VRBAS Media

Autor: INFO

  • Najavljena “operacija Poljska”

    Najavljena “operacija Poljska”

    U Velikoj Britaniji vodi se rasprava o slanju tenkova Kijevu za odbranu od ruske operacije, a u središtu rasprave je i Poljska.

    Kako je rekao jedan viši pripadnik britanske vojske, to bi na još viši nivo podiglo izraz predanosti Ujedinjene Kraljevine Ukrajini, ali bi i povećalo opasnost da London, što znači i NATO, postanu strana u ratu u Ukrajini.

    Britansko ministarstvo odbrane navodi da će borbeni tenkovi čelendžer 2 biti poslati u Poljsku ukoliko taj potez dobije “zeleno svetlo”. Oni bi bili dopuna tenkovima T72 koje Poljska direktno šalje Ukrajini, ali BBC ističe kako u Londonu ne planiraju direktno da šalju tenkove kao ni britanske posade tenkova u Ukrajinu.

    Sve zemlje NATO su donedavno oklevale isporučivati teško naoružanje Ukrajincima iz straha da će suprotstavljanjem isprovocirati ruskog predsednika Vladimira Putina i riskirati sveopšti evropski rat koji bi doveo NATO snage u direktan sukob s Rusijom.

    Ali sa “svakim prijavljenim ruskim zverstvom koje se otkrije tokom invazije u Ukrajini, kao što je bilo ono u Buči”, piše BBC, ovi zapadnjački principi su se istopili.

    Otklon od prvobitnih planova

    Ranije je objavljena informacija da Velika Britanija šalje tenkove čelendžer 2 u Poljsku kao dopunu tenkovima T-72 iz doba SSSR-a koje će Varšava poslati Ukrajini.

    Ali britansko ministarstvo odbrane naknadno je napravilo određeni otklon od tih planova, potvrdivši da “razmatra” slanje tenkova u Poljsku.

    To su iste reči koje je britanski premijer Boris Džonson upotrebio kada je spomenuo plan tokom jutrošnje konferencije za novinare u Nju Delhiju.

    Džonson je dodao da Ujedinjeno Kraljevstvo “takođe pojačano razmatra šta može učiniti za dopunu u zemljama poput Poljske koje bi možda želele poslati teže naoružanje za odbranu Ukrajinaca”.

    Očekuje se da bi se od britanskog ministra obrane Bena Volasa uskoro moglo saznati više informacija o britanskim namerama i odlukama.

  • Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom

    Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je neophodno nastaviti pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Mislim da je naša dužnost da nastavimo pregovore sa predsjednikom Putinom. Postoji samo jedan kanal komunikacije i treba ga održavati – rekao je Makron za radio-stanicu “Frans inter”.

    Prema njegovom mišljenju, nastavak pregovora “će pomoći da se spasu životi”.

    On je, takođe, napomenuo da ako Francuska ne bude vodila dijalog sa ruskim liderom, onda će “Kina i Turska postati strane u pregovorima”.

    Putin je 24. februara, kao odgovor na zahtjev za pomoć šefova republika Donbasa, najavio specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Nakon toga su SAD, EU, Velika Britanija i niz drugih država najavile da će uvesti sankcije ruskim pravnim i fizičkim licima, podsjeća TASS

  • Zaharova: Kijev zabranjuje ljudima da napuste Azovstal

    Zaharova: Kijev zabranjuje ljudima da napuste Azovstal

    Vlasti u Kijevu zabranjuju ljudima da napuste čeličanu “Azovstal” i da koriste humanitarne koridore koje su obezbijedile ruske snage, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je na “Telegramu” komentarisala izjave zamjenika ukrajinskog premijera Irine Vereščuk, koja je optužila Rusiju da uskraćuje humanitarni koridor za evakuaciju civila.

    “Irina Vereščuk lično i oni koji njoj naređuju zabranjuju ljudima da napuste ‘Azovstal’, prijete im i ucjenjuju ih. Želite li da ljudi izađu? Nemojte ih držati. Spasićete njihove živote”, poručila je Zaharova.

    Zaharova je istakla da se Vereščukova cinično pretvara da ne razumije razliku između humanitarnog koridora za predaju i za spasavanje konkretnih ljudi u konkretnoj situaciji, javio je TASS.

    “Ona sve razumije, samo želi da na ovaj način pojača pritisak na naše snage”, naglasila je Zaharova.

