Autor: INFO

Droga pronađena kod 34 osobe na festivalu u Banjaluci

Policijska uprava Banjaluka saopštila je da je tokom obezbjeđivanja manifestacije na Kastelu od 11. do 14. avgusta kod 34 osobe pronašla različite vrste droga.Kod posjetilaca su tako pronađeni kokain, spid, ekstazi i marihuana.

Zbog narušavanja reda i mira, te konzumiranja droga uhapšena je 21 osoba.

– Protiv Dž.Š.. iz Lukavca biće podnesen izvještaj zbog krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja i promet droga. O svemu su obaviješteni dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i sudija za prekršaje Osnovnog suda Banjaluka – saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

15 Augusta, 2022
Vozaču autobusa koji se prevrnuo u Bugarskoj određen pritvor

Vozaču srpskog autobusa, koji je sinoć doživeo saobraćajnu nesreću u Bugarskoj, određeno je zadržavanje u trajanju od 24 sata, saopštila je bugarska policija.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uzrok ili ljudska greška ili tehnicki problem.

Testovi vozača autobusa bili su negativni na alkohol i drogu.

Do saobraćajne nesreće najverovatnije je došlo zbog ljudske greške, saopštilo je tužilaštvo na konferenciji za novinare.

Istražitelji smatraju da je vozač autobusa iz nekog razloga izgubio koncentraciju, zbog cega je autobus sleteo sa puta u jarak i našao se u jarku. U autobusu je bilo 38 dece, 10 odraslih i jedan vozač. Putnici su uspeli da iz prevrnutog vozila izađu kroz prozore koje su morali da razbiju.

Kako prenosi BTA posle nesreće koja se sinoć dogodila na autoputu Trakija 12 dece i dvoje odraslih zadržano je u bolnici.

Iako su se sinoć pojavile informacije da je vozaču amputirana noga, on je navodno zadobio lakše povrede i prema još uvek nezvaničnim informacijama ima prelom ruke. On je sinoć testiran na alkohol i drogu, ali su oba rezultata bila negativna.

15 Augusta, 2022
Rekordna žetva žitarica u Rusiji

Žetva žitarica u Rusiji mogla bi ove godine dostići rekordnih 154 miliona tone, što je i projekcija Instituta za studije poljoprivrednog tržišta, rekao je danas direktor Instituta Dmitrij Rilko.
“Žetva će biti rekordno visoka, ukupno oko 145 miliona tona, uključujući 95 miliona tona pšenice. To će biti apsolutni rekord”, naglasio je Rilko, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Prema podacima koje je početkom godine objavila ruska Služba za nacionalnu statistiku “Rostat”, žetva žitarica u Rusiji prošle godine iznosila je oko 121,3 miliona tona, uključujući 76 miliona pšenice.

15 Augusta, 2022
Alek Boldvin je ipak povukao obarač

Boldvin je slučajno upucao Halinu Hačins dok su snimali film u oktobru 2021., ali je tvrdio da zapravo nije povukao okidač.
Međutim, nova forenzička istraga FBI-ja kaže da iz oružja nisu mogli da budu ispaljeni meci bez fizičkog povlačenja okidača, piše Skaj njuz.

Pištolj nije mogao da opali bez povlačenja obarača – stoji u izvještaju.

“Način smrti je nesreća”

U izvještaju se smrt snimateljke karakteriše kao “nesreća”.

Smrt je nastupila prostrijelnom ranom grudnog koša. Pregled dostupnih izvještaja organa za sprovođenje zakona nije pokazao uvjerljive dokaze da je vatreno oružje namjerno napunjeno municijom na snimanju – stoji u izvještaju.

“Na temelju svih dostupnih informacija, uključujući nepostojanje očite namjere nanošenja povreda ili smrti, način smrti najbolje je klasifikovati kao nesreću”, zaključeno je.

Glumac, koji je takođe bio producent na filmu, ranije je rekao da nije povukao okidač i da nema pojma kako se pravi metak našao na setu.

Takođe, vlasti su osudile producente filma zbog nepoštovanja sigurnosnih protokola i naplatile im kaznu od 136.793 dolara prenosi Glas Srpske.

15 Augusta, 2022
Saslušan čovjek za koga se vjeruje da je ubio Borilovića

Cetinjanin Nenad Kaluđerović, za koga se vjeruje da je pucao i usmrtio Vuka Borilovića koji je prethodno u petak ubio 10 sugrađana, odazvao se danas na poziv Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, gdje je saslušan u svojstvu građanina, saopštila je rukovodilac VDT Lepa Medenica.

