Autor: INFO

  • Džonson: Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovo biti slobodna zemlja

    Džonson: Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovo biti slobodna zemlja

    Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovo će biti slobodna zemlja, poručio je danas britanski premijer Boris Džonson u obraćanju ukrajinskom parlamentu putem video-linka.

    Britanski premijer, koji je najavio dodatnih 356 miliona evra vojne pomoći Ukrajini, uključujući opremu za elektronsko ratovanje i protivbaterijski radarski sistem, rekao je da će Britanija nastaviti da snabdijeva Ukrajinu.

    “Imam jednu poruku za vas danas: Ukrajina će pobijediti, Ukrajina će biti slobodna”, rekao je Džonson, prenosi agencija Rojters.

    On je ocijenio da je Ukrajina u borbi protiv Rusije “razorila mit o nepobjedivosti predsjednika Vladimira Putina”.

    “Takozvana neodoljiva sila Putinove ratne mašinerije slomila se na nepokretnom objektu ukrajinskog patriotizma i ljubavi prema zemlji”, poručio je Džonson.

  • Konašenkov: Oružane snage Rusije uništile 39 vojnih objekata Ukrajini

    Konašenkov: Oružane snage Rusije uništile 39 vojnih objekata Ukrajini

    Avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije uništila je 39 vojnih objekata Ukrajine, uključujući dva komandna mjesta i 36 uporišta ukrajinske vojske, saopštio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.

    “Operativno-taktička i vojna avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije pogodila je 39 vojnih objekata Ukrajine. Među njima su dva komandna mjesta i 36 položaja Oružanih snaga Ukrajine”, rekao je Konašenkov na konferenciji za novinare, prenosi agencija RIA Novosti.

  • Nova optužnica protiv Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija

    Nova optužnica protiv Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija

    Kancelarija specijalizovanog tužioca predala je Specijalnom sudu za zločine OVK novu, izmjenjenu optužnicu protiv bivših lidera OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, prenosi Gazeta ekpsres.

    Tužilac Džek Smit je u novu optužnicu, koja je Specijalnom sudu predata u petak, uvrstio i nekoliko zločina u Suvoj Rijeci i Gnjilanu, za koje se terete bivši politički i vojni lideri OVK, a nova optužnica je manje povjerljiva i ima manje uređenih dijelova, prenosi Gazeta, pozivajući se na pisanje prištinskog portala Paparaci.

    Kao i u prethodno podignutoj optužnici, i u novoj, izmjenjenoj optužnici, Tužilaštvo tereti Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija za ubistvo, mučenje, nehumano postupanje i protivzakonita hapšenja.

    “Pripadnici OVK lišili su slobode najmanje 12 osoba bez odgovarajućeg postupka, držeći ih zatočene na lokacijama kao što su Budakovo i Semetište, u različito vrijeme između 4. jula 1998. i 29. aprila 1999. Dana 4. jula, jedna osoba se vozila u kamionet kada su je tri muškarca zaustavili, koji su nosili crne uniforme i nosile automatske puške. Treća osoba u uniformi je stigla i stala ispred raketnog bacača. Stavili su ih u gepek vozila i odvezli u kuću u Budakovu. Ova trojica su smještena u podrum i potom pretučena”, piše u novom dijelu optužnice, kako prenosi Kosovo onlajn.

    Izmjenjena verzija optužnice uključuje i ubistva koja su navodno počinjena u Budakovu i Semetištu.

    Tijela zatočenika pronađena su oko 23. avgusta 1998. godine, sa tragovima oružja koje je pripadalo toj osobi i time “dokazana njihova namjera da ih ubiju, odnosno da im namjerno nanesu povrede”, prenosi Gazeta expres koja se poziva na sajt Paparaci.com.

    U domu učenika u Gnjilanu u nekim slučajevima, prema optužnici su počinjeni slični zločini, za koje Tužilaštvo smatra odgovornim Tačija i ostale. Bivši lideri OVK optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

    Optužnica tereti Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija za niz zločina koji su počinjeni u nekoliko zatočeničkih centara tokom 1998-1999. Specijalizovano tužilaštvo ih tereti da su bili ili su trebali da znaju za ove zločine. Oni se od novembra 2020. godine nalaze u pritvoru Specijalnog suda, navodi Kosovo onlajn.

    Na sajtu Specijalizovanih veća sa sjedištem u Hagu je u petak objavljeno da je izmjenjena optužnica u ovom slučaju, dostavljena stranama kao povjerljiva.

