na duge staze”, poručila je Teng.

  • Putin ima veliki problem? Objavljen snimak

    Putin ima veliki problem? Objavljen snimak

    Vido snimak Vladimira Putina, koji se grčevito jednom rukom drži za sto tokom sastanka podstakao je govorkanja o narušenom zdravlju ruskog predsednika.

    U retkom zajedničkom pojavljivanju uživo, šef Kremlja snimljen je kako razgovara se ministrom odbrane Sergejem Šojguom, i govori mu da su njegove invazione snage “konačno oslobodile” ukrajinski lučki grad Mariupolj.

    Međutim, način na koji Putin sedi pokrenuo je dodatna pitanja u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem, za koje neki posmatrači tvrde da se naglo pogoršalo od početka rata 24. februara.

    Ruski predsednik je tokom sastanka bio pogrbljen u stolici i odbio je da pusti ugao stola, koji je držao desnom rukom.

  • “Rat ulazi u odlučujuću fazu”

    “Rat ulazi u odlučujuću fazu”

    Rusija je koncentrisala značajne trupe u Donbasu i otpočela ofanzivu.

    Volfgang Rihter iz Fondacije nauka i politika (SWP) govori o tome u kojem pravcu se kreće rat.

    Šta su ciljevi ruske ofanzive?
    Volfgang Rihter: Prva faza rata za Rusiju se nije odvijala dobro. To što su nameravali, promenu vlasti, verovatno brzim prodiranjem u kvart gde je sedište vlade u Kijevu, nisu postigli. Umesto toga imali su velike gubitke. Moramo da pretpostavimo da četvrtina kopnenih snaga koje su angažovane, sada više nisu sposobne za borbu. Verovatno jer se nije očekivao tako tvrdokoran otpor i da će se Ukrajina boriti tako homogeno.

    Sada su se iz toga izvukle pouke. Sada je određena jedinstvena glavna komanda za operaciju na istoku koju Rusija označava kao fazu dva. Znači, koncentrišu se raspoložive rezerve i trupe na cilj koji je možda zaista ostvariv – izlazak na granice obe oblasti, Luganska i Donjecka, a ako može i preko toga. Rusija sada tamo koncentriše masu snaga koje su u Ukrajini. Izabrali su zemljište koje je pogodno za operacije oklopnih jedinica.

    Zemljište južno od Harkova, između Izjuma i Luganska je otvoren, ravan teren sa malobrojnim preprekama. Ono je mnogo pogodnije za ofanzive oklopnih jedinica nego da se upletu u gradske borbe kao na početku. To znači da bi u prvom naletu ruske trupe svakako mogle da osvoje teritorije. Međutim, Ukrajina ima sredstva protiv toga. I oni su tamo doveli svoje jedinice. Taktički su do sada bili izuzetno vešti, sa protivnapadima s boka i na dugačke logističke linije. Rusija trenutno nije opet napravila grešku da stvara previše dugačke logističke linije. Sada oni polaze sa područja koja su blizu granice pa će možda uspeti da logistiku dovedu u red.
    Ima li Rusija dovoljnu vojnu moć za ovaj udar?

    Rihter: Do sada sam zastupao mišljenje da je ruska vojska strateški previše razvučena, jer sada u Ukrajini angažuju dve trećine svih kopnenih snaga koje su im na raspolaganju.To znači da ne mogu stvoriti mnogo dodatnih rezervi, jer ima mnogo važnih konfliktnih tačaka koje Rusija mora da pokrije.
    To počinje već na severu, u Murmansku. To je važna baza za atomsku flotu, koja održava ravnotežu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Onda granica sa baltičkim zemljama Severnoatlanskog pakta. A onda dole, do Crnog mora. Ali i na Kavkazu još uvek ima područja u kojima je godinama bilo sukoba. Centralna Azija je takođe važna tačka, jer tamo se mora izaći na kraj sa islamističkim terorizmom koji stiže preko te oblasti. Na Dalekom Istoku, ne smemo da zaboravimo, Japan je čak iskoristio povoljan trenutak i zatražio povratak južnih Kurilskih ostrva. A još nismo spomenuli jako dugačku rusko-kinesku granicu. Sve to se mora imati na oku.

    I Rusija i Ukrajina smatraju da bi ishod ofanzive u Donbasu mogao uticati na ukupni ishod rata. Da li i Vi mislite tako?
    Rihter: Da, mislim da se radi o odlučujućoj fazi. Iz ruskog ugla, to je odlučujuća faza, jer ako ona ne dovede do vojnog uspeha, onda skoro da nema rezervi koje mogu da se angažuju. Ne vredi da se angažuju plaćenici kao što su Vagner, Sirijci ili Čečeni. Oni znaju da subverzivno ratuju, ali ne umeju da vode bitke združenih oružanih rodova i da dobro komanduju.