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom događaja na Cetinju, saopštila je rukovoditeljka tog tužilaštva Lepa Medenica.

Ona u saopštenju podsjeća da je V.B. vatrenim oružjem ubio 10 i ranio 6 osoba, dok je nakon toga i V.B. ubijen.

“Tako da će se tek nakon preduzimanja svih neophodnih mjera i radnji koje su u toku a u cilju potpunog resvetljavanja predmetnog događaja te sprovođenja vještačenja po naredbi ovog tužilaštva, kao i saslušanja svjedoka očevidaca doći do dokaza ko je lišio života lice V.B.”, navodi se u saopštenju VDT-a.

15 Augusta, 2022
Rusija na pragu potpunog prekida odnosa sa SAD-om

U Moskvi se nadaju da Sjedinjene Američke Države razumiju da ako Kongres Rusiju proglasi “državnim sponzorom terorizma”, odnosi dviju zemalja mogu biti zaboravljeni, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zakharova.

“Ako još nisu, shvatiće sigurno. Toliko smo usmeno razgovarali o tome, a bilo je i pisanih komentara, koji su čak prevedeni na engleski. Sve je već mnogo puta rečeno”, istaknula je Zakharova u emisiji “Veče s Vladimirom Solovjovom”, odgovarajući na pitanje shvaćaju li SAD da u slučaju takvog koraka odnosi mogu biti zaboravljeni.

Komentirala je i razmjenu državljana dviju zemalja, rekavši da je Moskva spremna razmjenu obaviti profesionalno, ali ako SAD umjesto konkretnih koraka nastavi s intrigama i špekulacijama, Amerikanci moraju potražiti odgovore od Washingtona.

“S ruske strane sve je spremno. Ali ako se američka strana nastavi baviti ovim strašnim političkim spletkama i spletkama, onda neka američki građani vide ko su krivci”, rekla je Zakharova.

Prethodno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo da je tokom telefonskog razgovora s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom šef ruske diplomacije Sergej Lavrov pozvao tajnika da se vrati režimu “tihe diplomatije” u vezi s razmjenom zatvorenika, bez špekulacija i nametanja.

15 Augusta, 2022
Dopisivali se Putin i Kim Jong-un

Rusija je obećala “proširiti svoje sveobuhvatne i konstruktivne bilateralne odnose” sa Sjevernom Korejom, rekao je predsjednik ove zemlje Vladimir Putin.

U pismu poslanom svom korejskom kolegi Kim Jong-unu na dan oslobođenja Pjongjanga, Putin je rekao da bi taj potez bio u interesu obiju zemalja.

Zauzvrat, Kim je rekao da je prijateljstvo između obiju nacija iskovano u Drugom svjetskom ratu pobjedom nad Japanom.

Dodao je da će njihovo “drugarsko prijateljstvo” jačati.

Prema izvješću sjevernokorejske državne medijske kuće KCNA, Putin je rekao da će prošireni bilateralni odnosi “biti u skladu s interesima dviju zemalja”.

U svom pismu Kim je rekao da je rusko-sjevernokorejsko prijateljstvo “iskovano u protujapanskom ratu” “konsolidirano i razvijano stoljeće za stoljećem”.

Dodaje se da su “strateška i taktička saradnja, potpora i solidarnost” između dviju zemalja “stavljeni na novu visoku pozornicu, na zajedničkom frontu protiv vojnih prijetnji i provokacija neprijateljskih sila”.

Pjongjang nije imenovao neprijateljske snage, ali Sjeverna Koreja više puta koristi taj izraz za SAD i njegove saveznike.

Sovjetski Savez je nekada bio glavni saveznik Sjeverne Koreje, nudio je gospodarsku saradnju, kulturnu razmjenu i pomoć.

Ali odnos je patio od pada Željezne zavjese, tek se postupno oporavljajući nakon postupnog udaljavanja Rusije od Zapada od ranih 2000-ih.

U julu je Sjeverna Koreja bila jedna od rijetkih zemalja koja je službeno priznala dvije separatističke države u istočnoj Ukrajini koje podržava Rusija, nakon što je Rusija potpisala dekret kojim ih proglašava nezavisnim.

U znak odmazde, Ukrajina, koja se bori protiv ruske invazije na svoj teritorij, prekinula je sve diplomatske veze s Pjongjangom.