  • Linta: Srbija da pokrene borbu za istinu o karakteru rata u BiH

    Linta: Srbija da pokrene borbu za istinu o karakteru rata u BiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta istakao je, povodom 30 godina od nekažnjenog zločina nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, da Srbija treba da pokrene političku, pravnu i diplomatsku borbu za istinu o karakteru rata i stradanju srpskog naroda u BiH.

    Linta poručuje da je potrebno razobličiti lažni mit o srpskoj agresiji i agresiji Srbije i JNA na BiH što je jedan od temelja politike bošnjačkih stranaka.

    On ističe da ratni zločin nad vojnicima i civilima koji su bili u službi JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu jeste jedan od važnih dokaza da se muslimansko rukovodstvo na čelu sa Alijom Izetbegovićem bilo opredijelio za ratnu opciju.

    Linta navodi da je muslimanska strana pogazila obećanje da će vojnicima garantovati siguran prolaz i podsjeća da su muslimanske paravojne formacije napale 2. maja Dom JNA, a sutradan kolonu vojnika koji su se, u skladu sa dogovorom, mirno povlačili iz Sarajeva i koji nisu bili spremni za borbu.

    “U pitanju je bio mučki i kukavički napad na nevine vojnike koji je dobro isplaniran od strane muslimanskog političkog i vojnog vrha uprkos garancijama Alije Izetbegovića i tadašnjeg komandanta UNPROFOr-a u BiH kanadskog generala Luisa Mekenzija”, naveo je Linta u pisanoj izjavi.

    Linta smatra da žrtve, njihove porodice i preživjeli, iako je Tužilašto BiH nedavno podiglo optužnicu protiv 11 lica za ovaj zločin, aposlutno ne mogu očekivati da pravda bude zadovoljena, ako se uzme u obzir dosadašnji rad Tužilaštva i Suda BiH.

    Ističući potrebu razobličavanja lažnog mita o srpskoj agresiji i agresiji Srbije i JNA na BiH, Linta ukazuje da to konkretno znači da treba isticati brojne činjenice i argumente da je muslimansko rukovodstvo na čelu sa Alijom Izebegovićem željelo rat s ciljem etničkog čićšenja srpskog naroda i stvaranja muslimanske BiH.

    Kako podsjeća, radi ostvarenja navedenog cilja muslimanske paravojne, vojne i policijske formacije su počinile masovne zločine nad Srbima širom BiH.

    “Etnički motivisano pravosuđe BiH odbija da procesuira naredbodavce i izvršioce zločina nad Srbima, jer je u funkciji Bošnjaka i pojedinih zapadnih centara moći kako bi se opravdala bezočna laž o Srbima kao agresorima i zločincima i Bošnjacima kao braniocima i žrtvama“, navodi Linta.

    On je ponovio stav da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine i Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu treba konačno da procesuiraju odgovorne za brojne zločine nad Srbima.

  • Kalabuhov: Šmit nema nikakva ovlašćenja

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov rekao je da je principijelni stav Rusije da se bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN Kristijan Šmit ne može smatrati visokim predstavnikom, odnosno da, u smislu Dejtonskog sporazuma, nema nikakva ovlaštenja za vršenje svojih aktivnosti u BiH.

    Kalabuhov ističe da je na tom planu nelegitimna Šmitova upotreba bonskih ovlaštenja i kada je riječ o Zakonu o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

    “Zadatak Kancelarije i normalnog visokog predstavnika jeste da pomaže političkim partijama i političarima u BiH da nalaze zajednička rješenja ovdašnjih problema, a ne da unosi dodatne momente destabilizacije kao što se dogodilo sa njegovim i određenim odlukama bivšeg visokog predstavnika (Valentina Incka))”, rekao je Kalabuhov za ATV.

    On je istakao da je stav Rusije da se završilo vrijeme postojanja Kancelarije visokog predstavnika, te da visoki predstavnik predstavlja relikt prošlosti u BiH.

    Kalabuhov je rekao da se ova kancelarija vremenom pretvara, ne u instrument za rješavanje političkih pitanja, već za pogoršanje ovdašnje političke situacije.

    “Ona ne pomaže pomirenju u BiH. Dakle, smatramo da je neophodno ukinuti i zatvoriti Kancelariju visokog predstavnika. Ovdje treba reći i da naše kolege iz EU smatraju da Kancelarija visokog predstavnika nije u skladu sa suverenitetom BiH, ali oni imaju drugačiji pogled na to kako ona treba da funkcioniše”, rekao je Kalabuhov.