    Ukrajinska perspektiva je potpuno obrnuta. Radi se o tome da se otpor održi tako da Ukrajina može da opstane kao suverena država. I da ima što je moguće bolju početnu poziciju za pregovore. Za sada ni jedna strana, naročito ruska, nije voljna da ozbiljno pregovara. Ali ako vojna situacija to nametne, onda će se morati pokazati spremnost na kompromise. To znači da će se na ratištu odlučiti da li će postojati spremnost za ozbiljne pregovore.


    Šta su ciljevi ukrajinske armije u ovoj ofanzivi?
    Rihter: Ukrajinska armija mora pokušati da spreči svoje opkoljavanje. Naime, vidni su pokreti s juga, od Zaporožja, i sa severa, od Harkova. Ako ruske trupe naprave iz oba pravca prodor i spoje se u Dnjepru, veliki deo ukrajinske armije koja je sad u Donbasu bio bi opkoljen. To moraju u svakom slučaju sprečiti. Moraju zaštititi svoje bokove.

    Drugo, moraju da spreče da u prvom napadu ruskih snaga ne dođe do prevelikih ofanzivnih uspeha, kao se kasnije ne bi moralo odustati od previše područja koja se u pregovorima neće moći vratiti. Znači, i za njih je ulog veliki, radi se o pitanju u kojem će obliku Ukrajina u budućnosti dalje postojati kao suverena država.

    To se sad odlučuje bitkom koja se vodi na širokom frontu od 450 do 500 kilometara, u ravnici pogodnoj za tenkovske jedinice. Tada ćemo možda videti prizore koji će više podsećati na Drugi svetski rat, drukčije od toga što smo do sada videli u Evropi.

    Ukrajina sada dobija teško naoružanje sa Zapada. Da li je to dovoljno?

    Rihter:Ukrajinci mogu odmah da barataju samo oružjem koje poznaju i za koje imaju logistiku – rezervne delove, opravku, odgovarajuću municiju. Diskusija u Nemačkoj o nekoliko desetaka tenkova je pomalo preterana, jer se zaboravlja da je za tenkove potrebna obuka, da oni prethodno moraju da se dovedu u ispravno stanje, a za to će verovatno biti potrebno nekoliko nedelja.
    A onda se moraju stvoriti logističke linije i obučavati Ukrajinci. To je proces koji traje i za ovu bitku će doći prekasno. Kružna razmena bi bila bolja. Naime, one države Severnoatlanskog pakta koje još uvek raspolažu starijim naoružanjem morale bi ga staviti na raspolaganje, to se u više slučajeva već desilo. A nedostajući vojni materijal u tim zemljama mogao bi se onda nadoknaditi nemačkim oružjem.


    Znači li to, da teško naoružanje koje sada navodno dobija Ukrajina, neće biti dovoljno?
    Rihter: Ne kažem da nije dovoljno. Ukrajince ne bi trebalo potceniti. Uoči ruskog napada Ukrajina je imala drugu po snazi vojsku u Evropi, ako izuzmemo Tursku. 250 000 vojnika i 1000 tenkova. To je veoma jaka armija. Sada se Rusija izgleda koncentriše na Donbas jer za celu Ukrajinu naprosto nije dovoljno to što ima. Tako će ostati i u budućnosti.

    Pitanje je, za šta će Rusija imati dovoljno snage? Za Donbas, za obe oblasti o kojima se sada radi? Ili za veliki prostor koji seže do Dnjepra? To zavisi od ovih bitaka koje očekuju Ukrajince i Ruse. Pouka: Taktika govori u korist Ukrajinaca. Snaga jedinica koje je grupisala Rusija govori više u korist Rusije. Ali to nije uvek pitanje brojnosti. To je pitanje veštine vođenja bitke kombinovanih oružanih rodova i morala vojnika.

    Pukovnik u rezervi Volgang Rihter je naučni saradnik berlinske Fondacije nauka i politika (SWP). Njegova težišta su problemi panevropske bezbednosne saradnje, odnos NATO-a i Rusije, nerešeni teritorijalni sukobi u Evropi, uloga OEBS-a za predupređivanje sukoba i evropsku stabilnost.