15 Augusta, 2022
Piralen zakopan u komunikaciji nadležnih

Radovima na uklanjanju piralena u Poslovnoj zoni “Incel” u Banjaluci ne nazire se ni početak, a kamoli kraj, s obzirom na to da, kako kažu iz Gradske uprave, i dalje postoje nejasnoće u vezi s nadležnošću za preduzimanje mjera na sanaciji zemljišta.

Kako su za “Nezavisne” kazali, u februaru ove godine su od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske tražili izjašnjavanja o nadležnosti, s obzirom na to da su prethodnih godina imali problema s tim.

“U odgovorima koji su nam dostavljeni nije bilo nikakve jasne naznake i mišljenja u vezi s tim, već su se pozvali na nadležnost prema propisima”, kazali su iz Gradske uprave.

Sa druge strane, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinstvo i ekologiju RS ističu da su oni svoje nadležnosti ispoštovali, te da je sada na Gradskoj upravi da obezbijedi neophodna sredstva.

“U ovim situacijama insistiramo i da vlasnici zagađenih parcela snose dio troškova. Pored toga, grad treba da obezbijedi sredstva uz, naravno, pomoć donatora”, kazali su iz nadležnog ministarstva za “Nezavisne”.

Prema njihovim riječima, oni su svoj dio posla završili te je sada na gradu da obezbijedi neophodna sredstva, što oni, kako kažu, još nisu uradili.

Podsjećamo, kako je ranije na ovu temu rečeno, za uklanjanje piralena iz zemljišta bi bilo potrebno oko osam miliona evra.

Kako je za “Nezavisne” kazao Tihomir Dakić iz Centra za zaštitu životne sredine, ova tema je nažalost zapostavljena, iako su građani ti koji trpe njene teške posljedice.

Naime, na osnovu sprovedenog elaborata Centra za zaštitu životne sredine utvrđeno je da se piralen (PCB) zadržava u životnoj sredini i cirkuliše između vode, vazduha i zemljišta.

Osobe koje su duže vremena izložene ovim jedinjenima, kako kažu iz Centra, imaju visok rizik od razvijanja određenih oboljenja, kao što su karcinomi, poremećaji nervnog sistema, rada štitne i polnih žlijezda, a može doći i do štetnih efekata na jetru, bubrege i srce.

Što se tiče načina uklanjanja piralena, iz Centra za životnu sredinu su istakli da se PCB može ukloniti iz zemljišta i sedimenta procesom fitoremedijacije, u kom biljke unose u sebe PCB i djelimično ga metabolišu.

“Mikrobna remedijacija se zasniva na dejstvu mikroorganizama, koji mogu da transformišu i uklone opasne materije iz okoline. Ova metoda je jeftina, ali nije dovoljno efikasna da bi se sama koristila”, kazali su iz Centra.

Kako su dodali, određeni hemijski reagensi, uz visoke temperature i pritisak, uklanjaju atome hlora iz PCB-a i čine ih manje toksičnim.

“Osim ovih reagenasa, koriste se i ultrasonično zračenje i superkritična oksidacija vodom, i sve ove metode imaju visoku efikasnost, ali i cijenu”, istakli su iz Centra.

Dodali su da se PCB može ukloniti primjenom aktivnog uglja. Ova metoda je jeftina, sa procentom efikasnosti iznad 60 odsto, a može se koristiti na samom izvoru zagađenja, kao i na udaljenim mjestima.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” pisale godinama unazad, afera oko piralena u Poslovnoj zoni “Incel” počela je 2019. godine, kada je izbio požar zbog koga je planulo i otrovno ulje piralen.

Tada su nadležni započeli niz aktivnosti na uzimanju uzoraka radi utvrđivanja stepena kontaminacije zemljišta, a sve to u okviru projekta “Ekološki prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama u industrijskom sektoru upravljanja otpadom – projekat remedijacije i rekultivacije na lokaciji ‘Incel'” uz finansijsku podršku UNDP-a.

Kako je krajem prošle godine na konferenciji za medije kazao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, izvještaji od 2020. i 2021. godine su se drastično razlikovali, što je upućivalo, kako on kaže, da su vjerovatno lažni.

Tatjana Nišić, koordinatorka Ekološke inspekcije Gradske uprave Banjaluka, je tada kazala da je dozvoljena vrijednost piralena 0,02 miligrama po kilogramu, dok je prošle godine prema izvještaju bilo prisutno 2.800 miligrama po kilogramu.