    Šef ruskog Centra za kontrolu državne odbrane Mihail Mizincev izjavio je danas da je Rusija spremna da u bilo kom trenutku proglasi humanitarnu pauzu za evakuaciju civila, ukoliko ih ima u čeličani “Azovstal”, i za predaju ukrajinskih vojnika i militanata nacionalističkog bataljona.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je juče predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da su humanitarni koridori spremni za civile koji se možda i dalje nalaze u čeličani “Azovstal”, ali da ih niko ne koristi. On je dodao da su ruske snage evakuisale više od 100 ljudi iz okoline u roku od nekoliko dana.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov saopštio je ranije da grupa od oko 2.500 vojnika blokira čeličanu, a da je ostatak grada “potpuno očišćen”.

    Prema njegovim riječima, među borcima u “Azovstalu” su pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, nacionalističkog bataljona “Azov” i ruske snage ih konstantno pozivaju da se predaju.

  • Na Dan grada Banjalučani se smrzavaju

    Na Dan grada Banjalučani se smrzavaju

    Na Dan grada Banjalučani se smrzavaju. Iako su noći i jutra hladna, sezona grijanja je završila 15. aprila i nije produžena.

    Banjalučanima su već danima hladni radijatori, a temperature su niske za ovo doba godine. Korisnici gradskog grijanja snalaze se kako znaju i umiju da bi ugrijali hladne prostorije.

    “Uvijek je bilo kad su niske temperature da se pusti grijanje, nije bitno kad je kraj grejne sezone. Vjerovatno većina građana dogrijava ili klimom ili uključi radijator, ali to dovodi do većih troškova, a imamo puno penzionera”, ističe Pero Matić, predsjednik ZEV-a.

    Prema kalendaru, proljeće je uveleko nastupilo, ali ne i proljećne temperature. U Republičkom hidrometeorološkom zavodu kažu da se prethodnih noći i jutara temperatura spuštala i na nulu.

    “Od vikenda je počeo ponovni pad temperature. Prošle subote je bilo hladnjikavo, ali već u nedjelju i ponedjeljak je bilo dosta hladno. Dnevna temperatura je bila oko 13 do 15 stepeni, a noćna i jutarnja su bile dosta niže od prosjeka. Izgledalo je kao da je sam početak marta, a ne aprila”, navodi meteorolog Milica Đurđević i dodaje da je minimalna temperatura zabilježena 18. 19. i 21. aprila, kad je u Banjaluci jutarnja temperatura bila oko nula stepeni.

    I dok su se u gradovima poput Prijedora mogli osloniti na gradsko grijanje, Banjalučani nisu iste sreće. Iz Gradske uprave kažu da rade na poboljšanju kvaliteta grijanja. Otvara se pitanje šta poboljšavaju kada su ventili davno zatovoreni. Na pitanje da li postoji mogućnost da se po potrebi produži sezona grijanja, kažu da se može razmatrati i ta opcija.

    “Ukoliko imamo kontinuirano snižene temperature postoji i ta mogućnost, ali to je nešto što moramo usaglašavati sa rukovodstvom Toplane”, pojašnjava Bojan Kresojević, gradski menadžer.

    Dok se usaglase, u tome će i ljeto. A za Vaskrs, građanima kako bude, jer iz EKO Toplane do zaključivanja ovoga priloga nismo dobili odgovor. Tako nismo saznali ni da li je Gradska uprava tražila da se sezona grijanja produži, prenosi RTRS.

  • “Dok se mi bavimo Izbornim zakonom, u Sarajevu biraju člana Predsjedništva”

    “Dok se mi bavimo Izbornim zakonom, u Sarajevu biraju člana Predsjedništva”

    Lider HDZ BiH Dragan Čović kazao je danas u Mostaru kako će njegova stranka sljedeći utorak uputiti zahtjev da Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine po hitnom postupku razmatra izmjene Izbornog zakona.

    Ako se usvoje, dodao je Čović dalje, onda će izmjene Izbornog zakona ići na Predstavnički dom.

    Čović je naveo kako je sazvao današnju sjednicu Predsjedništva HDZ BiH kako bi se zauzeo zajednički stav i komentar u vezi sa opštim izborima, koji se trebaju održati u oktobru 2022. Rekao je kako će se sljedeći utorak u Dom naroda uputiti zahtjev da se po hitnom postupku razmatra izmjene Izbornog zakona. Ako tamo prođe, Čović je zaključio da hoće, materijal će ići na Predstavnički dom PS BiH.

    Lider HDZ je kao drugi razlog za održavanje današnje sjednice naveo “prijedlog stranaka iz Sarajeva koji je obiman i veoma širok, ali se ne dotiče presuda sudova u BiH i Strazburu”.

    – Drugim riječima, ne rješava se nijedan problem zbog čega smo vodili ovu priču – istakao je Čović.

    U slučaju da CIK raspiše izbore, Čović je poručio kako će HNS zauzeti “jasan stav”.