  • Zaharova: Ne glumite nepristrasnog sudiju, znamo šta radite decenijama

    Zaharova: Ne glumite nepristrasnog sudiju, znamo šta radite decenijama

    Vašington zlonamjerno destabilizuje situaciju u oblasti međunarodne bezbjednosti i strateške stabilnosti, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    „Izveštaj američkog Stejt departmenta o poštovanju međunarodnih dogovora u oblasti kontrole naoružanja još jedan je neuspjeli pokušaj Vašingtona da se predstavi kao ‘nepristrasni sudija’ koji ima pravo da bezrazložno daje ocjenu implementacije međunarodnih sporazuma drugih zemalja“, istakla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, malo je vjerovatno da postoji objektivan posmatrač koji će biti spreman da ozbiljno i bez skepticizma percipira takav izvještaj zemlje koja je proteklih decenija uništila čitav niz važnih međunarodnih sporazuma, jer „više ne odgovaraju njenim nacionalni interesima“.

    S tim u vezi, portparolka je navela destruktivne poteze Amerike u oblasti kontrole naoružanja. Kako kaže, to je uništeni sporazum o protivraketnoj odbrani, „torpedovan” dokument o prilagođavanju sporazuma o konvencionalnim Oružanim snagama u Evropi, jednostrano raskinut sporazum o raketama srednjeg i kratkog dometa, kao i gotovo uništen Sporazum o otvorenom nebu.

    Takođe je ocijenila da se „zajedničkim nuklearnim misijama“ NATO-a koje se praktikuju na prijedlog SAD podriva režim sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

    „Vašington će ostati u svom svijetu iza ogledala, uporno pokušavajući da sakrije stvarnu situaciju, a to je da upravo Amerika bez trunke sumnje već mnogo godina uništava arhitekturu kontrole naoružanja i zlonamjerno destabilizuje situaciju u sferi međunarodne bezbjednosti i strateške stabilnosti“, konstatovala je portparolka.

    O situaciji u „Azovstalju“

    Istovremeno, ona se osvrnula na izjavu potptredsjednice ukrajinske vlade Irine Vereščuk o tome da je „neophodan izlazak civila sa teritorije kombinata ‘Azovstalj'“, da se tamo sada nalazi „oko hiljadu civila i petsto ranjenih vojnika“, kao i na njen poziv svjetskim liderima i međunarodnoj zajednici da se usredsrede na „Azovstalj“ koji je „ključna tačka za humanitarne napore“. Tamo odavno postoji humanitarni koridor, podsjetila je Zaharova.

    „Skrećem pažnju Vereščukovoj i ‘svjetskim liderima koje je zabrinula’ – humanitarni koridor sa teritorije ‘Azovstalja’ odavno je otvoren. Oružane snage Rusije su u više navrata to saopštile. Svjetski lideri mogu da pomognu samo na jedan način, a to je da ubijede sve koji se nalaze u kombinatu da ga upotrijebe“, precizirala je diplomata, prenosi Sputnjik.

  • Burna konferencija Milanovića

    Burna konferencija Milanovića

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je održao novu burnu konferenciju za medije na kojoj je govorio o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

    “Ne dam se uvući u tu priču. Neko će morati sutra položiti račune, ko je odgovoran za ovoliko smrti u Ukrajini. Jesu li krivi Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na to? Ovo ne govori Putinov čovjek, nego čovjek kojem je interes Hrvatska. Danas je Kina testirala hipersonične rakete, to su one koje potapaju nosače avione. Sve se mijenja. Svakim danom sve manje pričamo o Ukrajincima. I mene proglašavaju ruskim čovjekom”, rekao je Milanović.

    Utvrdio je da kad je riječ o Kini i Rusiji, Amerikanci imaju posla s opasnim neprijateljima i da se “zato ne usude direktno s njima boriti”.

    “Boga mi neću kao budala pljeskat’ Ukrajincima i kao što vidite prošlo je dva mjeseca i svaki dan sve manje pričamo o tim nesretnim ljudima. Svaki dan sve manje. Svaki dan ‘super, hajmo naprijed, napadaj’. Pao je Marijupolj, prije toga Herson. Šta bi se još trebalo dogoditi? Da bi mene proglasili ruskim čovjekom ili samo čovjekom u zabludi. Ja i Rusija? Helouuu”, izrekao je Milanović.

    Ranije je na konferenciji za medije Milanović rekao i da napad Rusije na Ukrajinu nije bio razlog za sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu sigurnost koju je želio Plenković.

    “Ukrajina nije članica NATO, to nije razlog za sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Zanimljivo da već 4 mjeseca u toj opasnoj situaciji Hrvatska nema vojnog predstavnika u NATO. To je bio kontraadmiral Predrag Mihanović, ona ništarija od Baneta ga nije htjela nigdje smjestiti. Četiri mjeseca Hrvatsku tamo niko ne predstavlja. Ministar ne želi potpisati imenovanje novog predstavnika. Ja predstavljam vojsku, ne HDZ”, rekao je Milanović, prenosi “Index.hr”.

  • Dodik razgovarao sa Orbanom

    Srpski čan Predsjedništva BiH čestitao je premijeru Mađarske Viktoru Orbanu izuzetan uspjeh postignut na opštim izborima i osvojenom četvrtom uzastopnom premijerskom mandatu.