15 Augusta, 2022
EU garant energetske bezbjednosti Balkana

Rat u Ukrajini učinio je zemlje zapadnog Balkana ranjivijim po pitanju energetske bezbjednosti, a u nekim zemljama regiona tokom zime moguća su i ozbiljnija isključenja električne energije, navedeno je u najnovijoj studiji Evropskog savjeta za međunarodne odnose.

Kako je istaknuto, sve zemlje regiona su izuzetno zavisne od fosilnih goriva, i to od uglja, kad je u pitanju proizvodnja električne energije, i prirodnog gasa, koji, kako je napomenuto, gotovo sto odsto dolazi iz Rusije putem gasovoda.

Međutim, iako su, kako je istaknuto, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija u stoodstotnoj zavisnosti od Rusije, ukupnan udio gasa u energetskom miksu nije značajan, osim kad je u pitanju Srbija, koja je, kako je naglašeno, uspjela da od Rusije dobije povoljan ugovor o nabavci gasa.

Najvažniji zaključak studije je, kako je naglašeno, da zapadni Balkan svoju energetsku bezbjednost može osigurati samo ako se priključi pravilima i regulacijama EU.

“Region će morati poštovati evropsku regulaciju i politike. To je posebno važno kada je riječ o Zelenoj agendi, čiji je centralni dio tranzicija ka obnovljivoj energiji”, naglašeno je u ovom izvještaju.

Činjenica da je većina zemalja ovisna o uglju, kako je naglašeno, znači da će biti ugrožena njihova sposobnost da ispoštuju evropske regulacije o postepenom izbacivanju termoelektrana iz energetskog miksa i otvaranja ozbiljnih kapaciteta u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

“Kako bi preživjele energetsku krizu, zemlje zapadnog Balkana će morati poboljšati saradnju među sobom unutar okvira Berlinskog procesa. Na primjer, mogle bi pripremiti prijedloge o zajedničkim investicijama u obnovljivu energiju i integraciju tržišta električne energije i gasa”, istakli su.

Iako je energetsko tržište zapadnog Balkana malo, naglašavaju da ono može imati ključnu ulogu u evropskoj energetskoj stabilnosti.

“EU bi trebalo da izgradi energetske koridore i mreže na Balkanu. Takve mreže bi bile ključne u geopolitičkoj utakmici između Zapada i Rusije. Krajnje je vrijeme da EU pokrene hrabar i opsežan koncept energetske bezbjednosti u cijeloj jugoistočnoj Evropi”, preporučeno je.

Evropska komsija, u okviru Zelene agende i povećanja energetske sigurnosti, planira čitav niz energetskih projekata u BiH i na zapadnom Balkanu, a jedan od njih, o kojem je nedavno pisala i hrvatska štampa, odnosi se na novu mrežu dalekovoda, od kojih jedan kreće od Banjaluke pa se kroz Hrvatsku povezuje s elektroenergetskom mrežom EU.

Kako smo našli na sajtu Evropske asocijacije elektroprenosa, radi se o planiranom 400-kilovoltnom dalekovodu ukupne dužine 155 kilometara, zvaničnog naziva “Banjaluka – Lika”.

Koliki je značaj ovog koridora za BiH, a posebno Republiku Srpsku, svjedoči podatak da je Srpska jedan od svega nekoliko subjekata u cijeloj Evropi koji veći dio svoje proizvodnje električne energije izvozi.

Matan Žarić, direktor “Elektroprenosa BiH”, kaže za “Nezavisne novine” da je BiH zainteresovana za izgradnju ovog dalekovoda, ali da je zbog planova u susjednoj Hrvatskoj došlo do njegovog odgađanja, tako da se ne može očekivati da ti radovi počnu u narednih nekoliko godina.

On je pojasnio da se radi o dalekovodu najveće snage i da bi on bio jako važan ne samo za Banjaluku, već i za cijelu zemlju, ali da i bez njegove izgradnje snabdijevanje električnom energijom nije ugroženo.

“Neće doći u pitanje napajanje, ali sigurnost je veća kada imate takav 400-kilovoltni dalekovod s više strana, a ne samo s jedne. Mi kao ‘Elektroprenos’ i država smo zainteresirani da se taj projekt uradi”, rekao je Žarić.

Žarić je naglasio da Evropa želi da što bolje poveže sve zemlje dobrom elektroenergetskom mrežom, ali takođe dodaje da je BiH i bez ovog dalekovoda dobro povezana s ostatkom Evrope.