    Po mišljenju Rusije, kaže Kalabuhov, oni su prekršili postojeće uslove za imenovanje novog visokog predstavnika. “Zato polaze od nekih svojih shvatanja, ali mi smatramo da je prošlo vrijeme Kancelarije visokog predstavnika”“, ocijenio je Kalabuhov.

    On je dodao da je Rusija u tom smislu obustavila finansiranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, ponovivši da kolege iz Savjeta za provođenje mira /PIK/ imaju nerealno viđenje toga koje zadatke treba rješavati u BiH.

    Kalabuhov je ocijenio da britansko uvođenje sankcija predsjedniku Republike Srpske Željki Cvijanović i srpskom članu predsjedništva BiH Miloradu Dodiku predstavlja odraz monopolističke svijesti Zapada, koji polazi od toga da može sankcionisati bilo kog političara u bilo kojoj zemlji.

    “To po meni proističe iz svijesti zapadnog čovjeka i civilizacije da nekažnjeno može koristiti resurse cijelog svijeta. To, takođe, vidimo i u aktuelnim sankcijama usmjerenim prema imovini Rusije u inostranstvu, pojedinih ruskih građana, pa čak i prema umjetničkim predmetima koji se tamo nalaze. Oni misle da mogu sve. U tome je smisao zapadnog mentaliteta”, kaže Kalabuhov.

    Osim tog “jedinog” puta kojeg kolektivni Zapad hoće da nametne cijelom svijetu, kaže Kalabuhov, postoje i drugi, realni putevi u smislu da se stvori svjetski poredak u kojem bi svaka država imala svoj suverenitet i nacionalni interes, gdje ne bi bilo diktature i monopola i gdje bi postojao dijalog uzajamnog poštovanja među svim zemljama.

    “To se naglašava i potrebom rješavanja globalnih problema u kojem su dužne da učestvuju sve države svijeta. Nadam se da to znači da smo na putu stvaranja multipolarnog svijeta, uzajamnih i ravnopravnih odnosa što je posebno sada važno kada se bližimo obilježavanju 77 godina od pobjede nad fašizmom”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador žali što se lekcije Drugog svjetskog rata zaboravljaju, iskrivljuju, falsifikuju.

    “U pitanje se dovode sva ona postignuća čovječanstva poslije Drugog svjetskog rata, smisao i značenje organizacije UN. U pitanje se dovodi i samo međunarodno pravo koje se mijenja nekim pravilima diktiranim iz jednog centra”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je rekao da BiH nije na spisku zemalja koje se neprijateljski odnose prema Rusiji, te da se na nju ne odnose mjere koje se primjenjuju na neprijateljske države, a među kojima je odluka o prelasku trgovine gasom na rublje.

    On kaže da u cjelosti gleda optimistično na razvoj svijeta i da se nada da će vremenom sve više zemalja da se uvjeri u potrebu stvaranja poštenog i pravednog svijeta, te da na tom planu nema mjesta pesimizmu.

    Kalabuhov ne očekuje da će SAD i druge članice NATO donijeti odluku o direktnom vojnom kontaktu sa Rusijom, odnosno da se bore protiv Rusa u Ukrajini.

    “Međutim, u posljednje vrijeme vidimo realizaciju strategija usmjerenih na borbu protiv Rusije preko marionetske Ukrajine i sve te odluke poput slanja oružja svjedoče da SAD i njihovi sateliti žele poraz Rusije, te da su za front izabrali Ukrajinu”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da o tobožnjim ruskim zločinima u Buči i Kramatorsku ne govori cijeli svijet, već oni sa Zapada koji žele zlo Rusiji i trude se da manipulišu javnim mnjenjem na tom planu.

    “Rusija jasno zna šta je bilo u Buči i ko je priredio tu montiranu provokaciju. Ničeg sličnog nije bilo u periodu kada se na teritoriji Buče nalazila ruska vojska. O tome nije govorio ni gradonačelnik Buče, ni ljudi na javnim i društvenim mrežama”, rekao je Kalabuhov.

    On kaže da je Rusija sama odlučila o suspenziji svog članstva u Savjetu za ljudska prava UN, jer su američki i zapadni predstavnici vršili ogroman pritisak na ljude iz različitih država, poput ličnih i drugih prijetnji zabranom nastavka školovanja njihove djece, blokiranja računa i slično.

    “Sve se objašnjava strašnim pritiskom Zapada zarad izolacije Rusije na međunarodnoj sceni. Ali o toj izolaciji nema govora, jer se većina zemalja svijeta nije pridružila zapadnim sankcijama i one, u principu, razumiju smisao naših postupaka”, rekao je Kalabuhov.