    – Moj stav je da zadržimo zajedništvo. Dogovorili smo se da onog trenutak kada CIK donese odluku, da sve stranke imaju svoj stav i da sjednemo svi kao HNSi da donesemo najvrijednije odluke za naše ponašanje. Dok mi pokušavamo riješiti pitanje Izbornog zakona, stranke u Sarajevu se bave izbornom kampanjom, oni biraju člana Predsjedništva. A mi i dalje pokušavamo riješiti probleme. Vjerujemo da ne postoje uslovi za raspisivanje izbora – ponovi je još jednom svoj stav Dragan Čović, prenosi N1.

  • Lavrov: “Kijev nije odgovorio na najnovije diplomatske prijedloge”

    Lavrov: “Kijev nije odgovorio na najnovije diplomatske prijedloge”

    Mirovni pregovori Rusije i Ukrajine su u zastoju, jer Moskva nije primila bilo kakav odgovor od Kijeva kada se radi o najnovijim ruskim diplomatskim prijedlozima, izjavio je ruski minstar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je procijenio da izjave i saopštenja Kijeva nagovještavaju nedostatak interesa Ukrajine za pregovore sa Moskvom.

    Lavrov je podsjetio da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, kada su ga pitali da prokomentariše još jednu verziju ruskih prijedloga, rekao da “nije ništa primio”.

    -Nije moje da sudim u kojoj mjeri on (Zelenski) kontroliše situaciju, ali je to baš jasna karakteristika toga gdje se sada nalazi taj proces koji zovemo pregovori”, rekao je šef ruske diplomatije.

    Lavrov je istakao da Rusija ne razgovara ni sa kim o pregovorima u vezi sa bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, ali je naglasio da se Moskva ne protivi izboru Kijeva kada se radi o zemljama garantima, javio je “Sputnjik”.

  • Erdogan ima plan: U narednih par dana

    Erdogan ima plan: U narednih par dana

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da planira da narednih dana obavi telefonske razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsednikom.

    Dodao je da se nada da bi ti pozivi mogli da dovedu do njihovog sastanka u Turskoj u cilju okončanja rusko-ukrajinskog sukoba.

    “Pozivima planiramo da proces u Istanbulu podignemo na nivo predsednika”, naveo je Erdogan, prenosi Rojters.

    Članica NATO-a Turska deli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom, održava dobre veze sa tim zemljama, a preuzela je i posredničku ulogu u njihovom dijalogu, prenosi Rojters.

    Turska je bila domaćin razgovora između ukrajinskog i ruskog ministra spoljnih poslova u Antaliji i pregovarača obe zemlje u Istanbulu, a uporno se zalaže da se sastanu i predsednici dveju zemalja, navodi britanska agencija.

  • Šta stoji u prijedlogu Kluba Hrvata o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Šta stoji u prijedlogu Kluba Hrvata o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović zakazao je 10. hitnu sjednicu ovog doma za utorak, 26. aprila 2022. godine s početkom u 11 sati.

    Na dnevnom redu je, pored Usvajanje Zapisnika 9. hitne sjednice, samo jedna tačka:

    Zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

    Prema njihovom zahtjevu, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Birač upisan u Centralni birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.

    Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjadkih kandidata. lzabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:

    Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom”, navodi se u prijedlogu i dodaje:

    – Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”.

    Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu odredbama stavka 3. tačka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačom, Hercegbosanskom i Posavskom.

    – Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov, dodaje se.

    Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasanje u Republici Srpskoj.

    – Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova – navodi se u objašnjenju.

    Dali su i prijedlog oko Doma naroda Federacije BiH.

    Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan je broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 50% u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne iHercegovine.

    CIK BiH će provedbenim aktom odrediti koji kantoni imaju manje od 5% zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s posljednjim popisom i propisati proceduru izbora delegata iz tih kantona.

    CIK BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona – rješenje je koje ovi delegati vide za Dom naroda.

    – Sedam delegata iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela Kantona na način da: Sarajevski bira dva delegata, Tuzlanski dva delegata, Zeničko-dobojski jednog, Unsko-sanski jednog i Srednjobosanski jednog. Od sedam delegata iz reda ostalih, minimalno 4 delegata moraju biti iz reda nacionalnih manjina u BiH.

    – U slučaju kada je broj izabranih delegata iz nekog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih manji od broja delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih koji se biraju u svim kantonalnim skupštinama za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nedostajući broj delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih, će se izabrati iz ad-hoc formiranog kluba uspostavljenog u tu svrhu, a čine ga svi vijećnici iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih izabrani u gradska/opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, stoji u prijedlogu, prenosi Avaz.