    U telefonskom razgovora sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim bilateralnim i međunarodnim procesima, kao i trenutnoj situaciji u BiH i Mađarskoj, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
    Mađarski premijer uputio je čestitke povodom nastupajuceg pravoslavnog praznika Vaskrsa.

  • SDS protiv bonskih ovlaštenja

    SDS protiv bonskih ovlaštenja

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović izjavio je danas u Šamcu da je SDS protiv bonskih ovlaštenja i da smatra da su neosnovane, nezakonite i neustavne bilo kakve odluke i nametanja od bilo kog međunarodnog predstavnika.

    “Kao i prije 20 godina mi i sada kažemo da smo protiv toga i da to nemaju pravo da rade i da predstavnici međunarodne zajednice, uključujući i visoke predstavnike, treba da budu potčinjeni Savjetu bezbjednost“, naglasio je Šarović.

    Šarović je novinarima rekao da je na današnjoj sjednici Predsjedništva SDS-a razgovarano o eskalaciji krize u BiH koja je izazvana odlukama koje je donio Kristijan Šmit.

    On je ocijenio da je i nakon održavanja jučerašnjeg mitinga u Banjaluci “problem ostao isti i da se Republika Srpska i cijela BiH suočavaju sa daljom eskalacijom krize”.

    Šarović smatra da BiH, umjesto da napreduje, nazaduje, za šta su, kako kaže, glavni krivci aktuelni nosioci vlasti u BiH iz sve tri stranke koji nemaju rješenja.

    On je rekao da je na sjednici Predsjedništva SDS-a zaključeno da će, osim krupnih pitanja, u fokusu njihovog interesovanja i dalje biti životna pitanja i da će se zalagati za odgovore na aktuelnu krizu koji bi pomogli, prvenstveno građanima Republike Srpske.

    Član Predsjedništva SDS-a Đorđe Milićević rekao je da su danas razgovarali sa zamjenikom predsjednika stranke Radom Savićem i sa Šarovićem o stanju infrastrukture stranke i konstatovano je da je u Izbornoj jedinici šest zadovoljavajuće stanje svih opštinskih odbora.

    “DeFinisani su određeni zadaci koje ćemo realizovati u narednih dva do tri mjeseca, a koje ćemo realizovati u skladu sa početkom nekog predizbornog perioda koji je pred nama. Potpuno je jasno da je SDS u Izbornoj jedinici šest apsolutno spreman za opšte izbore, a daćemo svoj doprinos i konsolidaciji drugih opštinskih odbora stranke u dobojskoj i bijeljinskoj regiji”, kaže Milićević.

  • Za ubistvo Bajčetića: Vujović osuđen na 14 i po godina zatvora

    Za ubistvo Bajčetića: Vujović osuđen na 14 i po godina zatvora

    Miljan Vujović (37) iz Bileće osuđen je na 14 i po godina zatvora u banjalučkom Okružnom sudu zbog ubistva Petra Bajčetića u Bileći i organizovanja zločinačkog udruženja.

    U ponovljenom postupku presudu mu je izreklo vijeće kojim je predsjedavo sudija Blagoje Dragosavljević.

    U ovom slučaju je prekvalifikovao krivično djelo te ga je sud osudio za ubistvo, dok ga je optužnica teretila za teško ubistvo, a takođe nije osuđen za pokušaj otmice. Sudija Dragosavljević je pojasnio da sud smatra da nema dokaza za teško ubistvo.

    Kako je rekao, prilikom odmjeravanja kazne, sud je kao otežavajuće uzeo činjenicu da je optuženi više puta osuđivan, kao i kratak rok od izdržane ranije izrečene kazne do počinjenja ovog krivičnog djela.

    “Otežavajuće je i to što je ubistvo počinjeno u naselju ispred zgrade gdje živio ubijeni. Olakšavajuće je cijenjeno korektno ponašanje optuženog na sudu”, rekao je Dragosavljević.

    Podsjećamo da je ranije u banjalučkom Okružnom sudu Vujović bio osuđen 15 godina robije.

    Međutim tu presudu je ukinuo Vrhovni sud Republike Srpske i vratio na novo suđenje.

    Prema presudi, Vujović je Bajčetića ubio u noći između 19 i 20. septembra 2016. godine zajedno sa nepoznatom osobom.

    U presudi se navodi da je prije toga Vujović na području Bileće organizovao zločinačko udruženje čije cilj bio vršenje iznude i otmice.

    Tom udruženju pripadali su Đorđe Radmilović, Srđan Denda i Gavrilo Bjelica koji su već osuđeni te jedna nepoznata osoba, pišu Nezavisne.