    On je rekao da je nemoguće da Rusija bude izbačena iz Savjeta bezbjednosti UN, uprkos pojedinim pozivima na tom planu iz Ukrajine i sa Zapada.

    “Jasno da se ovdje ne radi samo o ekonomskim, nego o skoro egzistencijalnim sankcijama protiv Rusije i težnji da se ukine svako pominjanje kulturnog nasljeđa Rusije, njenog naučno-tehničkog nasljeđa, potencijala… Ali, mi na ovo gledamo kao šansu za jačanje našeg ekonomskog potencijala, rješavanje pitanja unutar ekonomsko-političkog razvoja i za, u određenoj mjeri, rješenje problema određene zavisnosti od Zapada, kao i za razvoj naših snaga u svim granama ekonomije”, pojasnio je Kalabuhov.

    Kada je riječ o cenzurisanju ruskih medija, Kalabuhov je rekao da time padaju u vodu zapadne priče o objektivnom informisanju i alternativnim gledištima.

    “Zapad na sredstva masovnog informisanja gleda kao na zgodno oruđe za manipulaciju javnim mnjenjem”, rekao je Kalabuhov i dodao da uprkos svemu raste interes za informacije koje u vezi sa dešavanjima u Ukrajini dolaze sa strane Rusije.

  • Makron i Putin razgovarali telefonom duže od dva sata

    Makron i Putin razgovarali telefonom duže od dva sata

    Francuski predsjednik Emanuel Makron je u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izrazio spremnost da sarađuje sa međunarodnim organizacijama i pomogne ukidanju ruskog embarga na izvoz ukrajinske hrane preko Crnog mora, saopšteno je danas iz Jelisejske palate.

    Makron je, navodi se, ponovio da je u Ukrajini potreban prekid vatre, kao i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Marijupolju, prenosi Rojters.

    “Pozvao sam Rusiju da ispuni svoju međunarodnu odgovornost kao članica Savjeta bezbjednosti UN tako što će zaustaviti ovaj razorni napad”, naveo je Makron.

    TAS S je prenio da je telefonski razgovor Makrona i Putina trajao duže od dva sata.

    Ovo je prvi razgovor dvojice lidera otkako je Makron ponovo izabran za predsednika Francuske 24. aprila.

  • Italija podržava ulazak Ukrajine u EU, ali i BiH i ostalih zemalja Balkana

    Italija podržava ulazak Ukrajine u EU, ali i BiH i ostalih zemalja Balkana

    Italijanski premijer Mario Draghi kazao je da se njegova zemlja zalaže za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, ali i da se pruži novi zamah zemljama poput Bosne i Hercegovine.

    Draghi je pozvao na nastavak proširenja EU uz “trenutno otvaranje pregovora” o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, i nove napore u približavanju zemljama koje su dalje u procesu, kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina.

    “Italija podržava trenutno otvaranje pregovora o pridruživanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Želimo dati i novi zamah pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom i garantujemo maksimalnu pažnju legitimnim zahtjevima Bosne i Hercegovine i Kosova. Mi smo za ulazak svih ovih zemalja i želimo Ukrajinu u EU”, rekao je.

    Draghi je istakao da prijem zemalja koje žele da uđu u EU ne vidi kao “prijetnju evropskom projektu”, već naprotiv, kao “dio njegove realizacije”, prenosi ANSA.

    Italijanski premijer je najavio da će nastaviti podržavati sankcije Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu, ali je također spremna raditi na pronalaženju diplomatskog rješenja za sukob.

    “Rat u Ukrajini pokazao je duboku ranjivost mnogih naših zemalja u odnosu na Moskvu. Italija je jedna od najizloženijih država članica”, dodao je, misleći na oslanjanje Italije na ruski gas.

    Kaže da je takvo oslanjanje na energiju nepromišljeno sa ekonomske tačke gledišta i opasno sa geopolitičkog stanovišta.

    “Italija namjerava da donese sve neophodne odluke da odbrani svoju i evropsku sigurnost. Podržali smo sankcije koje je EU odlučila uvesti Rusiji, uključujući i one u energetskom sektoru. Nastavit ćemo to činiti sa istim uvjerenjem i ubuduće”, izjavio je Draghi.