    Podsjetimo, krajem 2021. i početkom ove godine, intenzivno su vođeni pregovori između parlamentarnih stranaka oko izmjena izbornog zakonodavstva uz posredstvo međunarodnih medijatora.

    Nekoliko rundi pregovora donijelo je određene pomake, međutim dijametralno suprotni stavovi HDZ-a i ostalih stranaka okupljenih oko HNS-a te stranaka sa sjedištem u Sarajevu na čelu sa SDA, nisu doveli do rješenja.

    Krajem februara, Čović je pozvao svoje sagovornike u sjedište HDZ u Mostaru kako bi se pregovori nastavili, međutim, niko nije došao.

  • Milanović: Neko će morati odgovarati zato što je nahuškao Ukrajince protiv Rusa

    Milanović: Neko će morati odgovarati zato što je nahuškao Ukrajince protiv Rusa

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da neko mora položiti račune zato što je “nahuškao” Ukrajince protiv Rusa, dodavši da on nije ruski čovjek.

    “Ali neko će morati sutra položit račune jer od Rusa ne očekujemo ništa. Ko je odgovoran za ovoliko smrti u Ukrajini i za to što Rusija razara Ukrajinu. Ko je za to kriv? Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na to, protiv smrtnog, opasnog neprijatelja”, rekao je Milanović.

    Kazao je da sve to govori jer je njemu u interesu Hrvatska i to da Evropa ne zaglibi u nečemu iz čega neće moći izaći.

    “Danas je Kina testirala hipersonične rakete, to su one koje navodno potapaju nosaće aviona”, rekao je Milanović.

    Istakao je da ako je to istina Amerikanci će Kineze morati napadati sa Havaja.
    “Geometrija se mijenja, sve se mijenja. Imamo posla, Amerikanci imaju posla sa neprijateljima koji su opasni, zato se i ne usude direktno s njima boriti. Ja ovo govorim kao prijatelj. Boga mi neću kao budala pljeskat Ukrajincima”, rekao je Milanović.

    Kazao je da se nakon dva mjeseca sve manje priča o Ukrajincima.

    “Svaki dan super, hajde naprijed, napada. Pao je Mariupolj, prije toga Herson. Šta se još treba dogoditi, da bi mene proglasili ruskim čovjekom, ili samo čovjekom u zabludi. Ja i Rusija, helouu”, zaključio je Milanović.

  • Tadićeva pokazala ocjenu svog rada za 2021. godinu

    Tadićeva pokazala ocjenu svog rada za 2021. godinu

    Državna tužiteljka Gordana Tadić pohvalila se na društvenim mrežama ocjenom rada koju je dobila za 2021. godinu kao glavna tužiteljica Tužilaštva BiH.

    Ponosna je zbog dobre ocjene, ali i zaboravna s obzirom na to da u svoju “matematiku” nije ubrojala i smjenu s pozicije zbog nesavjesnog rada.

    Visoki sudski i tužilački savjet BiH ocijenio je rad glavne tužiteljke navodeći da “dobro obavlja funkciju glavnog tužioca”, odnosno da je dobro obavljala tu funkciju s obzirom na to da je u oktobru prošle godine smijenjena zbog zloupotreba prilikom dodjeljivanja predmeta tužiocima.

    Ovu ocjenu, Tadić je fotografisala i objavila na Fejsbuku označivši da se osjeća ponosno.

    U tekstu koji prati objavljenu fotografiju napisala je nekoliko sugestivnih rečenica, a i sam način na koji je pisala je zanimljiv s obzirom na to da ne daje direktno kontekst svojih rečenica, ali je ipak jasno da želi poručiti kako sankcije koje su joj uvele Sjedinjene Američke Države nisu pokazatelj njenog rada.

    Na kraju objave pita “Da li je neko drugi mjerodavan osim VSTV da ocjenjuje moj rad ili rad bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije?” zaboravljajući očigledno da je i sam VSTV, odnosno Ured disciplinskog tužioca (UDT) ocijenio da je njen rad kao glavne tužiteljke bio “neodgovoran” te da jeste zloupotrijebila ovlaštenja, prenosi Klix.

    Nakon što je završio taj disciplinski postupak, Gordana Tadić je premještena na mjesto tužiteljke gdje se nalazi i danas. Međutim, nejasno je zašto nakon najnovijih američkih sankcija, UDT nije pokrenuo novi postupak.

    Zadatak bi im bio jasan – otkriti šta to SAD misli kad kaže da je Gordana Tadić potkopavala demokratske procese na Zapadnom Balkanu, provesti istragu o njihovim navodima i na kraju adekvatno sankcionisati.