“Imamo još nekoliko interkonekcija koje treba da završimo, ali smo u biti dobro povezani. Recimo, imamo dalekovode prema Sremskoj Mitrovici i prema Đakovu, dolje kod Trebinja prema Crnoj Gori i kod Mostara prema Hrvatskoj. Ne postoji opasnost od zagušenja, naši prenosni kapaciteti su dobri. Jedini problem koji možda imamo je što nemamo poveznicu Posušje – Drvar preko Bihaća. U zadnje vrijeme na tom potezu imamo mnogo solarnih postrojenja i svi žele da ih grade. Mogli bismo doći u problem kako evakuirati tu energiju”, pojašnjava on.

15 Augusta, 2022
Kakav set mjera NATO sprema BiH

Izjava generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako taj Sjevernoatlanski savez razvija set mjera posebno skrojenih za BiH, izazvalo je raspravu u javnosti o tome šta taj set mjera uopšte podrazumijeva.

Stoltenberg je, naime, set mjera pomenuo u pismu upućenom ministarki spoljnih poslova BiH, Biseri Turković, ali nije precizirao o kakvom setu mjera se radi niti je otkivao ikakve detalje oko toga.

On je napisao odgovor Turkovićevoj na pismo koje je ona ranije poslala u NATO, a u kojem je navela da se “BiH suočava sa brojnim izazovima, a u svjetlu aktuelnih dešavanja u Evropi i regionu”.

– Ruska agresija na Ukrajinu je fundamentalno potkopala evropsku bezbjednost. Zato je NATO spreman nastaviti podržavati partnere koji mogu biti izloženi malignom uticaju i pritisku, kako bi ojačao njihovu otpornost. Kao što znate, NATO razvija set mjera, posebno skrojenih za BiH, u skladu sa vašim potrebama – naveo je Stoltenberg.

Njegovo pismo izazvalo je oprečne reakcije političara i javnosti oko toga da li je Stoltenberg pisao na pravu adresu, ali i o tome da li NATO uopšte ima pravo da pravi bilo kakve mjere za BiH.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da BiH ni od koga nije tražila da za nju pravi bilo kakve posebne uslove i mjere, pa tako ni od NATO.

On je dodao da NATO nema nikakve uloge u BiH i da nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Dodik je prepisku Turkovićeve i Stoltenberga nazvao zloupotrebom. Istakao je da Turkovićeva nema nikakva ovlašćenja u oblasti odbrane, ni na spoljnom, ni na unutrašnjem planu, već da je to u nadležnosti Predsjedništva BiH, koje je ovaj put zaobiđeno.

Dodik je istakao da BiH nije tražila nikakve dodatne mjere niti u njoj postoji maligni uticaj o kojem oni govore.

– BiH nije ni u kakvom ugovornom odnosu sa NATO. Postoji Plan reformi, ali to je plan organa BiH, a ne ugovorni odnos sa Alijansom, tako da u tom pogledu apsolutno ne stoji tvrdnja da se BiH nalazi na atlantskom putu. To apsolutno nije tačno – istakao je Dodik.

Na pitanje kakav set mjera NATO sprema za BiH, vojno-politički analitičar Hamza Višća ističe za Srpskainfo da se vjerovatno radi o mjerama koje bi jačale kapacitete BiH kako bi se ispunili uslovi predviđeni Akcionim planom za članstvo u NATO.
– Ne verujem da se radi o nekom setu mjera izazvanim ovim izbornim narativom koji podrazumijeva strah od nekakvog rata i slično, nego se radi isključivo o tome da se nastave razvijati odbrambeni i bezbjednosni kapaciteti BiH – smatra Višća.

On podsjeća da je BiH kroz Programu saradnje sa NATO uradila pregled odbrane, iako je uobičajno u reformi odbrambeno-bezbjednosnog sektora, odnosno u saradnji sa NATO da se radi strateški pregled odbrane.

Višća pojašnjava da je razlika između pregleda odbrane i strateškog pregleda odbrane u tome što su se kroz pregled odbrane sagledale samo potrebe Oružanih snaga BiH.

– Međutim, strateški pregled odbrane podrazumijeva pregled svih kapaciteta koji bi mogli učestvovati u odbrani BiH, a to znači i kapaciteti civilne zaštite i ministarstava unutrašnjih poslova i drugi koji bi mogli učestvovati u odbrani. Samo na taj način, kada se vidi da li dolazi do nekog preklapanja, da li je saradnja funkcionalna ili ne, može se govoriti o unapređenju bezbjednosnog i odbrambenog kapaciteta BiH – kaže Višća.

15 Augusta, 2022