    On je rekao da rat u Ukrajini predstavlja jednu od najozbiljnijih kriza u istoriji EU, ističući da je to humanitarna, sigrnosna, energetska i ekonomska kriza.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti UN-a zakazalo sjednicu zbog situacije u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) za 11. maj zakazalo je sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Debata i analiza situacije u BiH dolazi uslijed visoke političke krize i napetosti koja traje skoro godinu dana, ali i rata u Ukrajini i proruskog utjecaja na Balkanu.

    Takođe tu je i pitanje visokog predstavnika u BiH čiji legitimitet i dalje osporavaju politički predstavnici iz Republike Srpske kao i prisustvo snaga EUFOR-a u BiH odnosno produženje mandata misije Althea, ali i pozicija BiH prema rata u Ukrajini i potezima Rusije.

    Treba podsjetiti da su u novembru prošle godine Rusija i Kina uspjele spriječiti obraćanje Christiana Schmidta u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je u zraku “visilo” produženje mandata EUFOR-a u BiH. No sada postoji opcija da se Schmidt ipak obrati u Savjetu bezbjednosti UN-a i iznese svoje viđenje stanja u BiH tokom dosadašnjeg mandata.

    Savjetom bezbjednosti UN-a ovog mjeseca predsjedavaju Sjedinjene Američke Države.

    Inače, u Savjetu bezbjednostiUN-a ovih dana rastu tenzije jer je Rusija najavila da će bojkotovati sastanak Savjetu bezbjednosti UN-a s Političkim i sigurnosnim komitetom EU (PSC), što je još jedan znak pogoršanja odnosa između Moskve i njenih partnera iz Ujedinjenih naroda. Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Moskva nije bojktovala niti jedan sastanak, no čini se kako se stvari i ovdje mijenjaju.

  • Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija danas raspisuje Opšte izbore u BiH

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas će održati sjednicu na kojoj bi se trebala donijeti odluka o raspisivanju i održavanju Opštih izbora 2022. godine.

    “Prijedlog Odluke o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine”, glasi prva tačka 17. sjednice CIK-a.

    Osim odluke o raspisivanju izbora, Centralna izborna komisija bi trebala razmatrati i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, a prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na Opštim izborima u oktobru 2022. godine.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je najavio kako će CIK, i pored brojnih špekulacija u javnosti, postupati u skladu s odredbama Izbornog zakona te da će izbori biti raspisani na vrijeme.

    Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiče izdvajanja sredstava za održavanje izbora.

    Nakon što Centralna izborna komisija BiH donese odluku o raspisivanju izbora, odredbe Izbornog zakona predviđaju da se sredstva za njihovo održavanje mora osigurati u roku od 15 dana.

    Pripreme za raspisivanje izbora već mjesecima protiču u političkim prepucavanjima i osporavanju legitimiteta CIK-a, prijetnjama bojkotom izbora, tenzijama u vezi izmjena Izbornog zakona, upozorenjima o nedostatku finansijskih sredstava i političke volje za izbore te drugim bh. političkim trzavicama.

    Nakon sjednice koja je zakazana u 10 sati članovi CIK-a će se obratiti javnosti.

  • Pfizer objavio iznos prihoda od vakcina protiv koronavirusa u prva tri mjeseca 2022.

    Pfizer objavio iznos prihoda od vakcina protiv koronavirusa u prva tri mjeseca 2022.

    Iz kompanije Pfizer su saopštili da su u prvom kvartalu ove godine prodajom, između ostalog, vakcina i pilula protiv koronavirusa ostvarili prihod od 26 milijardi dolara. Pojedini su optužili ovu kompaniju za profiterstvo usljed pandemije.

    Vakcinacijom je spašen veliki broj ljudi te je postignuto da mnogi imaju blaže simptome zaraze, ali Pfizer se kritikuje zbog cijene proizvoda te zbog toga što neće da se odrekne od patentne zaštite čime bi se omogućilo i drugima da proizvode vakcine protiv koronavirusa.

    Prihod od 26 milijardi dolara u prvom kvartalu je viši za 77 posto u odnosu na isti period prošle godine. Prodajom vakcina, koje je razvila s njemačkom kompanijom BioNTech, je uprihodovala 13,2 milijarde dolara, a prodajom pilula Paxlovid 1,5 milijardi. Znatan prihod je ostvaren i prodajom drugih proizvoda koji su bili potrebni tokom pandemije.

    Očekuje se da će Pfizer ove godine imati rekordnu prodaju koja bi trebala iznositi između 98 i 102 milijarde dolara. U ovoj farmaceutskoj kompaniji tvrde da vakcine siromašnijim državama prodaju po povoljnijoj cijeni, prenosi list Guardian.